KADA ste posljednji put napisali važnu e-poruku, a da pritom niste koristili umjetnu inteligenciju (AI)? Jeste li zaista pročitali 46 stranica dokumenta u PDF-u za vaš projekt ili vam je govorni robot sažeo cijeli tekst u nekoliko ključnih točaka?

Istraživanja pokazuju da između 44 i 52 posto djelatnika u Ujedinjenom Kraljevstvu na svom radnom mjestu koristi AI, no redovito ga koristi tek između 15 i 35 njih, piše njemačka agencija dpa, prenosi Index.hr.

Većina djelatnika koja se služi AI-jem uglavnom eksperimentira s njime ili ga koristi za rutinske administrativne zadaće.

U Njemačkoj oko 80 posto ljudi povremeno koristi AI na poslu, utvrdilo je istraživanje. Neki ga koriste za važne stvari, no uglavnom zbog jednostavnosti.

Mnogi se okreću ChatGPT-ju, Geminiju, Claudeu ili drugim govornim robotima naprosto zbog praktičnosti, prema istraživanju instituta Pinktum.

Njihova studija je otkrila da 43 posto ispitanika koristi AI na poslu dijelom zato što "se rijetko žele udubiti u određene teme".

Oslanjamo li se sve više na AI da umjesto nas misli na poslu? Čini li nas to stoga sve manje kompetentnima? Dpa je razgovarao sa stručnjakinjom o gubitku vještina, odnosno "deskillingu", koji uzrokuje umjetna inteligencija.

Što je "deskilling"?

Deskilling opisuje potencijalan gubitak vještina koji proizlazi iz povećanog korištenja AI-ja, rekla je Josephine Hofmann iz njemačkog instituta za industrijsko inženjerstvo IAO.

Postoje dvije vrste fenomena, pojasnila je. Jedan je taj da ljudi mogu izgubiti vještine koje već imaju.

No, ona tvrdi da je znatno veći problem to što se određene vještine - poput čitanja, razumijevanja i kritičkog preispitivanja tekstova, njihova samostalnog pisanja te stvaranja novih znanja - više uopće ne razvijaju zbog korištenja sustava umjetne inteligencije.

Koliko je značajan učinak toga?

"Nalazi su mješoviti: područje u kojem se odvijaju istraživanja je krajnje dinamično", rekla je Hofmann. Uzročno-posljedična veza između korištenja AI-ja i smanjenja vještine kritičkog mišljenja još nije neupitno dokazana.

Međutim, istraživanja pokazuju jasne korelacije. Studija privatne švicarske visokoškolske ustanove SBS je pronašla snažnu negativnu korelaciju između čestog korištenja AI-ja i sposobnosti kritičkog razmišljanja.

Upravo su temeljne vještine te koje mogu oslabiti dugoročno, poput razumijevanja tekstova, procjene informacija, formuliranja vlastitih misli i time proizvodnje novog znanja. "To je aktivnost koja se mora naučiti, a potom vježbati", tvrdi Hofmann.

Ako AI u sve većoj mjeri preuzima takve zadaće, onda ljudima počinje manjkati prakse. Također, rekla je da gubimo i osjećaj da smo nešto sami dokučili, što može utjecati na našu motivaciju i spremnost na učenje.

Igra li ulogu i naša udobnost?

Istina je da umjetna inteligencija štedi vrijeme i napore, što je čini toliko privlačnom. Mogućnosti koje se brzo razvijaju mogu nas dovesti u napast da manje samostalno razmišljamo. "Ljudi postupno gube kognitivne aktivnosti", kazala je Hofmann. Ipak, jedan od razloga za to je i "nevjerojatan pritisak da se ubrza" u poslovnom svijetu.

Kakve rizike to stvara?

Prema anketi instituta Pinktum, 70 posto ispitanika je kazalo da "u pravilu" provjerava rezultate koje im prikazuje AI. Slijepo oslanjanje na te rezultate "bi bilo katastrofalno. To sa sobom nosi rizik da postupno izgubimo ključne vještine", rekla je pedagoginja i stručnjakinja za upravljanje ljudskim potencijalima Carina Ebli-Korbel.

Hofmann kaže da su ljudi "skloni odmicanju od razumijevanja prema delegiranju". Ključan rizik koji sa sobom nosi prepuštanje zadataka AI-ju jest taj što gubitkom ljudskih vještina postaje teže primijetiti greške ili nedosljednosti koje generira tehnologija. "Tada zaista niste u položaju da osigurate kvalitetu", upozorila je.

Možemo li se tome suprotstaviti?

Ključ leži u svjesnoj uporabi AI-ja. "Sada zasigurno možemo koristiti AI kako bismo ojačali naše vlastite misaone procese", kazala je Hofmann. Preporučuje da se na AI gleda kao na partnera u razmišljanju. Jedna od mogućih metoda jest da govornom robotu napišete "Izazovi me, ponovno mi postavi pitanja", dodala je.

Istovremeno je važno redovito vježbati osnovne vještine bez umjetne inteligencije, čak i ako to iziskuje više vremena. Poslodavci moraju osigurati nužno vrijeme i resurse kako bi se to omogućilo.

Povezane vijesti

• Većina domaćih poduzeća upoznata s AI, ali se malo koristi, edukacija ključna
• Direktor Googlea: Ne vjerujte slijepo AI alatima
• Kako AI može pomoći poduzetnicima? U Puli se održava besplatna radionica za poslovni sektor