"Slomit ćete nam leđa, čuvajte nas, jer vas inače neće imati tko liječiti", zaključuje nakon podužeg razgovora šefica pulske Infektologije dr. Izabela Antunović Ćelović. Rezime je to svega bitnog kada je riječ o trenutnom stanju s koronavirusom i pritisku na pulsku bolnicu, odnosno na njene djelatnike, doktore, sestre, tehničare.

Inače mali odjel, čija je veličina izračunata na temelju broja stanovnika Istre, u slučaju veće epidemije širi se po potrebi, a pacijenti se zbrinjavaju kako pandemija nalaže. Sve je podređeno broju pristiglih teških slučajeva oboljelih od korone.

"Sjećamo se i velike epidemije salmonele u Puli, kada su pacijenti ležali na jednom djelu ginekologije. Kada je epidemija, sve se mora prilagoditi tome", pojašnjava Ćelović.

- Jesmo li trenutno na vrhuncu četvrtog vala koronavirusa?

- Nismo na vrhuncu, on se ne vidi, već smo u usponu. Uzmimo za primjer Hrvatsku. Imamo skupinu koja je preboljela virus i ljude koji su trenutno bolesni. Potom, u drugoj grupi imamo zdrave ljude koji su se cijepili i one koji to nisu napravili. Oni koji su bolesni će ozdraviti ili umrijeti, kao i oni koji se razbole kao necijepljeni.

- U pulskoj bolnici zadnja dva tjedna liječi se u prosjeku 30, 40 pacijenata zaraženih covidom. To je ipak duplo manje od faze kada ih je bilo 80, 90. No, čini se da je, u odnosu na ukupan broj hospitaliziranih, veći postotak oboljelih u respiracijskom centru.

- U prvom i drugom valu imali smo već broj pacijenata, budući da se mijenjaju indikacije za prijem. U početku se primao svaki izvor infekcije da bi ga se izoliralo. Sada to nije moguće. Zaraženih je previše za opću hospitalizaciju. Nakon toga, primali su se samo oni pacijenti s akutnom i teškom respiratornom bolesti donjeg dišnog trakta, odnosno upalom pluća. Trenutno već ima puno ljudi koji su se cijepili ili preboljeli bolest, pa nam preostaju samo zdrave osobe koje sada pobolijevaju, ali s izrazito teškom kliničkom slikom.

Više se ne javlja lagana upala pluća, nego teški oblik bolesti koji razvija akutni respiratorni distres sindrom (ARDS), i to galopirajućom snagom. Drugo, sada više nije moguć epidemiološki nadzor, a obolijevaju većinom mladi ljudi koji ne dobivaju teži oblik bolesti i cirkuliraju u društvu daleko više nego stariji ljudi. Oni ne moraju biti u bolnicama. Također, stariji ljudi su puno discipliniraniji i više vjeruju autoritetima.

- Kakva je klinička slika oboljelih u četvrtom valu?

- Pacijent jednostavno ne može disati i fali mu zraka obzirom da pluća ne vrše svoju funkciju. Umjesto da normalno udahnete i izdahnete, vi to niste u stanju. Zrak uđe do neke mjere i teško izađe. Pacijenti s teškom kliničkom slikom ne mogu udahnuti do kraja i tjera ih na kašalj. Imaju visoku tjelesnu temperaturu. Suhi su i dehidrirani, bez snage. Gube apetit, često imaju proljev. Često je prisutna i vrtoglavica, nesigurnost pri hodu. Nemoćni su.

- Kako izgledaju pacijenti s najgorim oblikom bolesti?

- Teški slučajevi leže pod maskom u vrlo teškom stanju. Ne mogu se micati ni po krevetu. Priključeni su na razne monitore koji prate životne funkcije. Neki imaju kateter, sonde za hranjenje i drugo. U takvom stanju oni su kao Isus na križu. Toliko se pate, a znaju da hospitalizacija jedini način da se izvuku. Misle da će sutra biti bolje, a to se ne događa. Urušavaju se, idu samo nizbrdo. To je teško gledati.

Povezane vijesti

• Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio PREPORUKE I UPUTE ZA OSOBE KOJE PRELAZE HRVATSKU GRANICU
• Nacionalni stožer: U Hrvatskoj danas 92 NOVA SLUČAJA KORONAVIRUSA
• KORONAVIRUS U ITALIJI: Manje novozaraženih i više preminulih od COVID-a 19