Grad je još u prosincu stopirao projekt podzemnih spremnika za smeće dok se, kako je tada građanima okupljenim na javnim tribinama objasnila nadležna pročelnica Ingrid Bulian, ne vidi na kojim lokacijama ih se dalje može postavljati. Gradonačelnik Filip Zoričić tad je građanima poručio da će o podzemnim spremnicima koncem siječnja biti iznesen plan za 2022. godinu. Građani su, s druge strane, istaknuli da im nije važno hoće li na predviđenim mjestima biti podzemni kontejneri ili ograđeni eko-spremnici, samo da se napravi onako kako je lakše radnicima i vozilima koji odvoze smeće. Osim podzemnih, problem građanima predstavljaju i polupodzemni spremnici koji se otvaraju uz pomoć posebne kartice. Neki od njih požalili su se da kartica čas radi, čas ne radi, pa su nerijetko smeće ostavljali pored spremnika, kao na primjer na Monte Zaru, iznad Rojca, a ondje su se znale viđati i klasične kante za smeće, očito postavljene dok je elektronika na spremniku bila "na popravnom". 

Grad smo upitali zbog čega je stopiran projekt podzemnih spremnika. S obzirom da su i polupodzemni spremnici koji se otvaraju karticom često u kvaru, zanimalo nas je što će Grad poduzeti i hoće li eventualno postaviti obične kante, ukloniti spremnike ili nešto treće? Koliko košta takav spremnik i koliko košta njegov popravak? Koliko ih je postavljeno u gradu i hoće li se na koncu morati ukloniti?

Iz gradskog Odsjeka za informiranje odgovaraju da su podzemni i polupodzemni spremnici ocijenjeni dobrim rješenjem za odlaganje miješanog komunalnog otpada i otpadne plastike za starogradsku jezgru i višestambene objekte, kao što su neboderi. "Slijedeći navedenu logiku, na 41 lokaciji u gradu postavljen je set što podzemnih, što polupodzemnih spremnika, čija je cijena oko 11.000 kuna po setu, uz cijenu ugradnje od prosječnih 55.000 kuna. S obzirom na spomenuto opredjeljenje, polupodzemni spremnici će se ugraditi na još nekoliko lokacija u gradu s većom koncentracijom korisnika (primjerice neboderi u Koparskom naselju i u Krležinoj ulici), međutim, takvo rješenje, kao generalno za područje cijeloga grada, nije ocijenjeno najkvalitetnijim te se od njega odustalo", navode iz Komunalne palače.

S obzirom na obvezu odvojenog prikupljanja biootpada, bit će potrebno nadopunjavati postojeći sustav prikupljanja komunalnog otpada novim spremnicima, napominju iz Grada.

"Isto tako, prikupljanje stakla putem podzemnih spremnika pokazalo se kao loše pa je i u tom smislu potrebno mijenjati postojeći sustav. U dosadašnjem korištenju podzemnih spremnika često je dolazilo do tehničkih kvarova, ali ne na samim podzemnim spremnicima, već isključivo na sustavu koji povezuje individualne kartice i sam aparat -   otpadomjer. U tim je situacijama zamijenjen veći broj kartica, ali je očito da još uvijek na nekim lokacijama ima problema. Po prijavi kvara ili nemogućnosti odlaganja na samu lokaciju dostavljaju se klasični zamjenski kontejneri do otklanjanja kvara. Kvarovi se uredno prijavljuju servisnoj službi dobavljača sustava koji su ih isporučili te se zamjenjuju i servisiraju. No, ukoliko se nastave problemi s očitanjem kartica, tražit ćemo od dobavljača zamjenu sustava očitanja i o tome se već razgovaralo s njima", objašnjavaju iz Grada.

Povezane vijesti

• Uvodi se sustav ekološki održivog gospodarenja otpadom: U Maredu stigli NOVI POLUPODZEMNI SPREMNICI
• PAZIN: Stigli spremnici za odvojeno prikupljanje papira i kartona na kućnom pragu
• Za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada: Na Poreštini podijeljeno 27.792 spremnika