(Snimio Milivoj Mijošek)
Najava da će Ulica Sergijevaca u središtu Pule dobiti novi asfaltni zastor izazvala je niz reakcija u javnosti. Nakon što je Grad Pula objavio planove o obnovi asfalta na dionici dugoj oko 380 metara – od Slavoluka Sergijevaca do Foruma – u redakciju Glasa Istre stiglo je pismo čitateljice koja se oštro protivi takvom rješenju.
Prema informacijama iz Grada, radovi bi se izvodili u pet etapa tijekom otprilike dva mjeseca, uz arheološki nadzor i fotogrametrijsko snimanje ulice, a procijenjena vrijednost zahvata iznosi oko 150 tisuća eura s PDV-om. Riječ je, kako se navodi, o privremenom rješenju, budući da se cjelovita rekonstrukcija s infrastrukturom planira naknadno, u sklopu projekta Aglomeracija Centar.
No upravo taj "privremeni" karakter zahvata dio građana smatra spornim.
(Snimio Milivoj Mijošek)
U pismu upućenom redakciji čitateljica izražava nezadovoljstvo planiranom investicijom te dovodi u pitanje opravdanost takvog zahvata.
"Neprihvatljivo je 150 tisuća eura potrošiti na privremeno rješenje, za samo četiri godine. Ako je ulica u ovakvom stanju mogla stajati do sada, mogla je pričekati još nekoliko godina. Kopanje cijele ulice dvaput u konačnici je skuplje. Sada barem kiša može otjecati kroz pukotine", piše čitateljica.
Naglašava i da je postavljanje asfalta u pješačkoj zoni stare gradske jezgre neprimjereno gradu starom više od 3000 godina, s izraženim rimskim nasljeđem i mediteranskim identitetom.
"Takva odluka u suprotnosti je s osnovnim načelima zaštite kulturne baštine, održivog urbanizma, očuvanja identiteta grada i zaštite okoliša", ističe.
Posebno upozorava na negativne posljedice asfalta, koje, kako navodi, nisu samo estetske.
"Asfalt povećava toplinske otoke, ljeti dodatno zagrijava kameni grad i utječe na mikroklimu. Ne propušta vodu pa pogoršava oborinsku odvodnju. Vizualno je agresivan, briše povijesni karakter prostora i estetski narušava ambijent stare gradske jezgre te se teško uklapa uz kamene fasade, rimsko nasljeđe i mediteransku urbanistiku", navodi u pismu.
Kao suprotnost tome ističe primjere iz drugih europskih povijesnih gradova.
"U većini europskih povijesnih gradova pješačke zone uređuju se prirodnim i trajnim materijalima poput kamena ili rekonstruirane kaldrme, čime se čuva autentičnost prostora i dugoročno postiže veća kvaliteta javnog prostora", piše čitateljica.
Dodaje kako su u europskim starim gradskim jezgrama, poput Rima, Barcelone, Dubrovnika ili Zadra, standard kamene ploče, rekonstruirana kaldrma i drugi permeabilni, prirodni materijali "koji dišu i stare dostojanstveno".
(Snimio Milivoj Mijošek)
"Asfalt pripada prometnicama, a ne pješačkim zonama antičkog grada. Ako se već radi obnova, to bi trebala biti prilika za očuvanje identiteta, održiva rješenja i poštovanje kulturne baštine, a ne njezino niveliranje", poručuje.
U pismu se poziva i na važeće zakone.
"Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kulturno-povijesne cjeline i njihovo neposredno okruženje moraju se štititi na način koji čuva njihova povijesna, estetska i ambijentalna svojstva. Također, Zakon o prostornom uređenju propisuje da se prostorno uređenje mora temeljiti na načelima održivog razvoja, očuvanja kulturnog identiteta prostora i zaštite okoliša", ističe čitateljica.
Zaključno poručuje kako bi odluku o asfaltiranju trebalo preispitati.
(Snimio Milivoj Mijošek)
"Sukladno navedenim zakonima i načelima, smatramo da treba preispitati ovu odluku i razmotriti rješenja koja su u skladu s povijesnom, kulturnom i estetskom vrijednošću Pule, kao i s načelima održivog razvoja. Vjerujemo da građani Pule zaslužuju javni prostor koji poštuje bogatu povijest grada i njegov jedinstveni identitet."
Slični stavovi posljednjih su dana prisutni i u raspravama na društvenim mrežama. Dok dio građana naglašava sigurnost, ravninu i funkcionalnost novog asfaltnog sloja, drugi upozoravaju na gubitak identiteta stare gradske jezgre, kratkoročna rješenja i izostanak jasne dugoročne vizije uređenja centra grada.