U Glasu Istre u listopadu 1985. godine
Oboljelo 110 učenika: EPIDEMIJA DIZENTERIJE U PULSKIM ŠKOLAMA
Većina zaražene djece, njih 62, bilo je iz Osnovne škole "Moša Pijade" današnji Centar. Dr. Anka Grakalić -Cukon, rukovoditeljica djelatnosti za zaštitu školske djece i omladine tada je upozorila kako je porast crijevnih bolesti u Puli uočen još od 1977. godine, jer je grad sve prljaviji i treba poduzeti sve mjere za njegovo bolje održavanje
Ribari rovinjske Mirne bili su dobre sreće. Ulovili su u jednom danu 20 vagona srdela. Tada je Mirna imala čak 25 brodova, dok danas samo jedna plivarica iz Rovinja lovi ribu za Mirnu. U ondašnjem "mraku" u listopadu 1985. godine imali su rekordan ulov. Najstariji ribari ne sjećaju se da su tako dobro lovili. Bilo je tu i nezgoda i neuspješnog ulova. Posada manjeg broda Balestine mrežom je zapasala nekoliko vagona ribe. Zbog prevelike težine popucali su konopi i mreže, pa je riba izgubljena. Samo jedan od 25 brodova koji je toga dana izašao na more nije potopio mreže, jer su se oko srdela nadmetali delfini i riba se nije mogla okupiti.
Kao i obično uz zapadnu obalu Istre stigle su brojne plivarice iz Splita, Rijeke, Zadra i Kopra.
Izgorjela tvornica tapeta
Nisu svi imali sreće kao rovinjski ribari. U Pazinu je tih dana izgorjela tvornica zidnih plastificiranih tapeta Pazinke. Šteta je bila veća od 600 milijuna tadašnjih dinara. U tvornici je radilo 170 radnika, ali oni nisu ostali bez posla. Dio radnika uposleno je na čišćenju opožarene tvornice, a dio je premješten u druge pogone Pazinke koja je tada zapošljavala ukupno 1.700 radnika. Do požara je došlo kada je počelo izlaziti ulje iz stroja za utiskivanje tapeta zagrijano na više o 200 stupnjeva. Pukotina na cijevi nastala je na mjestu vara. Ulje je došlo u doticaj s infra crvenim grijačima na istom stroju i izbila je vatra. Sirene su se oglasile u 6.25 , a već oko 7.30 požar je bio pod kontrolom, izvještava iz Pazina novinarka Selvina Benić.
- Bio je grozan dim. Ništa se nije vidjelo. Od visoke temperature savile su se i rastopile čak i čelične tračnice koje su služile za transport tapeta, ispričao je novinarki transportni radnik Livio Lambero.
Dizenterija u školi
Među djecom pulskih osnovnih škola proširila se epidemija dizenterije od koje je zaraženo 110 učenika. Većina, njih 62, bilo je iz Osnovne škole "Moša Pijade" današnja škola Centar. Točni razlozi pojavljivanja bolesti, odnosno izvor zaraze, epidemiolozima nisu bili poznati, tada kada se bolest pojavila. Simptomi dizenterije su proljev, grčevi i povraćanje. U školama se djecu upozorilo na pranje ruku, a samo osoblje škole na poduzimanje higijenskih mjera.
Poznata pulska liječnica, dr. Anka Grakalić-Cukon, rukovoditeljica djelatnosti za zaštitu školske djece i omladine tada je upozorila kako je porast crijevnih bolesti u Puli uočen još od 1977. godine, jer je grad sve prljaviji i treba poduzeti sve mjere za njegovo bolje održavanje.
Uljanik gradi seriju brodova za Ruse. Za Sudoimport iz Moskve porinut je šesti u seriji od osam plovila za prijevoz automobila , vagona i putnika. Brod je dobio ime Sovetskaya Kirgiziya. Osam paroma namijenjena su za plovidbu Kaspijskim jezerom.
Zimnica na otplatu
Danas u vrijeme trgovačkih centara nabavka zimnice gotovo je nepoznat pojam. Stariji čitatelji sjećaju se jesenske nabavke krumpira na vreće, luka, kupusa, graha, mesa, svinjskih polovica, kiseliša u staklenkama, a sve preko sindikata, po povoljnijim cijenama i na otplatu. U Puli se odlazilo u Puljankina skladišta kraj željezničke postaje gdje je vladala neviđena gužva, a na meso se čekalo u dugim redovima ispred Mesoprometa u Šijani. Punile su se škrinje, špajze i podrumi. Inflacija je počela uzimati maha i isplatilo se kupiti danas, jer sljedeći mjesec tko zna koje će biti cijene, a kad je škrinja puna lakše se spava…
Cijene su niže nego na tržnicama, rekli su kupci, jer sindikati prodaju hranu po proizvođačkim cijenama. "Uzeo sam 300 kilograma krumpira, nešto luka, deset kilograma jabuka, riječi su umirovljenika u redu za kupnju. Istu količinu kupio je i sljedeći u redu. To bi značilo da dnevno ta obitelj pojede kilogram krumpira, ali s obzirom da se krumpir ipak potroši do ljeta bilo bi to i više od kilogram i pol dnevno. Nevjerojatno!
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
