POSLJEDICE RATA

Ovako je to bilo prošle godine KADA SU U PULU STIGLI RUSI... 

| Autor: Milan PAVLOVIĆ
Avion Aeroflota lani u Puli (snimio D. MARUŠIĆ ČIČI)

Avion Aeroflota lani u Puli (snimio D. MARUŠIĆ ČIČI)


Iza Zračne luke Pula su dvije godine u kojima su poslovne rezultate u ogromnoj mjeri uvjetovale restrikcije i ograničenja koja su nametala epidemija koronavirusa i stroge epidemiološke mjere koje su bile na snazi u mnogim zemljama koja su za nas važna emitivna turistička tržišta. Nakon skromne 83 tisuće putnika, koliko ih je 2020. prošlo kroz zračnu luku, što je bilo tek desetak posto prometa ostvarenog samo godinu ranije, lanjska sezona dala je naznake normalizacije i laganog oporavka. Na koncu je ukupna brojka iznosila nešto više od 270 tisuća putnika, što je još uvijek daleko od rezultata ostvarenih u pretpandemijskim godinama, ali su planovi za ovu godinu i nastavak oporavka bili veliki. I onda se dogodilo ovo što se dogodilo.

Agresija na Ukrajinu i rat zatvorili su nebo za komercijalne letove iz tog dijela Europe, no i da se to nije dogodilo, ljeto i godišnji odmori ni Ukrajincima, a ni Rusima ovih dana sigurno nisu među životnim prioritetima.

- Tragično je sve to što se događa u Ukrajini, ali iz poslovnog kuta gledanja, nakon svega što smo preživjeli u zadnje dvije godine, Zračnoj luci Pula ovakva situacija i još jedna velika kriza definitivno nije trebala. Radi se o zemljama iz kojih su nam zbog udaljenosti uglavnom stizali avio gosti, te je u ukupnoj strukturi na putnike s tog tržišta lani otpalo oko 25 posto ukupnog prometa, uznemirena najnovijim razvojem događanja i problemima koje će oni neminovno donijeti poslovanju tvrtke koju vodi, kazala nam je direktorica Zračne luke Pula Nina Vojnić Žagar.

Pula je lani u sezoni najveći broj zračnih linija imala upravo prema Rusiji, te da je s tog tržišta u prometu bilo 12 tjednih letova čak pet različitih aviokompanija. Aeroflot je letio šest puta tjedno za Moskvu, a zračnu vezu Pule s glavnim gradom Ruske federacije održavala su još dva avioprijevoznika, i to S7 Airlines koji je letio tri puta te Ural Airlines jednom tjedno. Uz Moskvu Pula je prošlog ljeta bila povezana i s Rostovom na Donu, za koji je jednom tjedno letio Sukhoi Azimuth Airlines, te St. Petersburgom za koji su letjeli zrakoplovi kompanija Azur Air. Sedam puta tjedno u Pulu su stizali i zrakoplovi iz Ukrajine, odnosno Kijeva, s kojim su najveći istarski grad povezivale kompanije Windrose Airlines, Ukraine International i SkyUp Airlines. Sveukupno je u 2021. godini, doznajemo od Vojnić Žagar, letovima iz i u te dvije zemlje Pula zabilježila 50.835 putnika iz Rusije i 21.670 iz Ukrajine, od kojih je najveći dio njih Istru odabrao i kao svoju odmorišnu destinaciju.

Naime, statistika Turističke zajednice Istarske županije otkriva da je na području naše županije lani boravilo više od 25 tisuća ukrajinskih gostiju, odnosno gotovo duplo više turista s tog tržišta od brojke zabilježene godinu dana ranije, no pravi bum, upravo zahvaljujući tim letovima i dobrom direktnom zračnom povezanošću s Istrom, lani se dogodio s tržišta Ruske Federacije. Istru je u 2021. godini posjetilo više od 33 tisuće ruskih gostiju koji su u njoj ostvarili gotovo 250 tisuća turističkih noćenja. Godinu dana ranije s tog nam je tržišta stiglo tek nešto manje od šest tisuća gostiju koji su ostvarili 46 tisuća noćenja, što znači da se broj gostiju i noćenja s ruskog tržišta u godinu dana poveća za više od pet puta i taj bi se trend prema svemu sudeći nastavio ovog ljeta da se nije dogodila krvava Putinova avantura u Ukrajini.

- Planovi za ovu godinu bili su vrlo ambiciozni, odnosno predviđali su značajno povećanje broja sjedala s kompanijama koje su nas spajale s tim tržištima. Tako je primjerice, što se najvećih kompanija tiče, s Aeroflotom u 2022. godini bilo planirano 42.840 sjedala, a s kompanijom S7 Airlines 29.538 sjedala iz Rusije, dok je s ukrajinskim Windrose Airlinesom za ljetnu sezonu bilo planirano 22.880, a s Ukraine Internationalom 13.230 sjedala. Tu su i manje kompanije koje su u sezoni također planirale imati direktne letove za Pulu, tako da smo s ta dva tržišta računali na nekakvih 100 tisuća od ukupno 600 tisuća planiranih sjedala. No, što je tu je, situacija je takva da moramo što prije stupiti u pregovore i pokušati novim letovima na neki način iskompenzirati ili nadomjestiti minuse koji nas zbog ove situacije očekuju. Vremena nema puno, sezona je pred vratima i zaista se nadam da ima prostora za nove dogovore koji će nam u konačnici pomoći da krenemo dalje i ostvarimo bolje brojke od onih s kojima je završena prošla godina, zaključila je direktorica Zračne luke Pula Nina Vojnić Žagar.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter