POMOĆ OBOLJELIMA I OBITELJIMA
U pulskom Domu za starije "Alfredo Štiglić" djeluje CENTAR POJAČANE SKRBI ZA OBOLJELE OD ALZHEIMEROVE DEMENCIJE
Ilustracija (Arhiva)
Boravak ima kapacitet 25 korisnika i namijenjen je osobama u primarnoj fazi bolesti. Neki traže privremeni smještaj kod nas jer imamo i Odjel za demencije, a neki traže i stalni smještaj za dementnu osobu, kaže ravnateljica "Štiglića" Vesna Grubišić Juhas
Projekt Centra pojačane skrbi za oboljele od Alzheimerove demencije i ostalih demencija sa savjetovalištem već više od desetljeća uspješno se provodi u pulskom Domu za starije i nemoćne osobe "Alfredo Štiglić". Projekt je namijenjen oboljelima i članovima njihovim obiteljima koji su posebno pogođeni nemogućnošću kvalitetnog i stručnog tretmana u ustanovama za socijalnu skrb.
- U toj priči organiziranijega rada s dementnim osobama mi smo već nekih petnaestak godina. Počelo je s otvaranjem našeg Dnevnog boravka koji je počeo raditi 2003. godine i tada smo se zapravo počeli intenzivnije baviti s problemima demencije, a posebno s problemom Alzhaimerove demencije. Boravak ima kapacitet 25 korisnika i namijenjen je osobama u primarnoj fazi bolesti. Nakon toga smo iskustveno vidjeli da bi nam trebalo savjetovalište kako bi se ljudi koji se suočavaju s tom bolešću i određenim problemima koje ona nosi imali gdje i kome obratiti, kaže ravnateljica Doma "Alfredo Štiglić" Vesna Grubišić Juhas.
Podrška obiteljima
U Centru oboljeli od nekog oblika demencije i članovi njihovih obitelji imaju prilike dobiti stručnu pomoć psihijatra, psihologa i socijalnog radnika, a ove godine namjeravaju to proširiti i na usluge medicinske sestre koja bi mogla dati konkretne savjete njegovateljima koji skrbe o dementnoj osobi. Oboljeli od Alzheimerove demencije ovisni su o drugim osobama u gotovo svim aspektima svog funkcioniranja: kupanje i osobna higijena, oblačenje, kontroliranje izlučevina, pripremanje hrane i hranjenje, imaju probleme sa spavanjem, postavljaju ista pitanja i ponavljaju iste kretnje, znaju nekog slijediti stalno i svugdje, gube i zameću osobne stvari, mogu imati halucinacije i deluzije, mogu biti depresivni, anksiozni, agresivni.
Dezorijentirani su u vremenu i prostoru, ne prepoznaju članove obitelji, imaju veliku potrebu za kretanjem, mogu odlutati a da se ne znaju vratiti, mogu biti hiperaktivni i traže angažiranje osobe jedan na jedan.
- Priča je u prvoj fazi i prvom kontaktu s nama usmjerena prema Savjetovalištu, nakon čega se odlučuje hoće li dementna osoba ići u Dnevni boravak ili će ostati kod kuće, odnosno savjetuje se što bi, prema mišljenju stručnjaka trebalo poduzeti. Neki traže privremeni smještaj kod nas jer imamo i Odjel za demencije, a neki traže i stalni smještaj za dementnu osobu. Smještajni kapaciteti su nažalost mali, ali Boravak se pokazao kao izuzetno dobra usluga, jer osoba oboljela od demencije dugo može ostati u vlastitom domu. Dnevni centar je zapravo potpora njihovim obiteljima, skrbnicima ili zaposlenoj djeci, koji mogu nesmetano obavljati svoje obaveze u onom dijelu dana koji osoba provodi s nama, kaže Grubišić Juhas.
Od demencija u svijetu boluje 47 milijuna ljudi, dok je u Hrvatskoj oko 87 tisuća oboljelih. Ako se ne pronađe lijek za Alzheimerovu bolest, procjenjuje se da će do 2050. godine od demencije u svijetu bolovati 115 milijuna ljudi, dok bi se u Hrvatskoj broj oboljelih do 2030. godine mogao popeti na 110 tisuća.
Prema podacima Referentnog centra Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba dvadeset posto populacije starije od 65 godine tijekom života, a najčešće u starijoj dobi, obolijeva od neke vrste demencije, a najzastupljenija je upravo Alzhaimerova demencija.
- Budući da u Istri imamo nekih dvjestotinjak tisuća stanovnika, procjena je da imamo oko četiri tisuće ljudi koji su zahvaćeni ranom ili ozbiljnijom fazom neke od bolesti demencije, smatra Juhas.
Znakovi bolesti
Prvi znakovi Alzheimerove bolesti su zaboravljivost, međutim zaboravljivost nije uvijek znak bolesti ili isključivo te bolesti. Alzheimerova demencija doduše jest najčešća, literatura kaže da je ona dijagnosticirana kod čak 80 posto svih pacijenata s nekom vrstom dementnih bolesti. Problemi oboljelog od bilo kojeg oblika demencije nisu samo njegovi. Ovisno o fazi bolesti, oboljeli postaju djelomično, a zatim i potpuno ovisni o osobama koje brinu o njima, a najčešće su to članovi obitelji. Budući da bolest traje više godina, ona iscrpljuje financijski, fizički i psihički.
- Uz razumijevanje i pomoć članova obitelji oboljelima od demencije izuzetno pomaže socijalizacija s kojom se susreću u našem Dnevnom centru. Pomaže im zato što im mi uspostavljamo nekakvu rutinu, a oni u rutini mnogo bolje funkcioniraju. S njima radimo neke aktivnosti koje obitelji kod kuće ne mogu jer nemaju vremena ili resursa za to. Osim toga tu su i pod zdravstvenim nadzorom. Usto, jako nam je važno da dok radimo s oboljelom osobom možemo paralelno raditi i s članovima njezine obitelji. Na taj način mogu se puno bolje pripremiti na ono što ih čeka u daljnjem razvoju bolesti, a imaju i emocionalnu potporu. Pritom pokušavamo poraditi na tome da prošire obiteljsku skrb na druge članove, kaže voditeljica Odjela za demencije, psihologinja Doris Apostolovski.
Glavna sestra Odjela Andrea Juhas naglašava važnost socijalizacije, ali i društvenu aktivnost, što se ne odnosi isključivo na dementne osobe, već generalno na stariju populaciju.
- Stariji ljudi bi općenito trebali biti aktivni jer će se tako bolje osjećati, bit će manje depresivni i više uključeni u društvo. Usamljenost često rađa depresiju, a onda i nekakav oblike pseudodemencije, naglasila je Andrea Juhas.
EU projekt
U rujnu se svake godine obilježava i Svjetski dan Alzheimerove bolesti. Na taj dan udruge diljem svijeta ulažu napore na podizanje svijesti o Alzheimerovoj bolesti i demenciji koje predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem koji s globalnim starenjem stanovništva značajno utječe na zdravstvene službe i sustave diljem svijeta.
Dom "Alfredo Štiglić" tim je povodom organizirao okrugli stol koji je poslužio kao platforma za razmjenu iskustava o institucionalnoj i poluinstitucionalnoj skrbi za osobe s demencijama, kao i o skrbi za takve osobe kod kuće. Osim o postojećim programima govorilo se i o projektima i planovima pa se tako moglo čuti da je na natječaj za sredstva iz europskih fondova operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020 prijavljen projekt "Vi ste zaboravili, mi vas nismo!" koji osigurava usluge multidisciplinarnog mobilnog tima članovima obitelji oboljelih od Alzheimerove demencije i drugih demencija pružajući stručnu podršku u domu oboljelog, rad senzorne sobe s organiziranim dnevnim aktivnostima za osobe oboljele od demencija.
Cilj je smanjivanje socijalne isključenosti dementnih osoba i povećavanje dostupnosti usluge, edukacija stručnjaka koji rade s obiteljima i oboljelima, te senzibiliziranje šire javnosti za problematiku i razumijevan je demencija. Projekt je prošao administrativnu provjeru i čekaju se rezultati. U planu je ažuriranje tiskanih materijala te posjeta liječnicima obiteljske medicine, centrima za socijalnu skrb i domovima zdravlja kako bi ih informirali o postojećim uslugama koje njihova ustanova nudi, te kako bi oni mogli dalje informirati potrebite o njima. Uz to nadaju se nadogradnji doma u zgradi u Krležinoj te adaptaciji zgrade u Mažuranićevoj kako bi povećali kapacitet dugotrajnog smještaja.
Savjetovalište za obitelji
Dom za starije osobe "Alfredo Štiglić" u savjetovalištu u Mažuranićevoj 10 u Puli pruža stručnu pomoć oboljelima, članovima obitelji i zbrinjavateljima. Savjetovalište je otvoreno svakim radnim danom od 7 do 15 sati. Kontakt broj je 052/214-205.
Progresivna degenerativna bolest središnjega živčanoga sustava
Alzheimerova bolest najčešća je progresivna degenerativna bolest središnjega živčanoga sustava. U mozgu dolazi do nakupljanja određenih proteina koji uništavaju mozak ometajući prijenos između neurona. Kao posljedica propadanja stanica mozga kod oboljelih dolazi do gubitka fizičkih, mentalnih i psihičkih funkcija, ovisno o tome koji je dio moždanih struktura pogođen bolešću. Simptomi koji upućuju na bolest su: gubitak pamćenja, posebice kratkotrajne memorije, zapuštanje vanjskog izgleda, poteškoće u učenju, poteškoće u vremenskoj i prostornoj orijentaciji, poteškoće u izvršavanju složenijih zadataka, poteškoće u računanju, poremećaj sposobnosti prosuđivanja, poremećaj govora i ponašanja kao što su depresija, iznenadni nastupi bijesa, agresija, besciljno lutanje i slično.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
