Anna Delvey ili Anna Sorokin, kako je kome draže, najpopularnija prevarantica novog vremena, po kojoj je Netflix snimio turbo popularnu seriju, i dalje čeka u popravnom zavodu okruga Orange u Goshenu odluku hoće li je američke vlasti deportirati ili ne. Priča o njezinom životu je toliko senzacionalna, prije svega po banalnosti kako je prevarila bogataše s Manhattana, da je u konačnici Anna pobrala simpatije brojnih gledatelja nakon emitiranja devet nastavaka serije "Inventing Anna". Tjednima je i u Hrvatskoj to bila najpopularnija serija iz Netflixovog repertoara, a nevjerojatna Anna dokaz da je u dekadentnom svijetu u kojem živimo sve moguće.

Predstavljajući se kao bogata njemačka nasljednica, Anne Sorokin uspjela je u nemogućem. Uvjerila je elitu New Yorka da financira njezin izmišljeni projekt umjetničke zaklade koja nikada nije postojala osim u njezinim snovima, a pri tome je uživala u raskošnim hotelima i restoranima, ne plaćajući ništa. Ovih dana u maloj pop-up umjetničkoj galeriji na Lower East Sideu oko 150 mladih umjetnika prisustvovalo je otvorenju izložbe posvećene najpoznatijoj umjetničkoj prevarantici, koja je pljačkala banke, ukrala privatni avion i odlazila iz vrhunskih hotela ne plativši račune.

Zaklada Anna Delevey bila je sjajno smišljena smicalica na koju su nasjeli financijaši, galeristi, novinari, bogataši. Išlo je dok je išlo, da bi na kraju sve završilo na sudu poslije čega je Anna završila četiri godine u zatvoru. A kada krene nizbrdo, onda nema povratka. Problemi s vizom došli su na naplatu kada je Anna odslužila zatvorsku kaznu, a vlasti odlučile da je pošalju u Njemačku.

Na prigodnoj izložbi u maloj galeriji sada su izloženi i njezini crteži nastali u zatvoru koji se prodaju za 10.000 dolara. Petnaest posto od prodajne cijene ići će jednoj dobrotvornoj dječjoj organizaciji. U realizaciji tog projekta s crtežima iz zatvora pomogao je i izvjesni Alfredo Martinez, koji je početkom 2000. godine također bio u zatvoru i reproducirao je skice koje je Anna napravila dok je služila kaznu. U planu je i njezina samostalna izložba, a motivi će biti i iz raskošnog života nesuđene bogatašice, od scena iz hotela u Marakešu koji je u seriji dobio posebno mjesto zbog nevjerojatnih događaja, do kultnih mjesta koja je posjećivala bez namjere da plati račun.

U popularnom serijalu savršeno ju je odglumila Julia Garner - plakat Netflixove serije

Od uhićenja 2017. godine i naknadne osude dvije godine kasnije zbog krađe banaka i privatnog aviona, Anna je provela na slobodi samo šest tjedana, nakon što je minimalna kazna od četiri godine bila odslužena. A onda su počeli novi problemi kada se rutinski prijavila uredu za imigraciju i carinu na Manhattanu, jer je ustanovljeno da joj je istekla viza. Ruskinja čija je obitelj živjela u Njemačkoj od tada se bori protiv deportacije, s minimalnom šansom da će uspjeti. Imigracijske su vlasti već bile rezervirale kartu za njezin let u Njemačku, a novinari su pojurili da je dočekaju.

"Osjećala sam se kao vreća za smeće, bacaju vas kao smeće", komentirala je Anna. I onda je došla još jedna odgoda.

A njezina priča počinje u Njemačkoj, gdje se obitelj preselila iz Rusije kada je ona imala petnaest godina. Siromaštvo, od Rusije do skromnog života njezine obitelji u Njemačkoj, Annu je krajnje deprimiralo. Sanjala je uspjeh i s devetnaest godina otišla je u Pariz s namjerom da stekne modnu diplomu. Kasnije će je put odvesti do New Yorka, gdje je živjela na visokoj nozi. Dobro obučena, s luksuznom prtljagom obilazila je kultne hotele. Kako je došla, tako je i otišla, uz ogromne sume nepodmirenih računa koje je ostavljala iza sebe. Kretala se u elitnim društvima Manhattana, a svi su vjerovali da je prebogata njemačka nasljednica.

Njezina je opsesija bio privatni umjetnički klub na najvišem nivou, samo za probrane članove, i s tim projektom je obilazila banke. S lažnim financijskim izvještajima tražila je desetke milijuna dolara za svoj projekt, a na kraju je "pala" ne plativši hotelski račun od 200 dolara.

"Nikome nisam rekla da sam njemačka nasljednica, kao što je to u seriji", kaže danas Anna. Ali, svi su čvrsto vjerovali da njezin otac posjeduje milijune i da oni samo što nisu stigli do New Yorka. Uvijek je bila neka prepreka, formalne naravi, a Anna je i danas ponovila, "sustav je grabežljivac". Odlučna je nastaviti život u New Yorku gdje je, kako sama tvrdi, izgradila sve što ima. Pogledala je Netflixov serijal u kojem je lik Anne savršeno odglumila Julia Garner, kratko vrijeme što je bila na slobodi gostovala je u brojnim televizijskim emisijama, najavila da piše knjigu i radi na dokumentarnim projektima. "Imam milijun stvari u planu".

Dala je i intervju za New York Times u kojem je naglasila, "ništa mi nije žao, ničega". "Žao mi je samo zbog načina kako se moj slučaj doživljava. Definitivno ne osjećam da bi svijet bilo bolje mjesto da ljudi samo pokušavaju biti sličniji meni." U trideset i prvoj godini Anna tvrdi da ju je zatvor promijenio. "Nakon što sam bila u zatvoru i prošla kroz kazneno-pravni sustav, to me jednostavno izložilo potpuno drukčijoj vrsti osobe, a moji problemi otprije izgledaju samo smiješni."

Netflix joj je za konzultacije na projektu platio 320.000 dolara, dio je otišao za podmirenje računa koje je napravila, a dio za pravne troškove. A o svojim zatvorskim danima kaže, "moja ćelija je bila prilično depresivna. Imala sam cijelu kantu samo pravne papirologije. Imala sam i puno knjiga, uglavnom knjiga. I neki trail mix za grickanje. Strogo je koliko može biti".

Svoj boravak u zatvoru sada pokušava prenijeti u knjigu sjećanja, uz napomenu, "ne pokušavam potaknuti ljude na zločine. Samo pokušavam rasvijetliti kako izvući najbolje iz svoje situacije, ne pokušavajući je veličati".

Priča o Anni potaknula je i druge priče o prevarantima. Ubrzo nakon serije o bogatoj "nasljednici", na Netflixu je prikazana i ona o plejboju Shimonu Hayutu ili Simonu Levievu, koji je prevario brojne žene. Serijal "The Tinder Swindler" pobrao je zanimanje gledatelja gotovo kao Anna i otvorio Pandorinu kutiju iz koje su izletjeli svi mogući prevaranti, koje susrećemo i svi mi gotovo svakog dana. Ili barem o njima čitamo u novinama.

U sjajnom eseju u New York Timesu Liz Scheier, autorica knjige "Never Simple: A Memoir", opisala je odrastanje na Manhattanu s lažljivom samohranom majkom. "Moja majka, koja je umrla 2019. godine, imala je granični poremećaj osobnosti, koji se može prikazati kao intenzivan strah od napuštanja, velika osobna karizma i sklonost manipulaciji i lažima. I te su joj sklonosti služile do određene točke: uzdržavala nas je bez posla i bez pouzdanih prihoda u jednom od najskupljih gradova na svijetu, ne kroz potpunu krađu ili prijevaru, već igrajući ulogu."

Iako je dane provodila u skromnom njujorškom stanu, na telefonu se predstavljala kao ugledna, visokoobrazovana odvjetnica. Ravnatelj škole joj je dopustio da kćerka ostane upisana, iako nije plaćena školarina, prijatelji su je vodili na izlete i ručkove. "Trebala su mi desetljeća da shvatim razmjere majčinih prijevara. Još uvijek sam šokirana što me je lagala s tako šarmantnim licem. Tako da su za mene ove emisije o prevarantima jedna duga, mučna jeza", kaže Scheier.

Upitana zašto i gledaoci Netflixovih serija vole priče o lažovima i prevarantima, Liz kaže: "Zašto vjerujemo u očite laži? Ponekad su, kako ove emisije sugeriraju, razlozi jednostavni: pohlepa, želja. A ponekad vjerujemo lažljivcima jer nam se sviđa priča koju nam prodaju o nama samima."

Anna je u bogatom New Yorku uspjela u nemogućem. Baš te bogataše navukla je lažima, prisvojila njihovih 200.000 dolara i pokušavala dobiti kredit od 25 milijuna. Nije imala ni poslovno iskustvo, ni fakultetsku diplomu, a o umjetnosti je govorila suvereno. Na Manhattanu, gdje je novac početak i kraj svega, uspjela je obrlatiti uvijek oprezne financijaše, da bi vozačima Ubera davala napojnice od stotinu dolara. Hotelske sobe bile su prepune vrećica glamuroznih modnih marki, imala je osobnog trenera, večerala s bankarima i direktorima u restoranima gdje je račun prelazio tisuću dolara. A onda mirno išetala iz hotela u kojem je odsjela mjesec dana, ne plativši ništa. Bila je na svim najboljim zabavama, odlazila u Pariz na Tjedan mode.

Obrlatila je koga je stigla. Michael Huang, kolekcionar i osnivač pekinškog muzeja, platio joj je put na Venecijanski bijenale s obećanjem da će mu vratiti novac koji nikada, naravno, više nije vidio. Unajmila je PR tvrtku za organizaciju rođendanskog slavlja u otmjenom restoranu u Sohou, da bi uskoro na društvenim mrežama osvanuo napis, "pobjegla je, nije platila račun" - to je bila Anna.

"Varalicu je u stanju prevariti samo veća varalica, ali to nije užitak. To je prijevara sa stilom", kaže jedna mudra misao, a lucidni Ivo Brešan je napisao, "brojna su zanimanja koja se zasnivaju na čistoj prijevari. Vračari proriču budućnost, bioenergetičari liječe bolesti, mađioničari proizvode iluziju. Političari i svećenici obećaju neki bolji život, koji se nikada neće ostvariti samo da bi stekli povjerenje. Prijevara nije prijevara ako ljudi žele biti prevareni, jer im to pruža neku nadu".

Možda je baš u tome i tajna "uspjeha" Anne Sorokin. Kao i mnogih Anna kojima smo i sami okruženi.

Povezane vijesti

• Netflix u još 130 zemalja, među njima i Hrvatska
• Prevarantica Puljanki uzela više desetaka tisuća kuna
• WWF i Netflix snimili fantastičan dokumentarni film "Naš planet"