Nedavno ateriranje NASA-inog rovera Perseverance na Mars, nakon 480 milijuna kilometara puta kroz svemir, najambicioznija je svemirska misija čija je svrha podrobno istraživanje Sunčeva sustava, a posebice njegovih planeta.

U posljednje se vrijeme često priča o kolonizaciji Marsa, a sjajno rješenje za nastambe na tom "crvenom planetu" ima 32-godišnja Puljanka Alma Kugić, studentica arhitekture na Tehničkom sveučilištu u Beču koja je nedavno osvojila drugo mjesto na natjecanju "Međunarodna postaja i međunarodne baze na Mjesecu i Marsu: perspektive za stvaranje i svemirsku arhitekturu".

Nakon više godina studiranja u Zagrebu i Beču, Alma se odlučila vratiti u svoj rodni grad. Od malih nogu voli crtati i vizualno se izražavati, kasnije u životu ta se kreativnost pretvorila u ljubav prema dizajnu i umjetnosti, pa je tako Alma danas po struci i diplomirana inženjerka modnog i tekstilnog dizajna.

- Stvaranje karijere u području dizajna osjetila sam kao poziv, nešto čime se želim baviti da bi zadovoljila svoju znatiželju i strast prema suvremenom i inovativnom, a zanima me sve što ima veze s napretkom, modernim tehnologijama i otkrivanjem novih metoda dizajniranja i gradnje, ističe Kugić.

- Zbog čega ste se odlučili usmjeriti na svemirsku arhitekturu? Što vas je k tome privuklo?

- Ideja svemirske arhitekture mi je neopisivo zanimljiva, a stvaranje arhitektonskog rješenja za drugi planet vidim kao izazov s kojim se treba suočiti. U zadnje vrijeme se sve češće spominje slanje ljudi na Mjesec i Mars, a kako je arhitektura usko vezana za čovjeka, nije čudno da je i ona našla svoje mjesto u svemiru.

Sve je krenulo prošle godine kada sam imala priliku sudjelovati na jednom vrlo zanimljivom semestralnom projektu Mars Science City pod mentorstvom poznate svemirske arhitektice i profesorice Sandre Häuplik-Meusburger. Tu sam zapravo prvi put čula za svemirsku arhitekturu i nije mi dugo trebalo da se odlučim koja mi je grana arhitekture zapravo najuzbudljivija. Zadatak tog projekta bilo je osmišljavanje grada na Marsu - od početne baze do razvoja civilizacije te uzeti u obzir ekstremne uvjete života na Marsu i transport ljudi. Osobno sam bila oduševljena činjenicom da smo morali razmišljati i planirati nastambe drugačijih karakteristika od onih na planeti Zemlji te je bilo bitno projektirati objekte koji nude zaštitu i sigurnost ljudi, a da su ujedno samoodrživi i ugodni za život. Temi sam pristupila vrlo ozbiljno, zajedno sa svim znanjem o svemiru koje sam do tad prikupila preko dokumentaraca, filmova i knjiga, a potrebno je bilo naravno i dodatno educiranje o uvjetima života na Marsu i svim opasnostima koje prijete ljudima na tom planetu.

Godine istraživanja

- Obzirom na to da je u posljednje vrijeme svemir sve aktualnija tema, mislite li da će u skoroj budućnosti zanimanje svemirskog arhitekta biti traženije?

- Mislim da će uskoro sva zanimanja u svemirskim industrijama biti traženija, a samim time i arhitektura. U zadnje vrijeme sve se više arhitekata i industrijskih dizajnera uključuje u svemirske tehnologije i istraživanja, što je dokaz da se razmišlja o poboljšanju kvalitete života članova posade na dugotrajnim svemirskim misijama. No, i prije samog odlaska ljudi na Mjesec ili Mars, potrebne su godine istraživanja i proučavanja uvjeta gradnje na nekom planetu, ispitivanje materijala, usavršavanje robotskog načina sastavljanja nastambi i 3D printanja, izrada prototipa, simulacija i testiranja, a sve to, uz ostale inženjere, izvode i arhitekti.

- Možete li ukratko opisati svoj projekt Origo+? Jeste li zadovoljni postignutim rezultatom na natječaju?

- Origo+ je in-situ (na licu mjesta) 3D printana i robotski sastavljena Marsova nastamba predviđena za šest članova posade. Predviđena je za 2035. godinu na lokaciji Melas Chasma te bi trebala biti dovršena prije dolaska prvih ljudi na Mars. Projekt (koji se tad zvao Ab-Origo) sam radila na Tehničkom sveučilištu u Beču zajedno s kolegom, Julianom Grafom, gdje smo osmišljavali početnu nastambu i potrebne korake za razvoj grada i civilizacije na Marsu. Prilika za prijavu projekta na internacionalni studentski natječaj "Međunarodna postaja i međunarodne baze na Mjesecu i Marsu: Perspektive stvaranja i svemirske arhitekture" pojavila se u ožujku ove godine pod pokroviteljstvom ministarstva kulture u Rusiji. Kolega je u međuvremenu završio studij i nije imao želju za prijavom, a meni se jako svidjela ideja da dodatno doradim i prijavim projekt u svrhu nastavka s radom i istraživanjem u smjeru svemirske arhitekture. Osvojeno drugo mjesto na tom natječaju došlo je kao pravo iznenađenje, ponajviše jer je prvo mjesto osvojio ruski student iz Nižnjeg Novograda s projektom marsovske baze pod imenom Castrum, a treće mjesto su osvojili studenti sa sveučilišta u Houstonu, SAD, s mjesečevom kliznom lukom za astronaute - oba vrlo zanimljiva i impresivna projekta, između kojih se našao i moj projekt Origo+. No, to nije jedina nagrada koju je Origo+ osvojio. U srpnju ove godine predstavljala sam Origo+ na Međunarodnoj konferenciji o sustavima zaštite okoliša u okviru natječaja studentskih postera, te osvojila treće mjesto. Obje nagrade smatram velikim postignućem i vidim ih kao ozbiljan ulazak u svijet svemirske arhitekture.

Uvjeti u nastambi

- O čemu ste sve trebali razmišljati prilikom osmišljavanja arhitektonskog rješenja za nastambu na Marsu? Koji su to posebni materijali/uvjeti koje je trebalo uzeti u obzir? Po čemu se razlikuje gradnja na Marsu u odnosu na Zemlju? Primjerice, velika je količina vode koju bi trebalo koristiti za gradnju nastamba s betonom, a koje nema na Marsu - kako bi se to riješilo?

- Svemirska je arhitektura ekstenzija zemljine arhitekture, što znači da je cilj isti - osigurati sklonište ljudima od vanjskih uvjeta, koje ujedno nudi dobru kvalitetu života. Neki od tih ekstremnih uvjeta na Marsu jesu: smanjena gravitacija u odnosu na onu na Zemlji, visoka radijacija, nedostatak tekuće vode, velike temperaturne razlike, dugotrajne pješčane oluje, nedostatak resursa za hranu i sklonište te tanka atmosfera u kojoj se ne može boraviti bez zaštitnog odijela... Prilikom planiranja svi se ti uvjeti moraju uzeti u obzir, kao i dugotrajnost putovanja sa Zemlje na Mars te transport ljudi i robe, gdje se postavlja pitanje - što ponijeti a što ne?

U slučaju Origa+ planiran je aerodinamičan oblik nastambe zbog čestih i dugotrajnih pješčanih oluja, a dizajn unutar nastambe prilagođen je niskoj Marsovoj gravitaciji na način da neki elementi

ne moraju pratiti Zemljine standarde (stepenice su strmije, ležajevi su postavljeni visoko, lakše je penjanje po ljestvama...). Na nižoj se gravitaciji mijenjaju i zakoni nosivosti, no veći problem, što se sila tiče, predstavlja unutarnji pritisak u nastambi koji je prilagođen ljudima i koji je puno veći od vanjskog pritiska. Marsova atmosfera rjeđa je od one koja je potrebna ljudima za život, tako da nastamba mora biti dovoljno čvrsta kako bi mogla zadržati pritisak unutra, a sam unutarnji dizajn mora odgovarati prirodnom protoku tog tlaka. Upravo je zbog toga nastamba okruglog oblika sa zaobljenim arhitektonskim elementima u unutrašnjosti i predstavlja suprotnost zemljinoj arhitekturi. Jedan od materijala dostupnih na Marsu i koji je dovoljno čvrst i otporan da zadrži pritisak unutar nastambe je marsovski beton - mješavina regolita (marsovog pijeska) i sumpora, u omjeru 1:1. Proizvodi se bez upotrebe vode jer je na Marsu nema trenutno u onom obliku koji je nama potreban, te ga je moguće 3D printati i reciklirati. Nudi odličnu zaštitu od radijacije i niskih temperatura, a sa svojim specifičnim svojstvima podrazumijeva i novu vrstu gradnje objekata, nešto što bi bilo karakteristično samo za Mars.

Osim ekstremnih vanjskih uvjeta, važno je obratiti pozornost na uvjete unutar nastambe, na mentalno i emocionalno zdravlje ljudi koji bi boravili u zatvorenom prostoru kroz dulji vremenski period. Stvaranje sigurnog, funkcionalnog i produktivnog okruženja zadatak je arhitekta, a mi smo ga pokušali dodatno učiniti zanimljivim time što smo otvorili tlocrt koliko smo mogli - različite funkcije odvojene su razinama umjesto zidovima da bi se postigla što veća vizualna povezanost različitih etaža unutar nastambe. Važno je bilo odvojiti poslovne prostore od privatnih i socijalnih te je u tu svrhu dodana soba za slobodno vrijeme, koja se proteže kroz dvije razine i služi za druženje, fitness i opuštanje.

Svjetski uzori

- Tko je vaš uzor u svemirskoj arhitekturi? Kako ste pronašli inspiraciju za dizajn nastambe?

- Unutarnji i vanjski dizajn nastambe uvjetovan je mogućnostima gradnje na Marsu, no jedan od projekata koji me inspirirao i bitno utjecao na unutarnji raspored prostorija Origo+ nastambe bio je projekt MARSHA kojeg su osmislili AI SpaceFactory arhitekati, a 2019. su godine osvojili prvo mjesto na NASA natječaju 3D printanih nastambi. Jedna od glavnih misija MARSHA nastambe je održavanje socijalnog i mentalnog zdravlja ljudi, a posebno mi se svidio interijer isplaniran tako da potiče mobilnost i sprječava monotoniju. Istu ideju sam željela implementirati u svoj projekt.

Velik uzor mi je profesorica Sandra Häuplik-Meusburger, koja me upoznala sa svijetom svemirske arhitekture. Vrlo je aktivna na tom području te je napisala nekoliko knjiga i surađivala s poznatim arhitektima i drugim inženjerima, znanstvenicima i astronautima, koje je često pozivala na predavanja kako bi dublje uveli studente u svijet svemirskih tehnologija.

- Život (i gradnja nastambi) na Marsu je tema koja se sve više spominje u znanstvenim krugovima. Mislite li da bi se vaš projekt uskoro mogao realizirati?

- Prije realizacije projekta na Marsu prvo bi se trebala provesti serija testova i izrada prototipa na Zemlji, kako bi se mogle ispraviti neke potencijalne greške i kako bi se usavršilo robotsko sastavljanje. To bi bilo jako zanimljivo istražiti! No, jedna druga stvar predstavlja velik problem za koji smatram da nije lako rješiv - transport potrebnih alata i materijala sa Zemlje na Mars se trenutno čini nemogućim, jer još uvijek nemamo sredstva za tako veliku misiju. Nadam se da ćemo uskoro doći do novih otkrića, pa bi se Origo+ mogao premjestiti s papira u stvarnost!

Povezane vijesti

• Koliko košta pismo do Marsa?
• Karta u jednom smjeru dostupna još par dana!
• Mars - kopija Zemlje za modificiranog čovjeka