Sporna pravila
Dijelite vijesti na Facebooku? Meta bi zbog novih uvjeta mogla prikupljati sadržaj cijelih portala
Ilustracija (Pexels)
Meta, vlasnik Facebooka, Instagrama, WhatsAppa i Threadsa, našla se pod sve snažnijim pritiskom novinskih izdavača i regulatornih tijela zbog novih uvjeta korištenja koji bi joj mogli omogućiti opsežno prikupljanje sadržaja s internetskih stranica povezanih s poslovnim računima na njezinim platformama. Kompanija je nakon prvih kritika izmijenila sporne odredbe, a zatim i odgodila njihovu primjenu, no pravni stručnjaci upozoravaju da temeljni problem nije riješen.
Spor je otvoren nakon što je američki Nieman Journalism Lab, istraživački projekt povezan sa Sveučilištem Harvard, sredinom listopada objavio analizu novih Metinih komercijalnih uvjeta. Prema tumačenju trojice pravnih stručnjaka koje je redakcija konzultirala, dokument kompaniji ostavlja mogućnost automatiziranog prikupljanja sadržaja s čitavih internetskih stranica izdavača, potencijalno i za razvoj proizvoda temeljenih na umjetnoj inteligenciji.
Takva mogućnost posebno zabrinjava medijsku industriju jer gotovo sve novinske kuće koriste Metine poslovne račune za upravljanje svojim profilima, distribuciju vijesti i komunikaciju s publikom. Prihvaćanje novih uvjeta moglo bi tako postati preduvjet za nastavak poslovnog korištenja platformi, dok izdavači nemaju zasebnu mogućnost odbijanja spornih odredbi.
Uklonjena jedna riječ, ali ne i problem
U prvotnoj verziji novih uvjeta Meta je izričito navodila da sadržaj prikupljen s povezanih internetskih stranica može koristiti i za treniranje svojih proizvoda. Nakon objave Nieman Laba kompanija je uklonila riječ train, odnosno trenirati, te dopuštenu uporabu sadržaja ograničila na razvoj, istraživanje, poboljšavanje i održavanje oglašivačkih i poslovnih proizvoda.
Međutim, upravo je širina te formulacije ostala predmet prijepora.
Odvjetnik Matt Topic iz američkog ureda Loevy & Loevy upozorava da izraz poslovni proizvodi nije dovoljno precizno definiran. Budući da Meta razvija i poslovne alate koji koriste umjetnu inteligenciju, smatra da uklanjanje riječi treniranje samo po sebi ne isključuje takvu uporabu prikupljenog sadržaja.
- Mislim da je izraz razvijati dovoljno širok da obuhvati i treniranje, upozorio je Topic u razgovoru za Nieman Lab.
Sličnog je mišljenja James Grimmelmann, profesor digitalnog i informacijskog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta Cornell. Prema njegovu tumačenju, izmjene ne ograničavaju ključnu odredbu koja Meti omogućuje prikupljanje sadržaja sa stranica povezanih s proizvodima ili uslugama poslovnih korisnika.
Ta formulacija ne odnosi se nužno samo na pojedinačne objave podijeljene na Facebooku ili Instagramu. Mogla bi se tumačiti kao dopuštenje za pristup znatno većem dijelu izdavačeve internetske stranice, uključujući arhivu objavljenih tekstova.
Dodatnu zabrinutost izaziva odredba prema kojoj Meta može koristiti automatizirane programe za indeksiranje, analizu, pohranu i periodično preuzimanje sadržaja, ali i stvarati testne korisničke račune radi pristupa stranicama. Prema Grimmelmannovu tumačenju, posljednja mogućnost mogla bi obuhvatiti i sadržaj kojemu je prethodno potrebna registracija. Nije, međutim, utvrđeno bi li se takvi računi koristili za zaobilaženje pretplatničkih ograničenja.
Meta tvrdi da poštuje zabrane pristupa
Iz Mete odbacuju tumačenje prema kojemu novim uvjetima pokušavaju preuzeti dodatna prava nad novinarskim sadržajem. Kompanija tvrdi da je riječ o objedinjavanju ranije postojećih pravila, uključujući odredbe povezane s korištenjem generativne umjetne inteligencije u oglašavanju.
Prema dosadašnjim uvjetima, automatizirano prikupljanje sadržaja bilo je dopušteno u užem kontekstu optimizacije oglasa izrađenih uz pomoć generativne umjetne inteligencije. Novim pravilima odgovarajuće odredbe ulaze u opće komercijalne uvjete, a njihova se svrha proširuje na oglašivačke i poslovne proizvode.
Meta pritom ističe da vlasnici internetskih stranica i dalje mogu ograničiti pristup automatiziranim sustavima pomoću datoteke robots.txt. Riječ je o tehničkom mehanizmu kojim vlasnik stranice naznačuje kojim dijelovima sadržaja automatizirani programi smiju pristupati.
No profesor prava Benjamin Sobel sa Sveučilišta Wisconsin upozorava da takve upute same po sebi nisu pravno obvezujuća zabrana. Njihovo poštovanje u pravilu ovisi o ponašanju sustava koji prikuplja podatke, osim kada dodatna pravna osnova nalaže drukčije.
Problem je u tome što, prema analizi Nieman Laba, Metini izmijenjeni uvjeti ne sadržavaju izričitu ugovornu obvezu poštovanja tih ograničenja. Kompanija tvrdi da ih poštuje, ali pravnici upozoravaju na razliku između javnog obećanja i pravno provedive odredbe.
Izdavači traže intervenciju Europske komisije
Na sporne uvjete reagiralo je Europsko vijeće izdavača (European Publishers Council), koje upozorava da poslovanje na društvenim mrežama ne smije podrazumijevati odricanje od kontrole nad vlastitim novinarskim sadržajem.
Organizacija posebno problematičnom smatra mogućnost da Meta pravo na prikupljanje sadržaja povezuje s činjenicom da poslovni korisnik ili netko od korisnika platforme dijeli poveznice na određenu internetsku stranicu. Sama činjenica da je čitatelj podijelio novinski članak ne znači da je time tehnološkoj kompaniji dao prava nad njegovim sadržajem.
Europsko vijeće izdavača zbog toga je zatražilo intervenciju Europske komisije, upozoravajući na moguća pitanja zaštite autorskih prava, poštenosti ugovornih odnosa i zlouporabe tržišne moći.
Slične su primjedbe iznijele britanske i američke novinske udruge. Američki News/Media Alliance ocijenio je Metin postupak mogućom zlouporabom dominantnog položaja jer izdavače stavlja pred izbor između pristupa velikoj publici društvenih mreža i prihvaćanja širokih dopuštenja za korištenje njihova sadržaja.
Europska komisija pozdravila je Metinu odluku o odgodi primjene novih uvjeta te poručila da će pratiti njihovu usklađenost s europskim pravom, uključujući propise o tržišnom natjecanju i Akt o digitalnim tržištima.
U Velikoj Britaniji problemom se bavi i regulator tržišnog natjecanja CMA, koji je otvorio razgovore s Metom o spornim odredbama.
Odgoda nije riješila spor
Novi uvjeti prvotno su trebali stupiti na snagu 30. listopada, ali je Meta pod pritiskom izdavača i regulatora rok pomaknula na 20. studenoga. Iz kompanije su poručili da dodatno vrijeme namjeravaju iskoristiti kako bi poslovnim partnerima objasnili što se mijenja i na koji način funkcioniraju njezini sustavi za prikupljanje internetskog sadržaja.
Prema informacijama koje je Nieman Lab objavio 27. listopada, Meta do tada nije dodatno izmijenila sporne odredbe, osim datuma početka njihove primjene.
Istodobno se sukob proširio i izvan izdavačkih udruženja. Američki senator Adam Schiff zatražio je od izvršnog direktora Mete Marka Zuckerberga odustajanje od spornih uvjeta i izričita jamstva da će kompanija poštovati tehnička ograničenja pristupa sadržaju, uključujući pretplatničke sustave.
U Norveškoj je udruženje medijskih kompanija, zajedno s izdavačima, pokrenulo sudski postupak tražeći da se spriječi stupanje novih uvjeta na snagu. Prema Nieman Labu, riječ je o prvom poznatom sudskom postupku pokrenutom upravo zbog tih Metinih komercijalnih pravila.
Pravni stručnjaci pritom upozoravaju da samo postojanje široko formuliranih ugovornih ovlasti ne znači automatski da bi svaka uporaba prikupljenog sadržaja bila zakonita ili da bi takve odredbe sudovi nužno prihvatili. Njihova provedivost, kao i moguća uporaba novinarskih tekstova za treniranje umjetne inteligencije, otvaraju zasebna pitanja autorskog prava i tržišnog natjecanja.
Za izdavače je zato ključno hoće li Meta prije početka primjene novih uvjeta jasno i pravno obvezujuće ograničiti pristup njihovim sadržajima ili će zadržati formulacije koje joj, prema mišljenju stručnjaka, ostavljaju prostor za znatno širu uporabu nego što to kompanija javno priznaje.
