ISTARSKA KALIFORNIJA

U POSJETU OPG-u OBITELJI BOŽIĆ U SELU LAZE ISPOD KALDIRA - Budućnost je u preradi voća, gastronomiji i turizmu


Kaldirski je kraj već odavno na glasu kao istarska Kalifornija, jer se procjenjuje da se u pitoresknoj udolini koja se od Kaldira ljevkasto spušta prema dolini Mirne uzgaja 60 posto svega voća u Istri. Iako se čini da je priroda klimatski već zakoračila prema kišnijem i hladnijem dijelu godine, voćarska sezona na Kaldirštini još nije završila, štoviše, ona traje od početka svibnja pa sve do početka studenog kada se beru najkasnije sorte jabuka. Što voćarstvo predstavlja u tradiciji, egzistenciji i načinu života u obiteljima kaldirskoga kraja saznat ćemo na OPG-u obitelji Božić u selu Laze, posljednjem selu u Kaldirskoj vali, na samom dnu ove atraktivne udoline.

Nositeljica OPG-a već tri godine je Aleksandra Božić, koja je ovu funkciju preuzela od svog svekra. Voćem i imanjem bavi se cijela obitelj: uz Aleksandru tu je njezin suprug Siniša, njihova djeca Noemi i Matija, svekar i svekrva Igor i Josipa Pina, te nona Elvira. Voće uzgajaju na 4,4 hektara, a u nasadima imaju trešnje, breskve, šljive, marelice, kruške, jabuke, smokve i jagode. Uz komercijalne sorte bresaka uzgajaju i starinske breskve vinogradarke, a kako je kaldirski kraj najpoznatiji po kruškama, ova je voćka na imanju Božićevih zastupljena nizom ne samo modernih već i starih odnosno tradicionalnih sorti. Među tim starinskim kruškama najpoznatiji su meloni, rana sorta koja dozrijeva krajem lipnja, zatim kampanele koje su srednje veličine, žuto-zelene boje i gorkastog okusa, te cukerine – kruškice male, grbave i neugledne, ali preslatke. Na imanju Božićevih uzgajaju se naravno još masline i loze.

Loša sezona

Voćarstvo je tradicija u obitelji Božić, no posljednjih se godina obitelj prilično potrudila unaprijediti svoju proizvodnju. Uz ono što su odranije imali, zasadili su više raznih sorti voća, pogotovo jabuka i pogotovo one koje kasnije dozrijevaju, kako bi produžili sezonu, te razvili nove proizvode i nove kanale prodaje. Nekoć su voće prodavali isključivo na veliko, skladištima i prekupcima, no zadnjih sedam godina tijekom sezone, od sredine svibnja do sredine rujna, imaju svoj štand na tržnici u Rovinju. Redovito prodaju i na prošle godine pokrenutom "Placu od fruti" koji se od svibnja do rujna održava svake druge nedjelje u Kaldiru pokraj stare škole. Za Pulu prodaju samo na veliko, a zanemarivo malo prodaju i na kućnom pragu.

- Kupci kod nas navraćaju rijetko, teško nas je pronaći jer mi smo zadnje selo pod Kaldirom, a i cesta do nas je prilično loša. Turisti dođu samo ako zalutaju. Zapravo je bolje da nam kupci ne dolaze doma, jer kad smo kod kuće, uvijek imamo jako puno posla", priča nam Aleksandra Božić.

Minula je voćarska sezona za ovaj OPG nažalost bila jedna od najlošijih posljednjih godina. Od početka godine događao se peh za pehom – najprije je u siječnju i veljači mraz uništio rane sorte na samom početku cvatnje, a posebno su stradale marelice i japanske šljive odnosno amuli. U svibnju je ovaj kraj pogodila tuča nanijevši prosječnu štetu od 30 posto, pa su se oštećeni plodovi morali uklanjati sa stabala; kroz cijeli lipanj skoro je svaki dan kišilo pa se voće napunilo vode i zato pucalo i trulilo; a česte ovogodišnje magle izazvale su pojavu "mrene" na kori voća, što umanjuje njegovu privlačnost.

- Prošla godina bila nam je rekordna po prinosima i to svega osim jabuka, no ova nam je sasvim netipična, pa i po jabukama koje su, za razliku od lani, ove godine krcate, podvlači Aleksandra Božić crtu pod ovogodišnju voćarsku sezonu.

Više prerade

Upravo hirovi prirode, koji očekivanim jednogodišnjim rezultatima rada "tvornice pod vedrim nebom" mogu u jednom danu preokrenuti sudbinu, naveli su Božićeve da sve ozbiljnije razmišljaju o preradi voća. Voće koje se ne uspije prodati na tržnici, pa ono koje je prezrelo, ili ono koje je oštećeno, treba nekako zbrinuti, pa je posljednjih godina Aleksandra Božić razvila čitav niz zanimljivih proizvoda, iako u preradu zasad odlazi tek 10 posto obiteljske voćne proizvodnje. Sokovi se na ovom OPG-u proizvode od marelice, breskve i kruške. Veliku paletu različitih marmelada čine miješana od trešnje i jagode; zatim marmelade od marelice, breskve, kruške, šljive, smokve, dinje, kupine, maline, a od jabuka se proizvode četiri različite aromatizirane marmelade: sa cimetom, mentom, erbaluigom, i melisom.

Kako su marmelade još uvijek proizvod u razvoju, svaka tura ispadne drukčija, a kako smo Aleksandru Božić zatekli baš kad je pripremala onu od smokava, evo i tog recepta. Treba pripremiti 6 kilograma smokava tako da im se odreže zadebljanje pod peteljkom i svaki se plod razreže na četvrtine. Smokve se zatim kuhaju 45 minuta u loncu uz neprestano miješanje, uz dodatak pet dekagrama šećera po kilogramu, a mogu se pripremati i u pećnici, samo što onda priprema traje dva sata uz povremeno miješanje. Pet minuta prije kraja marmeladi od smokava dodaje se cimet te limun narezan na kriškice. I u ovoj i u svim drugim Aleksandrinim marmeladama mogu se osjetiti veći komadi voća, odnosno, niti jednu od svojih marmelada ona ne pasira. Osim kao namaz za kruh ili za palačinke, ova se marmelada može sjajno iskoristiti kao nadjev za krostate ili neke slične kolače.

Svi su se ovi proizvodi mogli kušati na nedavnoj Fešti od fruti u Kaldiru, svetkovini kojom se tradicionalno završava glavna voćarska sezona u ovom kraju, a lokalni OPG-ovi ponosno predstavljaju svoje voće i sve što se od toga voća može napraviti.

Upravo je prerada djelatnost koju će na svom OPG-u dalje razvijati, kaže Aeksandra Božić. Naumila je što više naučiti o voću i o tome kako da u voćnim prerađevinama ostane sačuvano što više hranjivih vrijednosti. Svakako namjerava povećati količinu voća koju će prerađivati, a uz već provjerene recepte namjerava iskušati i neke nove. Primjerice, i od fragole, sorte stolnog grožđa, može se napraviti vrlo ukusna marmelada.

Na sličan način kao i obitelj Božić, proizvodnjom i preradom voća se u kaldirskom kraju bavi još desetak obitelji, što je izuzetni potencijal ne samo za proizvodnju voća i voćnih prerađevina kao robe za tržište, već i za razvoj gastronomije i turizma. Neki su koraci već napravljeni, no kaldirski kraj tek čeka pravi zalet svojih turističkih potencijala. (Napisao i snimio Davor ŠIŠOVIĆ)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater