Vrijeme je za "lifting" spomen-ploče na jednoj od pallazina kraj Mornaričkog parka u Puli, u kojoj je od 1889. do 1913. godine živjela Paula pl. Preradović, rođena 1887. u Beču, gdje je i umrla 1951. godine. Dakle, djetinjstvo i ranu mladost provela je ovdje, u Puli, unuka velikog hrvatskog književnika Petra Preradovića, i sama književnica, austrijska, kako stoji na spomen-ploči jer je pisala isključivo na njemačkom jeziku, ali i hrvatska jer je "naše gore list" i gotovo sva svoja djela posvećuje hrvatskoj povijesti i ljepotama hrvatskog Jadrana.

Paula pl. Preradović autorica je, ni više ni manje, nego teksta austrijske savezne himne, ali i pjesama i proze o Puli, gdje je služio njezin otac Dušan Preradović, visoko pozicionirani časnik u Austrougarskoj ratnoj mornarici, kao i njegov otac i Paulin djed, austrijski general Petar Preradović. Odrastanje u Puli, svojoj "izgubljenoj domovini", opisuje u autobiografskom romanu "Kindheit am Meer" (Djetinjstvo na moru). Autorica je i "Dalmatinische Sonette " (Dalmatinski soneti), a svoju prvu pjesničku zbirku "Südlicher Sommer" (Južno ljeto) posvetila je svome pradjedu, djedu i ocu. Život djeda Petra Preradovića i njegove prve supruge opisuje u romanu "Pave und Pero", prevedenom u Zagrebu 1940. pod naslovom "Pero i Pava".

I djed i otac bili su joj veliki hrvatski domoljubi, odrasla je u tom duhu. Petar Preradović, rodom iz Grabrovnice kraj Pitomače, među najznačajnijim je nositeljima ilirskog pokreta u Hrvatskoj, domoljubni pjesnik i poslenik.

Njegov sin i Paulin otac Dušan Preradović rođen je u Beču, ali se školovao u Hrvatskoj, zagrebački je gimnazijalac i pitomac Pomorske akademije u Rijeci. Puležane je zadužio darujući 1909. godine, odmah po otvorenju, prvoj hrvatskoj knjižnici u Puli dvjestotinjak knjiga na hrvatskom jeziku iz svoje kućne biblioteke. Pisao je povijesne tekstove, koje je objavljivao i Hidrografski zavod na Monte Zaru, gdje je povremeno radio, kao i u Lučkom admiralitetu te drugim mornaričkim ustanovama u gradu.

Spomen-ploča na kući kraj Mornaričkog parka postavljena je prije gotovo dva desetljeća, 2001. godine, na 50. obljetnicu smrti Paule Preradović. Slova su gotovo posve izblijedjela, ali sjećanja na ovu Puležanku ne bi trebala.

Povezane vijesti

• PULA ZA GUINNESSA: U Areni najveći ljudski svjetlosni znak
• Tamara Obrovac na Kaštelu promovirala novi album
• Jedinstvena vizualna atrakcija - 360° 3D mapping na Forumu