Pred vinarijom Marina Rossija u Bajkinima kod Vižinade ogromna je murva. Njena raskriljena krošnja može hladom zakloniti bar dvadesetak ljudi. Uz lagani povjetarac kao dobrodošao bonus, hlad stoljetne murve za ovih vrućih ljetnih dana idealno je mjesto za kušanje vina, pri čemu uz uobičajena osjetila treba angažirati i mašu i osjećaj za doživljavanje priče. Jer, Moro Marina Rossija je vino s pričom, a svaki namjernik koji se s njom upozna i vino će doživjeti malo drukčije i malo šire nego kao skup biokemijskih parametara i aroma.

Iako na moderan način posluje od 2002. godine, vinarija obitelji Rossi u Bajkinima ima korijene dulje od stoljeća: 1885. godine je ova obitelj počela trgovati vinom, i desetljećima je, sve donedavno, veći dio svoje proizvodnje izvozila u Italiju. U davna vremena se, naravno, sav posao u vinogradu i podrumu obavljao ručno, a neprocjenjivo vrijednu pomoć u tim poslovima čovjeku je pružala vrijedna i požrtvovna, iako ponekad na glasu kao tvrdoglava domaća životinja - magarac ili po naše tovar. Svaki se tovar u obitelji Rossi zvao Moro, i svaki je taj Moro na svojim leđima prenio nebrojene tone grožđa od vinograda do podruma, ali i nebrojene litre vina od Bajkini do Vižinade. I znao je Marino Rossi da će tom obiteljskom prijatelju, partneru i suradniku jednog dana posvetiti jedno svoje vino, ali ne bilo kakvo, nego baš neko posebno.

Teran, merlot i cabernet sauvignon

Prilika se ukazala prije četiri godine. Nakon niza nestabilnih i čudnih godina, primjerice izuzetno sušne 2012., pa zatim izuzetno mokre 2014. godine, Marinu Rossiju se učinilo da bi trebalo napraviti odmak od uglavnom monosortnih vina kakva su dotad činila glavninu njegove proizvodnje. Dok osobine monosortnih vina uvelike ovise o tome kakva će biti godina, nekom kupažom bi se moglo, balansirajući s omjerima uključenih sorti, nastojati da vino svake godine bude slično, aromama i kvalitetom, iako bi istovremeno moglo biti različito prema zastupljenosti sorti od kojih je zamiješano.

Izbor je pao na teran, merlot i cabernet sauvignon. Prve godine u kojoj je napravljen Moro, one nezgodne 2014., kupaža se sastojala od svega tri posto terana, 80 posto merlota i 17 posto cabernet sauvignona. Dogodine, one po mnogima fenomenalne 2015., omjer se bitno promijenio: 20 posto terana, 60 posto merlota i 20 posto cabernet sauvignona, a taj je omjer zadržan i za Moro iz berbe 2016. koja je također bila vrlo dobra. Još se ne zna kakve će postotke imati Moro iz berbe 2017. jer za njega tri vina još uvijek odvojeno odležavaju u drvenim bačvama, ali vjerojatno će biti sličan, jer za Rossijeve vinograde tri zadnje godine bile su iznadprosječno dobre.

Sve tri sorte uključene u Moro beru se u vrijeme optimalno za svaku pojedinu sortu, krajem rujna i početkom listopada. "Što kasnije, to bolje, samo da je grožđe zdravo", podvlači Marino Rossi. Sve tri sorte zasebno se vinificiraju, ali svaka od njih nakon fermentacije prolazi još i kroz 4-5 tjedana maceracije, a zatim se pretaču u vlastite drvene bačve u kojima leže godinu i pol do dvije. Pri kraju zasebnog dozrijevanja sve tri sorte, na scenu stupa obiteljski degustacijski "konzilij": iskušavanjem različitih omjera sve tri sorte u čaši nastoji se dobiti vino slično lanjskom ili još bolje od njega. "Želimo da vino ima štih na vaniliju, ali da drvo ne prevlada", rezimira Marino Rossi. (Napisao i snimio Davor ŠIŠOVIĆ)