OKRUGLI STOL O RAZVOJNIM VIZIJAMA GRADOVA

Zoričić: Moja vizija je da Pula do 2050. godine ima 100 TISUĆA STANOVNIKA

Ako kao gradonačelnik nemate viziju, nemate što raditi na ovom poslu. Pulu nakon propasti Uljanika čeka nova prilika. Najvažniji je razvoj Sveučilišta koje je baza za razvojnih grana, rekao je pulski gradonačelnik Filip Zoričić

| Autor: Helena MOSTARKIĆ GOBBO
O boljitku Pule, Rijeke, Splita i Zagreba na Godišnjem susretu gradonačelnika (Snimio Dejan Štifanić)

O boljitku Pule, Rijeke, Splita i Zagreba na Godišnjem susretu gradonačelnika (Snimio Dejan Štifanić)


"Iznenadila me dinamika rukovođenja gradom, iako nije bila posve neočekivana", rekao je pulski gradonačelnik Filip Zoričić na jučerašnjem okruglom stolu za kojim se, u sklopu 13. Godišnjeg susreta gradonačelnika i poduzetnika u hotelu Park Plaza, raspravljalo o razvojnim vizijama gradova.

Uz Zoričića, sudjelovali su predstavnici tri najveća urbana centra u Hrvatskoj: gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, Joško Klisović iz Skupštine Grada Zagreba te gradonačelnik Splita Ivica Puljak. Prvo pitanje upućeno svim sudionicima ovog panela bilo je osvrtanje na ono najupečatljivije što ih je susrelo prilikom preuzimanja upravljanja gradovima.

„Ne mogu reći da sam očekivao da će biti lakše, ali nisam mislio ni da se toliko toga nakupilo svih tih godina, u gotovo tridesetogodišnjem periodu koliko je grad bio u rukama prethodne vlasti. Što napraviti u šest mjeseci? Slikovito rečeno, Pula ima oronule fasade, a nakon tri mjeseca u upravi Grada, jedan prijatelj me zvao i rekao 'čekaj malo, već si tri mjeseca tu, a nisi fasade obnovio?'. To je jedna sličica onoga što me dočekalo na novom radnom mjestu. Grad je bio dobro organiziran, znale su se postavke, a moja želja je bila kako promijeniti javni diskurs politike, kako vratiti ljudima vjeru u politiku i na koji način raditi da ti ljudi vjeruju. U tom kontekstu razlika je bila u mom načinu rada u odnosu na ono što je bilo prije i način komunikacije. Ima više etičko-psihološko-socijalnih iznenađenja. Kao povjesničar ne želim govoriti o povijesti, nego o budućnosti“, istaknuo je Zoričić.

Klisovića teško impresionirati

Svoj osvrt dao je i splitski gradonačelnik Ivica Puljak. „Ljudi me često pitaju je li ovaj posao ono što sam očekivao, ali ja im odgovorim da je to nešto što ne možete očekivati. Moje pozitivno iskustvo je kvaliteta administracije. To je puno bolje nego što sam mislio. Došao sam s predrasudama, a zaključio da je tamo 80 posto dobrih, poštenih i stručnih ljudi. Htjeli smo zadržati sve ljude koji su tamo radili, vidjeti kako tko obavlja svoj posao i pomalo mijenjati one koji ne zadovoljavaju kriterij kvalitete. Kad sam prvi dan došao na posao, sa svog prozora sam fotografirao Split, stavio fotografiju na društvenu mrežu, a ispod komentari u smjeru 'dobro, vi imate vremena gledati kroz prozor, radite li išta', prisjetio se Puljak svoje prve gradonačelničke anegdote.

Joško Klisović, predsjednik zagrebačke Skupštine, izjavio je da ga je nakon dugog vremena provedenog u upravljanju državnim i gospodarstvenim sustavima teško impresionirati.

„Kad sam došao u gradsku skupštinu i pobliže upoznao ljude koji rade u gradskoj upravi, došao sam do sličnog zaključka kao gospodin Puljak. Kod nas ima 3.300 ljudi u gradskoj upravi, osam tisuća u Holdingu, a 33 tisuće ljudi prima plaću iz gradskog proračuna. Među tim ljudima ima osoba, karakterno i stručno, s kojima bi svatko poželio raditi“, rekao je Klisović i naveo da ga je negativno iznenadilo stanje gradskih financija

„Otvorite tu stranicu i zapljusne vas smrad. Trulo. Kaos. Sada imamo pokušaj kontrole tog kaosa i tek onda ćemo započeti razumne projekte“, rekao je.

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović naglasio je da je u Rijeci bilo u tijeku prijateljsko preuzimanje vladavine gradom. „Moj slogan kampanje je bio 'Novi ritam grada' i mislim da se on već u određenom dijelu vidi. Nastavljeni su projekti i suradnje koji su bili kvalitetni, ali krenulo se i u promjene.

Split će biti najmoderniji

Imam različit stil od svog prethodnika u pristupu. Komunikacija s građanima je na vrlo zavidnoj razini, koristimo puno EU fondova i cilj mi je da u ove četiri godine Rijeka promijeni svoje lice“, rekao je Filipović.

Sva četvorica govornika iskoristila su i priliku reći kakva je konkretna razvojna vizija gradova kojima su na čelu.

Filip Zoričić istaknuo je da Pulu nakon propasti Uljanika čeka nova prilika. „Pula je izgrađena kao glavna ratna luka u vrijeme Austrije, ima najveći fortifikacijski sustav gotovo na cijelom Mediteranu i to je potencijal, ali ono što je po meni najvažnije je razvoj Sveučilišta. Pula ima mlado Sveučilište, ali je udaljena svega tri do četiri sata od velikih europskih gradova i u okruženju smo od 18 milijuna stanovnika. Tehnološko-inovacijski centar je budućnost svih gradova, ali Sveučilište je po meni baza koja dalje razvija sve grane. Moja vizija Pule koja danas ima 60 tisuća stanovnika je da ih do 2050. godine ima 100 tisuća. Ako kao gradonačelnik nemate viziju, nemate što raditi na ovom poslu. Vizija je ono što mene i vuče dalje", svaki dan.

Ivica Puljak bio je decidiran: „Grad Split će za deset godina biti najmoderniji grad u Hrvatskoj i regiji. Bit će to grad u kojem će turizam biti najvažnija grana i motor ostatka ekonomije te grad u kojemu će za dvadeset godina 20 posto stanovništva govoriti strane jezike. Uspješan grad je onaj u koji ljudi sa svih strana dolaze živjeti i stvarati“.

Grad Zagreb u zajedničkoj viziji Joška Klisovića i gradonačelnika Tomislava Tomaševića više neće biti najzapuštenija prijestolnica Europske unije: „Bit će to moderan, tehnološki napredan grad, ekonomski stabilan, politički tolerantan, ekološki osviješten, grad iz kojeg nitko neće poželjeti otići. Pobrinut ćemo se otvoriti najveći kampus za studente i iz drugih krajeva Europe i svijeta, kao i grad otvoren za sve koji u njega žele doći živjeti“.

Rijeka bi, po riječima Marka Filipovića, trebala nastaviti u dosadašnjem smjeru otvorenosti i tolerancije.

„U proteklih stotinjak godina promijenili smo sedam država, ali u posljednjih 70 nismo mijenjali smjer u kojem idemo. Uvjeren sam da u tom kontekstu slijedi otvaranje ka moru, suradnja sa Sveučilištem te da će Rijeka u idućih deset godina biti najveća luka na sjevernom Jadranu. Postoji interes investitora i za nautički turizam“, istaknuo je među ostalim Filipović.

Upućena je i zajednička, gotovo jednaka poruka svim poduzetnicima koje se i dalje poziva na otvorenost i suradnju, bez obzira na promjene vlasti koje su se dogodile u navedenim gradovima.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter