Većina domaćih poduzeća upoznata s AI, ali se malo koristi, edukacija ključna

Ilustracija (Pexels)

Većina poduzeća u Hrvatskoj upoznata je s umjetnom inteligencijom (AI), ali je još malo njih koristi, a da ne bi zaostajali za time u odnosu na svijet potrebno je više ulaganja i edukacije za razvoj vještina za njezinu primjenu, pokazalo je prvo nacionalno istraživanje o percepciji i primjeni AI u gospodarstvu.

Istraživanje su proveli HUP-ICT udruga i Koordinacija HUP-a za AI sa agencijom Prizma CPI na uzorku od 659 tvrtki, od kojih 80 posto poznaje AI, njih 44 posto jako dobro, dok ih 45 posto o tome ima pozitivan stav, a negativan je iznimka, kazao je na predstavljanju istraživanja u utorak u HUP-u Robert Kopal ispred Koordinacije HUP-a za AI.

Dobrim ocjenjuje što 55 posto poduzeća AI povezuje s korisnošću, i što se na AI u poslovanju gleda kao na priliku, ali ih i gotovo polovina predviđa gubitak radnih mjesta u idućih pet do deset godina, dok ih samo 11 posto misli da će to stvoriti više radnih mjesta.

Da primjenjuju AI u poslovanju izjasnilo se 45 posto ispitanih poduzeća, koji vjeruju i da su po prate korak s konkurencijom, i među njima su većinom velike tvrtke. No, većina ili 55 posto ne primjenjuje AI u svom radu. Razlog tome, uz ostalo, je i nepoznavanje te tehnologije, nedovoljno resursa i ulaganja za primjenu, posebice u malim i srednjim tvrtkama, kao i nedovoljno vještina, etičke dileme i nepostojanje jasnog zakonskog okvira u Hrvatskoj.

Kopal se osvrnuo i na istraživanje iz 2023. i 2024. o AI-ju među građanstvom, koje je pokazalo da ih 30 posto ima negativan stav prema tome, za razliku od optimističnijeg poslovnog sektora. Na pitanje kako to objasniti, Nikola Modrušan iz Ministarstva pravosuđa i uprave odgovorio je na pratećem panelu da su ljudi negativni prema onome što ne poznaju te da ih to pomalo uznemirava. Vjeruje da će stvari biti jasnije nakon nacionalnog i akcijskog plana za AI koje njegovo Ministarstvo izrađuje, a čemu će koristiti i rezultati ovog istraživanja.

Hrvoje Balen i Siniša Đuranović iz HUP-ICT udruge odnosno Sveučilišta Algebra Bernays i HT-a smatraju pak da je ključna edukacija koju treba pojačati, pri čemu prije svega među nastavnicima, što će, po Balenu, biti puno teže nego ih je bilo pripremiti za informatizaciju.

Đuranović je iznio primjer iz HT-a u kojemu već 30 posto zaposlenih ima AI znanja vještine i na njihovu razvijanju i dalje rade. Slično je i u Infobipu, čiji je predstavnik Ervin Jagatić naglasio da se većina njihovih ulaganja sada strateški odnosi upravo na AI i da na tome stalno rade i u poslovanju i u rješenjima za klijente i korisnike.

Rekao je i da i u Hrvatskoj očekuju rast razvoja i primjene AI-ja, dok je Kopal zanimljivim ocijenio i da tvrtke u Hrvatskoj ne namjeravaju zaustaviti investicijski val u AI, ali da investicije ovise o veličini tvrtki, odnosno veliki ulažu i to primjenjuju više od malih i srednjih kojima treba pomoći. To je i jedan od velikih izazova za primjenu AI-ja, ali i razvoj tehnoloških vještina, posebice uz, za to vrlo važno, analitičko, kritičko i kreativno razmišljanje, kao i regulativa, koja je u Hrvatskoj još nejasna i nepoznata za 94 poduzeća, a 71 posto ih uopće ne poznaje ni EU AI Akt, istaknuo je.

Većina panelista se složila i da se država više treba uključiti u edukaciju i podršku za AI, čime je samo 4 posto ispitanih zadovoljno, a čak 40 posto ne.

Predsjednica HUP-a Irena Weber poručila je da je AI prilika koju Hrvatska ne smije propustiti, jer to vodi ka razvoju vještina za rast, povećanju inovacija i produktivnosti, a ne da zamijeni čovjeka tj. radnike kojih ionako nedostaje. Navela je i da se AI u Hrvatskoj već primjenjuje u praksi u mnogim sektorima - ICT-ju, financijskom, zdravstvu, raznim industrijama, maloprodaji, turizmu, marketingu i drugima.

Weber ne vjeruje da će zbog toga ljudi ostajati bez posla nego da će doći do određene sociološke promjene u društvu, a zaključno je poručila da je HUP-u u svemu tome cilj da razvoj i primjena AI-ja pridonese stvaranju dugoročne dodatne vrijednosti i za gospodarstvo i zajednicu.