Više od 800 tisuća hrvatskih građana preživljava samo uz pomoć minusa na svojim bankovnim računima. Ipak, samo je jedan korak, poput ostanka bez posla, koji dijeli korisnike nužnog minusa od plivanja u ciframa s negativnim predznakom do blokade. Nakon privremeno stopiranih ovrha u koronakrizi, ostali su blokirani i računi desetak tisuća preminulih hrvatskih građana, a njihovi dugovi postaju obaveza nasljednika.

Prema posljednjim podacima Financijske agencije, u Puli je čak 3.660 građana blokirano zbog duga od 258,3 milijuna kuna, dok je istovremeno 318 poslovnih subjekata bilo u blokadi zbog nepodmirenih 34,2 milijuna kuna. Na razini Istarske županije čak je 10.913 građana blokirano zbog duga od 821,2 milijuna kuna, kao i 1.238 poslovnih subjekata čije dospjele nepodmirene obveze dosežu - 174,6 milijuna kuna.

Miriam Kervatin, predsjednica udruge Blokirani, kaže da se stanje od početka djelovanja udruge, 2015. godine, usprkos brojnim aktivnostima, nije promijenilo. Po njezinim iskustvima, razlozi zbog kojih ljudi najčešće završe u blokadi su različiti.

- Neki uzroci mogu biti rezultat skupih životnih događaja, kredita zbog preseljenja u svoju kuću, dok drugi mogu proizaći iz lošeg upravljanja novcem ili neplaćanja na vrijeme. Čini se jednostavno, zar ne? Ako nemate novca za nešto, nemojte to kupovati. Ali život je puno kompliciraniji od stereotipa. I država ne plaća svoje dugove na vrijeme, pa što ćemo sad? Blokirati državu? Tko?, pita se Kervatin navodeći da je Hrvatska siromašna zemlja koja ima mnogo nepravednih zakona.

Povezane vijesti

• SERGIO SCOMERSICH rođeni Puljanin i Talijan: "Talijani su bježali iz Istre jer su se bojali. Plašili su ih drugi Talijani da će im se nešto desiti ako ostanu"
• MUZILSKI ISTMUS (PREVLAKA):Usko grlo na najužem dijelu spoja grada s poluotocima Stoja i Muzil s južne strane, odnosno uvale Vergarola sa sjeverne strane
• "Obrtnici u Puli mogu uspjeti samo ako otvore candy shop, a stranci nam kupuju kuće putem e-dražbi"