izv. prof. dr. sc. Ines Kovačić
Fakultet prirodnih znanosti Sveučilišta u Puli ima novu dekanicu: "Naša je snaga u znanstvenim istraživanjima"
(Foto FPZ)
Od 1. veljače 2026. izv. prof. dr. sc. Ines Kovačić stupa na dužnost dekanice Fakulteta prirodnih znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, nakon što je bila vršiteljica dužnosti na ovoj funkciji od 1. listopada 2025. godine. Do promjene u vodstvu FPZ-a došlo je lani, kada je izv. prof. dr. sc. Emina Pustijanac imenovana prorektoricom za istraživanje/umjetnost, znanstveni razvoj i projekte Sveučilišta.
Izv. prof. dr. sc. Ines Kovačić djelatnica je Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli od 2009. godine kada je zaposlena kao asistent na prijediplomskom sveučilišnom studiju Znanost o moru. Po struci je biolog – ekolog, a svoje diplomsko i doktorsko obrazovanje provodi na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Danas radi kao izvanredna profesorica na Fakultetu prirodnih znanosti na kolegijima Opća biologija, Fiziologija morskih organizama, Biostatistika i eksperimentalni dizajn. Suradnica je na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti za prirodoslovnu skupinu kolegija.
Radi kao istraživač i suradnik na dva znanstvena projekta, a voditeljica je projekta "SHELLCRETE- New generation of the sea-derived waste-based concrete" (MZOM, Tehničko-znanstvena suradnja Austrija-Hrvatska, 2026.-2027.). Njeni znanstveni interesi usmjereni su na fiziologiju morskih organizama – uglavnom školjkaša, ježinaca, rakova i riba i održivo upravljanje morskim resursima. Istraživala je utjecaje onečišćivala (organskih tvari, pesticida, mikroplastike i lijekova) koji dospijevaju antropogenim učinkom u more, a samim time i u morske organizme u suradnji s kolegama iz Centra za istraživanje mora u Rovinju Instituta Ruđer Bošković, Istarskog veleučilišta (METRIS-a) i Morske biološke postaje u Piranu. Posljednjih godina sudjelovala je u istraživanju utjecaja klimatskih promjena na školjkaše u suradnji s Aquariumom Pula i Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Zagrebu. Do sada je objavila više od četrdesetak znanstvenih radova, dva sveučilišna udžbenika, te pet udžbenika iz biologije za osnovnu i srednju školu. Također je članica Nacionalnog povjerenstva za natjecanje iz biologije.
Sjeća se svojih početaka u Centru za istraživanje mora u Rovinju (CIM-u), gdje se izvodio studij Znanost o moru: " Sveučilišni prijediplomski studij Znanost o moru krenuo je u zajedničkoj suradnji Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i CIM-a pod vodstvom dr. sc. Renata Batela. Kolegica Pustijanac i ja smo se pridružile istraživačkim timovima CIM-a, kod dr. sc. Batela i dr.sc. Bihari u Laboratoriju za morsku molekularnu biologiju i Laboratoriju za morsku ekotoksikologiju. Na studiju smo bile tada asistentice uz Barbaru Treursić. Bavile smo se utjecajem onečišćenja na morske organizme, razvojem enzimatskih testova i mikrobioloških testova za detekciju onečišćenja. Nakon doktorata, izabrane smo na mjesto docenta, te su se nastava na studijskom programu, ali i naše znanstvene aktivnosti počele odvijati u Puli na Sveučilištu. S godinama, broj je djelatnika na studijskom programu polako rastao, s vremenom su dobiveni novi prostori, što je najključnije za izvođenje nastave. Trenutno koristimo predavaonice, praktikum i laboratorij u zgradi Rektorata Sveučilišta u Zagrebačkoj 30 u Puli".
Po čemu je značajan studijski program Znanost o moru?
Studijski program Znanost o moru u Puli značajan je jer se bavi istraživanjem morskih ekosustava i očuvanjem biološke raznolikosti Jadranskog mora. Program povezuje teorijska znanja s terenskim i laboratorijskim radom, što studentima omogućuje stjecanje praktičnih vještina. Posebno je važan zbog interdisciplinarnog pristupa koji uključuje biologiju, ekologiju, kemiju i fiziku mora. Time obrazuje stručnjake koji mogu doprinijeti održivom upravljanju morem i obalnim područjima.
Gdje se mogu zaposliti vaši studenti?
"Naši su studenti djelatnici Aquariuma Pula, Centra za istraživanje mora u Rovinju, JU Kamenjak, JU NP Brijuni, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, CROMARIS-a i brojnih drugih ustanova i udruga. Mnogi su danas upisali doktorske studije i na daljnjem su usavršavanju na inozemnim sveučilištima. Sa svima smo i dalje jako povezani, a dolaze i održavaju pozvana predavanja te predstavljaju svoje doktorate i projekte našim studentima. Osim toga, naši bivši studenti rade i kao vanjski suradnici u izvođenju nastave, djelatnici su Ureda za međunarodnu suradnju našeg Sveučilišta i drugo."
Možete li reći da ste zadovoljno kvalitetom nastave, te što je to što pružate studentima na sveučilištu?
"Nastava, osobito laboratorijske vježbe i terenska istraživanja se održavaju u manjim grupama zbog čega su nastavnici ZOM-a izrazito posvećeni studentima. Studenti izrazito dobro vrednuju naš nastavni rad i zalaganje. Osim kvalitetne nastave, studentima pružamo poticajno akademsko okruženje s mogućnosti uključivanja u znanstvena istraživanja i projekte. Redovito sudjeluju u izlaganjima na međunarodnim znanstvenim konferencijama i objavi znanstvenih publikacija. Studenti imaju pristup laboratorijskoj opremi i digitalnim bazama podataka. Također potičemo razvoj osobnih i profesionalnih vještina kroz radionice, studentsku udrugu i programe mobilnosti."
Kakve radionice izvodite?
"S obzirom da je naš studijski program znanstvenog karaktera, nastojimo se otvoriti široj javnosti i lokalnoj zajednici. Od 2014. našu su studenti uključeni u održavanje radionica u sklopu Festivala znanosti na kojem sudjeluje više od četiristo djece osnovnoškolske i srednjoškolske dobi. Također, već godinama u sklopu projekta Europska Noć istraživača (Blueconnect, Horizon 2020) organiziramo predavanja, radionice i glavni događaj u rujnu za širu publiku kada nas posjeti lokalno stanovništvo ali i šire iz Istarske županije. Studenti su uključeni i u Monte Librić gdje izvodimo pokuse na radionici "Kabinet čuda". U sklopu raznih događanja u općini Medulin, Ližnjan i Fažana te Gradu Puli, profesori studente uključuju u radionice i popularno-znanstvena predavanja. Sve to omogućuje razvoj komunikacijskih vještina i prijenos znanja naših studenata široj populaciji."
Naveli ste studentsku udrugu, koja je to i zašto je važna?
Studentsko udruženje Nekton okuplja studente Fakulteta prirodnih znanosti, ponajprije smjera Znanosti o moru u Puli. Osnovano je 2022., a aktivno djeluje od 2023. godine. Cilj udruge je povezivanje studenata srodnih studija u Hrvatskoj i inozemstvu, sudjelovanje u znanstvenim i stručnim projektima te razmjena znanja i iskustava u suradnji s fakultetima i istraživačkim institucijama. Udruga se također bavi promicanjem zaštite morskog okoliša, očuvanja bioraznolikosti i održivog razvoja.
Po čemu biste istaknuli Fakultet prirodnih znanosti kao važnu sastavnicu Sveučilišta?
"Naša je snaga u znanstvenim istraživanjima i objavi znanstvenih radova. U protekloj godini posebno bih istaknula nastavnike koji su ostvarili iznimne znanstvene rezultate: objavili su čak osam radova u časopisima Q1 kvartila te tri rada u Q2 kvartilu (uz dodatne radove u časopisima Q3 i Q4 kvartila) te su za svoj znanstveni doprinos primili priznanje dekana. Riječ je o izv. prof. dr. sc. Giocondi Millotti i dr. sc. Nevenu Iveši. Osim toga, i ostali kolege redovito objavljuju pet, šest ili sedam Q1 radova godišnje, što predstavlja iznimno visoku razinu znanstvene kvalitete i značajan doprinos znanstvenom razvoju Sveučilišta. Svi nastavnici sudjeluju i u znanstvenim i stručnim projektima, a organiziraju popularno-znanstvena predavanja i radionice po cijeloj Istarskoj županiji. Osim toga, kako je spomenuto, kvaliteta se očituje u nastavnom radu. Ocijene svih nastavnika su iznad 4,5, a čak 50% nastavnika je prosjeka oko 4,9. Za prošlu akademsku godinu 2024./2025., priznanje dekana za najbolje ocijenjenu profesoricu od strane studenata je primila sadašnja prorektorica, izv. prof. dr. sc. Emina Pustijanac koja izvodi nastavu na Fakultetu prirodnih znanosti i Medicinskom fakultetu.
Koji su Vaši daljnji ciljevi i planovi?
"U narednom trogodišnjem razdoblju planira se razvoj diplomskog studija u području prirodnih znanosti, koji će studentima pružiti napredna znanja i kompetencije potrebne za uspješno djelovanje u znanstvenom i gospodarskom okruženju. Osim toga, nastavit ću organizaciju združenog diplomskog studija na engleskom jeziku čime će se ojačati međunarodna vidljivost Fakulteta. I dalje ću poticati pisanje i prijavljivanje projekata na nacionalne i međunarodne natječaje i osigurati održivo financiranje aktivnosti Fakulteta prirodnih znanosti te ojačati njegovu suradnju s gospodarskim subjektima, ustanovama koje brinu o očuvanju raznolikosti morskog ekosustava, ali i pojedincima umjetnicima u cilju razvoja interdisciplinarnosti. Kroz partnerske projekte s lokalnom i regionalnom upravom, Centrom za istraživanje mora u Rovinju, Aquariumom Pula, lokalnim uzgajalištima i javnim ustanovama pratit će se ispitivanje organizama u uvjetima klimatskih promjena i utjecaji onečišćenja na okoliš. Kroz prijave s kolegama u umjetničkom području nastojat ćemo pružiti održiva rješenja korištenjem interdisciplinarnog pristupa koji spaja znanost, kreativnost i suvremene tehnologije."
Kako vidite suradnju sa Studentskim udruženjem Nekton?
"Poticat ću aktivnost Udruge studenata prirodnih znanosti, te nastojati organizirati godišnje okupljanje. Kroz djelovanje Studentskog udruženja Nekton Pula planira se pozvati bivše studente na predstavljanje sadašnjim studentima, uključiti ih u projekte, organizaciju konferencija i znanstvene publikacije."
I za kraj, Vi ste studirali u području prirodnih znanosti, biste li to isto preporučili mladima danas?
Svakako da. Prednost studiranja prirodnih znanosti je u razvoju analitičkog i kritičkog razmišljanja te razumijevanju prirodnih procesa koji izravno utječu na društvo i okoliš. To je važno jer znanja iz prirodnih znanosti omogućuju rješavanje ključnih izazova današnjice, poput klimatskih promjena, očuvanja bioraznolikosti i održivog razvoja, te pripremaju stručnjake za odgovorno donošenje odluka u budućnosti. Danas, iz ove pozicije vidim da manje Sveučilište nudi brojne prednosti. Prednosti manjih sveučilišta uključuju osobniji pristup studentima te lakšu dostupnost mentorske podrške. Laboratorijska nastava se često odvija u manjim grupama, što potiče aktivno sudjelovanje i kvalitetniju raspravu. Studenti imaju više prilika za uključivanje u projekte, istraživanja i izvannastavne aktivnosti već tijekom studija. Takva sveučilišta često stvaraju snažan osjećaj zajedništva i poticajno akademsko okruženje.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
