Japanska svemirska sonda Hayabusa2 snimila je prizore koji su iznenadili znanstvenike i otvorili nova pitanja o nastanku asteroida u Sunčevu sustavu.
(Foto: X)
Japanska svemirska sonda Hayabusa2 snimila je prizore koji su iznenadili znanstvenike i otvorili nova pitanja o nastanku asteroida u Sunčevu sustavu.
Tijekom prolaska pokraj asteroida Torifune, sonda je otkrila da se ne radi o klasičnom asteroidu, već o tzv. kontaktnom binarnom asteroidu – tijelu nastalom spajanjem dvaju manjih asteroida nakon sporog sudara prije mnogo milijuna godina. Zbog takvog nastanka Torifune ima neobičan oblik koji podsjeća na kikiriki.
Sonda Japanske agencije za istraživanje svemira (JAXA) pokraj asteroida je proletjela 5. srpnja. Najimpresivnija fotografija nastala je s udaljenosti nešto veće od jednog kilometra od njegove površine, dok je letjelica pokraj njega prolazila brzinom od oko 17.700 kilometara na sat piše Nova.rs, a prenosi N1.
Crno-bijela snimka prikazuje asteroid dug približno 450 metara, a planetarni znanstvenik Andy Rivkin sa Sveučilišta Johns Hopkins opisao ga je kao iznimno neobičan objekt.
Još veće oduševljenje pokazala je Sara Russell iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu, koja smatra da bi Torifune mogao biti jedan od najboljih dosad snimljenih primjera kontaktnog binarnog asteroida.
Znanstvenici smatraju da su ovakvi asteroidi vrijedan izvor informacija o procesima koji su milijardama godina oblikovali veća svemirska tijela, pa čak i planete.
Desetljećima se vjerovalo da su kontaktni binarni asteroidi rijetkost, no novija istraživanja pokazuju da bi mogli činiti čak oko 30 posto manjih tijela u Sunčevu sustavu. Među poznatim primjerima su Arrokoth, Donaldjohanson i Dinkinesh.
Ipak, znanstvenici još nisu izravno promatrali sam proces njihova nastanka, pa i dalje postoje različite teorije o tome kako se dva odvojena tijela mogu spojiti u jedno.
Hayabusa2 tijekom prolaska pokraj Torifunea nije snimala samo fotografije. Kada se nalazila na udaljenosti od oko 10 kilometara, proučavala je asteroid infracrvenom kamerom koja mjeri temperaturu površine, njezinu strukturu i sposobnost zadržavanja topline.
Dodatne podatke prikupili su i drugi znanstveni instrumenti tijekom približno sat vremena najbližeg prolaska. Znanstvenici će ih detaljno analizirati u narednim mjesecima.
Sonda Hayabusa2 lansirana je 2014. godine s ciljem istraživanja asteroida Ryugu. Šest godina kasnije uspješno je na Zemlju donijela uzorke s njegove površine i iz podzemnih slojeva – prvi put u povijesti da je čovječanstvo dobilo materijal iz unutrašnjosti nekog asteroida.
Nakon toga misija je proširena kako bi se dodatno proučavali asteroidi i razvijale tehnologije koje bi jednog dana mogle pomoći u obrani Zemlje od potencijalno opasnih svemirskih tijela.
Planetarna astronomkinja Cristina Thomas sa Sveučilišta Northern Arizona istaknula je kako je prolazak pokraj Torifunea primjer tzv. brze izviđačke misije. Takve misije omogućuju znanstvenicima da u kratkom vremenu procijene veličinu, oblik, sastav i putanju asteroida – informacije koje bi jednog dana mogle biti ključne za njegovo preusmjeravanje ako bi predstavljao prijetnju.
Iako Torifune nije opasan za Zemlju, prikupljeni podaci mogli bi pomoći u razvoju budućih sustava planetarne obrane. Sličan cilj imala je i NASA-ina misija DART iz 2022. godine, kada je letjelica namjerno udarila u asteroid Dimorfos i prvi put uspješno promijenila njegovu orbitu.
Misija japanske sonde još nije završena. Tijekom 2027. i 2028. godine Hayabusa2 trebala bi ponovno proletjeti pokraj Zemlje, a konačni cilj joj je asteroid 1998 KY26, do kojeg bi trebala stići 2031. godine.
Ako sve bude prema planu, taj asteroid promjera oko 30 metara postat će najmanje svemirsko tijelo koje je ikada posjetila ljudska letjelica.