NUŽNO ZLO?
PRIVATNO ŠKOLSTVO U PULI JE PROPALO. Ravnatelj nekadašnje privatne gimnazije objašnjava zašto
Prošlo je više od godinu dana da je privatna gimnazija "Juraj Dobrila" prestala djelovati. Ta obrazovna ustanova, koja je svoje prostorije od 2016. imala u dvorištu "Pečata", u blizini Giardina nasuprot Fine, bila je jedina pulska privatna škola koja je ostala u gradu.
Osnovana 2002. godine, uz istoimenu privatnu osnovnu školu te vrtić i jaslice Dobrilići, gimnazija Juraj Dobrila činila je dio jedinstvenog odgojno-obrazovnog projekta u Hrvatskoj - "Juraj Dobrila - Pitagora" - u kojem su znanje, odgoj i životne vještine stjecali djeca i učenici u dobi od 6 mjeseci do punoljetnosti. Prvo su prestale djelovati osnovna škola i vrtić, a na koncu i gimnazija.
Branimir Červar, profesor povijesti i etnologije, poznat pulskoj javnosti kao dugogodišnji ravnatelj, ali i sin vlasnice i osnivačice škole, dugogodišnje prosvjetne djelatnice i entuzijastice Branke Červar, zanosno i bez ustručavanja opisuje probleme s kojima se susretao, te govori o problemima koje trpi privatno školstvo u Hrvatskoj. Škola se ugasila, objašnjava, iz jednostavnog razloga što se sve manje učenika upisivalo, zbog čega projekt više nije bio financijski održiv.
O razlozima možemo samo nagađati, no možemo jedan ipak izdvojiti - nepovjerenje roditelja i predrasude prema privatnom školstvu koje, prema riječima profesora Červara, proizlaze iz konstantnog zanemarivanja tog problem, i to s više razina.
- Država nije nikada jasno i na pravi način stala iza privatnog školstva, već ga je prihvatila kao nužno zlo zbog pluralizma u društvu i otvorenog tržišta, odlučan je Červar.
- Hrvatska je jedina država u EU koja ni na koji način ne sufinancira privatno školstvo, odnosno javno školstvo je u potpunosti favorizirano. Nizozemska je, na primjer, taj problem riješila upotrebom vaučera. Svaki učenik dobije državni vaučer s određenim iznosom kojeg može potrošiti u privatnoj ili javnoj školi, pojašnjava Červar.
Hrvatskoj je bliža Slovenija, koja je u razvojnom i obrazovnom smislu imala gotovo isti put, ali Slovenija privatne škole sufinancira do 60 posto, ovisno o broju učenika. To je put kojeg zagovara i predlaže prof. Červar, svjestan da postoje i oprečni stavovi. No, on je siguran da je to jedini način da se obrazovanje dovede do više razine.
Znatno nezadovoljstvo u cijeloj toj priči dodatno stvara činjenica da Hrvatska, na temelju međunarodnih ugovora koje je sklopila s vjerskim zajednicama, u potpunosti financira škole čiji su osnivači vjerske zajednice. Nadalje, u vrijeme koronavirusa i online nastave, Država na indirektan način prisiljava privatne škole na kršenje ugovora kojeg su sklopile s roditeljima učenika, s obzirom na to da je tim ugovorima predviđen i odgojni moment, dok je istovremeno sebe pokrila izmjenama Zakona o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama. Što se tiče dostupnosti privatnog školovanja učenicima čiji su roditelji slabijeg imovinskog stanja, Červar navodi da je u njihovoj školi mjesečna školarina iznosila 1.500 kuna.
- To je iznos koji je znatno manji od ostalih privatnih škola u Hrvatskoj, kaže Červar.
Na pitanje o potencijalnom "kupovanju diploma" i "gledanju kroz prste" u privatnim obrazovnim ustanovama, što javnost smatra gotovo pa činjenicom, Červar daje primjere svojih bivših učenika koji, tvrdi, sada, kad su prešli u državne škole, imaju više ocjene nego što su imali u privatnoj školi. Priznaje, međutim, da je dobar dio njegovih učenika imalo prilagođen način rada, što zbog obaveza u sportu, što zbog problema u usvajanju gradiva.
Profesor Branimir Červar, uz svu želju, ipak ne gaji optimizam glede budućnosti privatnog obrazovanja u Hrvatskoj, no nastavlja tim pravcem jer, kaže, ne radi taj posao zbog profita, već se smatra entuzijastom. Ove godine osnovao je ustanovu Pitagora za obrazovanje odraslih, što bi u vrijeme rastuće mobilnosti na tržištu rada i česte potrebe za prekvalifikacijama moglo biti vrlo korisno samim korisnicima, ali i poslodavcima.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
