Prateći trendove u ekologiji i mobilnosti u gradovima, a kao što su to već dosta davno učinili mnogi veliki, ali i manji gradovi, i naš grad će definirati svoju pješačku zonu u starom gradu. Prije ili kasnije, a možda vrlo skoro, primarno mi Puležani, a onda i svi gosti našega grada, morat će se suočiti s bitno promijenjenim mogućnostima vožnje cestovnim vozilima u njenom središtu.

Odakle započeti da bi se definiralo područje buduće pješačke zone? Kriterij koji je korišten za prijedlog koji je ovdje grafički prikazan je da buduća pješačka zona našega grada svakako obuhvati ona mjesta po kojima se mi i naši gosti već krećemo pješice (samo primjera radi: veliki, lijepi gradski parkovi i tržnica). Zatim da obuhvati mjesta gdje su koncentrirani sadržaji i institucije u koje trebamo zalaziti iz uobičajenih formalnih, službenih ili obveznih razloga kao što su: srednje škole, fakulteti, razne gradske, komunalne, županijske ili državne službe (MUP, Katastar, glavna pošta, i sl.). Tu su i područja s jedinstvenim, najznamenitijim spomenicima, građevinama povijesnog i kulturnog značaja koje su zanimljive nama Puležanima, a osobito našim gostima. To su Arena, Forum, AMI, Dom HB-a i drugi.

Drugi kriterij je prometni i postavlja pitanje iz kojih ulica i trgova odstraniti cestovna vozila. Kojim ulicama i trgovima omogućiti i dalje promet? Kojim javnim prometnim sredstvima dozvoliti promet ulicama i trgovima koji opasuju tu zonu u cilju što kvalitetnijeg pristupa osoba samoj pješačkoj zoni? Gdje najbolje i najlakše grupirati mogućnosti promjene sredstva kretanja, smjestiti tzv. prometna čvorišta (danas se puno koristi engleska kratica HUB) na kojima će se prelaziti iz npr. osobnog automobila u sredstvo javnog prijevoza, iz vlaka na autobus, s kopna na brod, odnosno s kopna u zrakoplov i dr. Rezultat navedenih kriterija, te drugih uvjetovanih činjenica na terenu, je prikazan na crtežu.

Predloženu pješačku zonu na sjeveru određuju Splitska ulica i Trg na mostu (popularni kružni tok na Punti). Oni su sjeverna granica pješačke zone. Prema njima i po njima se odvija dvosmjerni promet vozila konvergentnih ulica sa sjevera, 119. brigade HV, Tršćanske i 43. Istarske brigade. Tu se do njih nalazi Sjeverno prometno čvorište (HUB) sa sljedećim sadržajima: tračnička veza sa međunarodnom zračnom lukom Pula, vlakovi, tramvaj, autobusi gradskih linija, autobusi linija lokalnog prometa, autobusi međugradskih linija, brodovi za Veneciju i Zadar, hidroavionsko pristanište, biciklističke, romobilske i pješačke staze, punjači za električne bicikle, električne romobile, električne mobilne uređaje, taxi, info-punkt za turiste i drugi sadržaji (npr. ugostiteljskog tipa).

Dovoljno blizu ovog sjevernog HUB-a su postojeća velika parkirališta (npr. Mandrač), no radi urednog funkcioniranja pješačke zone mora na tom području (dovoljno blizu) izgraditi novo parkiralište kapaciteta 1.000 vozila, te predvidjeti još jedno od 2.000 vozila. To zato što će nestati sadašnja parkirališta unutar buduće pješačke zone i što već sada ljeti na tom području zna biti i po pedesetak parkiranih autobusa.

Trenutno je situaciju s parkiralištima u samom centru grada takva da npr. ono na Karolini ne priliči biti ispred velebnog spomeniku kao što je Arena. Neminovna je prenamjena te površine u svojevrsnu konekciju pješačke površine između rive i Arene, te spajanje Valerijinog i Titovog parka. Na malenom parkiralištu kod tržnice na križanju Mletačke i Flanatičke ulice u jutarnjim satima (u očajnoj potrazi za parkingom i zbog nediscipline pojedinaca) vozila mogu ostati zarobljena. Parking kod Parka grada Graza bi mogao eventualno biti rezerviran (npr. uz propusnicu elektronskog tipa ili slično) za stanovnike centra grada uz malu redukciju parkirališta kako bi se ostvario koridor kojim bi se spojio i valorizirao nažalost zabačeni i zaboravljeni rimski mozaik kažnjavanje Dirke, dok bi se improvizirani parking kojeg okupiraju mještani okolnih zgrada na gradskoj čestici blizu mozaika mogao pretvoriti također u park i poveznicu između parka grada Graza, rimskog mozaika i bizantinske crkve sv. Marije Formose. No, sličnih problema i primjera ima i u drugim dijelovima buduće pješačke zone, pa ih treba evidentirati i svakoga ponaosob riješiti.

Predloženu pješačku zonu na jugu određuju Dobrilina ulica i Trg republike (MUP i zgrada Croatia osiguranja). Oni su južna granica pješačke zone. Prema njima i po njima se odvija dvosmjerni promet vozila konvergentnih ulica s juga, Arsenalske, Radićeve, Marulićeve, Nazorove, Premanturske i Medulinske. Tu se do njih nalazi južno prometno čvorište (HUB) sa sljedećim sadržajima: tramvaj, autobusi gradskih linija, autobusi linija lokalnog prometa, biciklističke, romobilske i pješačke staze, punjači za električne bicikle, električne romobile, električne mobilne uređaje, taxi, info-punkt za turiste i drugi sadržaji (npr. ugostiteljskog tipa).

Dovoljno blizu ovog južnog HUB-a su sadašnja velika parkirališta (Marsovo polje i Centar jug), ali se, kao i kod sjevernog HUB-a, zbog urednog funkcioniranja pješačke zone mora na tom području (dovoljno blizu) izgraditi novo parkiralište kapaciteta 1.000 vozila, te predvidjeti još jedno od 1.000 vozila. To zato što će nestati sadašnja parkirališta unutar buduće pješačke zone.

Zapadnu granicu buduće pješačke zone čine Riva i Flacijusova ulica po kojoj se ne bi odvijao promet cestovnim vozilima, već će se javni promet ostvariti tramvajem koji će povezati velika parkirališta na sjeveru (Mandrač i Vallelungu) s onima na jugu (Marsovo polje i Pragrande), pa time „servisirati“ Arenu, Katedralu, Forum, Rimski mozaik, Bizantinsku crkvu i Tržnicu, a prolaziti dovoljno blizu AMI-ju i Kandlerovoj na sjeveru, te Slavoluku Sergijevaca pa i Giardinima na jugu.

Istočnu granicu pješačke zone čine iste ulice koje i danas predstavljaju kralježnicu prometa cestovnih vozila u smjeru sjever-jug starog grada, a to su Rakovčeva i Stankovićeva. One se na sjeveru stapaju u Kukuljićevu, te Trinajstićevom ulicom (koja postaje dvosmjerna u svom zapadnom dijelu) se njihov promet slijeva u kružni tok na Punti, dok se na jugu spajaju (kao i sada) u Mletačku ulicu. Ovim ulicama bi vozili autobusi gradskih linija za javni promet koji danas prolaze Giardinima.

Povezane vijesti

• Kreće se od nule: MMC Luka ponovno živi!
• NAPUSTIO NAS JE BRUNO NEFAT, poznati pulski arhitekt i bivši gradski vijećnik
• KOMEMORACIJA ZA BRUNA NEFATA Obitelj, prijatelji i kolege oprostili se od poznatog arhitekta "Pamtit ćemo ga kao borca za javni prostor i po ljubavi prema rodnom gradu"