NOVI PROJEKT ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO

KRPELJI U ISTRI POD LUPOM ZNANSTVENIKA: Kreće dvogodišnje istraživanje ovih nametnika i bolesti koje prenose

Krenuli smo u pravo znanstveno istraživanje da bismo utvrdili koje vrste žive u Istri, koliko su kompatibilne s ostatkom Hrvatske i koje patogene u sebi nose, kaže Nediljko Landeka te dodaje da su krpelji, poslije komaraca, druga skupina člankonožaca koji su najveći prijenosnici zaraznih bolesti

| Autor: Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ
Krpelj (Arhiva)

Krpelj (Arhiva)


Županijski zavod za javno zdravstvo pokrenuo je projekt monitoringa na području Istre kojim će se u iduće dvije godine nastojati utvrditi fauna tvrdih krpelja (Acari: Ixodidae) na našem području. Namjera je uspostaviti trajan sustav monitoringa, uz izradu baze podataka o krpeljima, kao i educirati javnost, pogotovo skupine ljudi koje su češće izložene ugrizu krpelja, uz, najvažnije, praćenje bolesti koje prenose krpelji.

U Hrvatskoj 20-ak vrsta

Projekt su novinarima predstavili voditelj Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Zavoda, diplomirani sanitarni inženjer Nediljko Landeka, stručna suradnica u tom Odjelu, biologinja Maja Cvek te Graciano Prekalj, pomoćnik županijskog pročelnika za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo. Spomenuti odjel podupire projekt s 50.000 kuna. Prekalj je i predsjednik Lovačkog saveza koji okuplja 38 lovačkih udruga u Istri, također uključenih u projekt.

Landeka je objasnio da su krpelji, poslije komaraca, druga skupina člankonožaca koji su najveći prijenosnici zaraznih bolesti.

- Krpelji su još uvijek nepoznanica i po pitanju vrsta koje žive kod nas i patogena koje oni nose, bilo da su opasni za ljude ili životinje. Zbog toga smo krenuli u pravo znanstveno istraživanje da bismo utvrdili koje vrste žive u Istri, koliko su kompatibilne s ostatkom Hrvatske i koje patogene nose. To ćemo istraživati osjetljivim molekularnim metodama. Za to smo zatražili pomoć raznih institucija, a među prvima se odazvao Upravni odjel za poljoprivredu IŽ-a, gdje se preko Lovačkog saveza IŽ-a ostvarila suradnja da bismo preko lovačkih udruga mogli prikupiti jako puno materijala s terena i time što bolje pokriti područje županije, rekao je Landeka.

Cilj je, kaže, doći do što više podataka o ovim člankonošcima kojih je u svijetu čak 900 vrsta, a u Hrvatskoj 20-ak. Nadaju se i suradnji s drugima, uputili su dopise gradovima i općinama kako bi se i na javnim površinama istražila populacija krpelja.

Poziv je upućen i NP-u Brijuni te turističkim tvrtkama, na čijim se zelenim površinama i kampovima također može provesti monitoring. Već je održana edukacija u lovačkim društvima, a u projekt su uključeni veterinari i liječnici. Iz Zavoda pozivaju i građane, pogotovo stočare, poljoprivrednike, planinare i ostale koji često borave u prirodi da im dostave primjerke živih krpelja za analizu.

- Kako širenje krpelja u prirodi nije jednolično, već se događa u određenim mikroregijama, kompliciranije je njihovo prikupljanje i upravo to je razlog zašto ih je teže proučavati. Zbog toga je u svijetu sve raširenije sudjelovanje javnosti u znanstvenim istraživanjima putem modela Citizen science, uz uključivanje građana. Tako se osigurava da svaki prikupljen krpelj bude s drugog zemljopisnog položaja, objašnjava Cvek.

Bolesti koje prenose

Kaže da je uloga krpelja u prijenosu bolesti sa životinja na čovjeka vrlo velika.

"Zbog velikih promjena klime, deforestacije i urbanizacije svi se člankonošci sve više šire. Ne prenose svi bolesti i zato je potrebno utvrditi koje vrste krpelja žive u Istri, koje patogene prenose, ako ih prenose. Krpelji su u pojedinim hrvatskim regijama dosta dobro istraženi, što u nas nije bio slučaj. Krpelje do kojih uspijemo doći prvo ćemo morfološki odrediti, dakle prema njegovim tjelesnim značajkama, a zatim to potvrditi i molekularnim metodama sekvencioniranja genoma putem PCR metodologije. Određivat ćemo i prisutnost patogena koji prenose bolesti poput Lyme borelioze, tularemije, erlihioze, anaplazmoze, mediteranske pjegave groznice i babezioze (piroplazmoze)", nabraja Cvek.

Počeli su izrađivati veliku bazu podataka u kojoj će biti svaki analizirani krpelj. Na pitanje ima li u Istri i koliko slučajeva oboljelih od bolesti koje prenose krpelji te je li bilo smrtnih ishoda, Cvek kaže da ima slučajeva lyme borelioze, što je vidljivo iz podataka koje liječnici dostavljaju Zavodu.

- Krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest koja nije dokazana na području IŽ-a. Nadamo se da su naša vjerovanja točna i da se možemo pohvaliti da je Istra regija u kojoj nema te bolesti, za razliku od okolnih područja, Primorsko-goranske županije, Slovenije i Italije, gdje je ta bolest prisutna, kaže Cvek. Smrtnih slučajeva među ljudima nije bilo, ali su zabilježena uginuća pasa.

Lovački psi i divljač

Prekalj kaže da je početkom godine županijski Odjel za poljoprivredu raspisao javni poziv za sufinanciranje programa na području poljoprivrede, šumarstva i lovstva u Istri. "Javio se Lovački savez IŽ-a sa svojim projektima unapređenja i razvoja lovstva te sigurnog lova. Uz ostalo, dogovoreno je da će se Lovački savez uključiti u program monitoringa krpelja jer njihove udruge pokrivaju cijelu Istru. Kako ima slučajeva ugibanja lovačkih pasa zbog bolesti prenesenih krpeljima, i s te nam je strane važno znati koje bi se to bolesti širile na području Istre, ne samo putem ljudi, nego i pasa.

I na divljači se nalaze krpelji koji mogu, ako ih ima puno, dovesti do uginuća divljači. Ne znamo prenose li se bolesti putem krpelja i na divljač i zato nam je ovaj projekt zanimljiv, rekao je Prekalj. Rezultate će objaviti na svojim web stranicama, a program će nastojati proširiti i na druge lovačke saveze u Hrvatskoj radi dobivanja šire slike.

Dostaviti žive jedinke

Iz Zavoda za javno zdravstvo IŽ-a pozivaju građane da žive krpelje dostave u kutijici s poklopcem u kojoj se nalazi ili vlat trave ili ubrus navlažen vodom.

- Krpelju je potrebna vlaga, bez koje ugiba. Može se staviti u hladnjak, gdje može preživjeti i sedam dana, što nam daje vrijeme da se organiziramo za preuzimanje. Mora biti živ jer jedino na živom krpelju možemo dokazati patogena. Na web stranicama našeg zavoda puno je informacija o krpeljima i bolestima koje prenose te upute kako ga pravilno izvaditi iz kože, kaže biologinja Maja Cvek.

Infracrveni senzori umjesto očiju

Nediljko Landeka objašnjava da pojedine vrste krpelja nemaju oči, "prikupljaju" mirise i ugljični dioksid koji se izdiše. Imaju infracrvene senzore na temperaturu, na temelju čega stvaraju sliku okoliša i čekaju žrtvu, a tako traže i spolne partnere.

- Krpelj može satima i satima visjeti na vlati trave i kad prolazite, zakači se za vas kukicama koje ima na nogama. Osjetljiv je na vlagu pa mora povremeno sići dolje u šumsku stelju da se malo ovlaži i onda se ponovno vraća i čeka, objašnjava Landeka te dodaje da treba nositi glatku odjeću, a repelent će odbiti nasrtljivog parazita.

Biologinja Cvek navodi da se krpelji hrane krvlju svih kralježnjaka. "Za životnog ciklusa mora se hraniti krvlju tri puta i svaki put može iz krvi domaćina pokupiti patogena, ako ga domaćin slučajno nosi u sebi. Pojavnost krpelja najveća je u proljeće i jesen, ljeti i zimi stagniraju, iako ih se i zimi sve više bilježi. Postoje vrste poput hijalome koje su češće tamo gdje je stoka, preko psećeg krpelja, do Ixodesa ricinusa i drugih vrsta Ixodesa koji su šumski krpelji i obitavaju i na pticama. Imaju različite domadare (domaćine) i mogu napadati sve kralježnjake", objašnjava Cvek.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater