Razgovor s Mariom Grabarom
Poznati pulski meteorolog: Vremenska slika Istre bitno se mijenja, to će svakako biti problem za buduće generacije
(Snimio Zoran Oljača)
Temperature koje prelaze 40 Celzijevih stupnjeva, višemjesečna sušna razdoblja, sve manje snijega i zime koje postaju kraće, vremenska slika Istre posljednjih se desetljeća bitno promijenila. Poznati pulski meteorolog Mario Grabar, koji se meteorologijom bavi više od četiri desetljeća, smatra da se taj trend neće tako brzo zaustaviti.
Mediteran pod utjecajem Afrike
- Kada sam počeo raditi u meteorologiji prije više od 40 godina, temperature iznad 30 stupnjeva ljeti smatrale su se velikim vrućinama. Temperature od 35 stupnjeva bile su rijetkost, a o 40 stupnjeva nismo ni razmišljali. Danas smo došli u situaciju da se temperature iznad 30 stupnjeva pojavljuju gotovo svakodnevno tijekom višemjesečnih razdoblja, a imamo i velik broj dana s temperaturama oko 35 stupnjeva i više, kaže Grabar.
Prema njegovim riječima, takve temperature nisu samo neugodne, nego predstavljaju ozbiljan problem za svakodnevni život, rad i zdravlje ljudi.
- To su temperature koje se teško podnose, i zdravstveno i fizički. Teško je raditi, teško je živjeti. A tendencija, prema mojoj procjeni, nije da će biti bolje, nego da će biti još toplije. To će svakako biti problem za buduće generacije, upozorava Grabar.
Iako se u javnosti posljednjih godina mnogo govori o El Niñu i njegovom mogućem utjecaju na vremenske prilike, Grabar smatra da se za naše područje pozornost treba više usmjeriti na druge procese. El Niño je prirodna klimatska pojava koja se odvija na području Tihog oceana i ima najveći utjecaj na vrijeme u Americi i Aziji. Njegov utjecaj osjeti se i drugdje u svijetu, ali je, kaže Grabar, za Europu i Mediteran znatno manji. Za naše je područje važniji sve izraženiji utjecaj toplog zraka koji dolazi iz Afrike.
- Mediteran je specifičan jer je relativno malo more okruženo kopnom. Oceanski procesi s Pacifika kod nas imaju najmanji utjecaj. Ono što nas više treba brinuti jest sve veći i jači utjecaj Afrike. Sve veći dio godine kod nas prodire topao afrički zrak, objašnjava Grabar.
Posljedice su, dodaje, vidljive u sve duljim sušnim razdobljima, višim temperaturama i kraćim zimama.
- Suše su sve duže, temperature sve veće, zime sve blaže. Nema više prodora hladnih struja kao nekada, a topli i suhi periodi traju dugo. Ova je godina najbolje pokazala koliko je teško i koliko je opasno imati temperature od 40 stupnjeva i više, kaže.
Ljeto traje mjesecima
Grabar primjećuje i promjenu u rasporedu toplog i kišnog dijela godine.
- Posljednjih se godina vrijeme praktički pretvara u topli i kišni dio godine. Topli dio počinje negdje početkom svibnja i traje do kraja listopada. Naravno, i u tom razdoblju mogu se pojaviti prodori hladnijeg zraka, pljuskovi i nevrijeme, osobito u unutrašnjosti Istre i na kontinentu. No, nakon toga slijedi kišni dio godine, koji počinje uglavnom u studenome i traje do ožujka, kaže.
Problem, međutim, nije samo u temperaturama. Sve je manje snijega, i to ne samo u Istri, nego i u višim predjelima Europe.
- Snijega je posljednjih godina sve manje, čak i u Alpama. U nižim predjelima praktički ga više gotovo i nema, a sve ga je manje i u višim područjima. To nije samo posljedica El Niña. To je dio šireg trenda zatopljenja koji osjećamo ovdje u Istri, ali i u cijeloj Europi, objašnjava Grabar. Prema njegovim riječima, takve promjene dugoročno utječu na gospodarstvo, ali i na svakodnevni život ljudi.
- To utječe na sve, od gospodarstva pa do života ljudi. Nažalost, najveći je utjecaj upravo na ljude. Takve se temperature teško podnose i zdravstveno. Život postaje sve neugodniji, a razdoblja velikih vrućina u Istri više se ne mjere samo danima ili tjednima, nego mjesecima, pojašnjava.
Na pitanje što očekivati u budućnosti, Grabar upozorava da bi razdoblja visokih temperatura mogla postajati još izraženija.
- Sve je ekstremnije. Imamo sušu, ekstremno visoke temperature, velike sparine. Gotovo sve što se tiče ljeta postaje ekstremno. To je pokazatelj da se naša ljeta mijenjaju i da nam dolaze sve toplija i sve teža ljeta, dodaje.
Takve promjene, zaključuje, nisu samo pitanje meteorologije. One izravno utječu na način života i uvjete u kojima će živjeti buduće generacije.
- Ako se nastave suše, ako bude manje oborina i ako temperature budu ovako visoke, vidimo već sada da to može postati vrlo ozbiljan problem. Budućnost će pokazati koliko će se ti trendovi nastaviti, ali ono što vidimo posljednjih godina svakako treba shvatiti ozbiljno, zaključuje Grabar.
