Glas Istre na današnji dan prije 30 godina
Prije 30 godina u Puli otvoren aerodrom i kazalište; ZAPLJENA 10 TONA DROGE S BRODA BUZET
U dva kontejnera koje je iz pakistanskog grada Karačija u Veneciju dopremio Jugolinijin brod Buzet, talijanska financijska policija i karabinjeri otkrili su 10.388 kilograma hašiša vrijednog na crnom tržištu oko 70 milijardi tadašnjih dinara.
Kako piše Glas Istre od 28. travnja 1989. godine deset tona droge trebalo je zapravo stići u Rijeku i dalje svojim kanalima za zapadnu Europu, ali je slučajno kontejnerski teret greškom iskrcan u Veneciji. Droga je otkrivena kada se prilikom iskrcaja nenamjerno oštetio jedan od kontejnera tipa "flat rack". Policajci u Mestrama, gdje je kontejner pohranjen, primijetili su da iz dvostrukog dna kontejnera viri jutena vreća. Pozvani su policijski psi koji su se odmah u dvostrukom dnu dva kontejnera pronašli pogače hašiša omotane u celofan i jutu.
Trebao stići u Rijeku
Jugolinijin brod Buzet tada je bio u najmu jedne nizozemske kompanije. U Veneciju je uplovio 21. travnja, a tek je 24. travnja kada je brod isplovio, otkriven ilegalni teret o čemu novine pišu 28. travnja. Nakon Venecije brod je otplovio za Rijeku gdje se zadržao samo jednu noć da bi se zatim uputio prema Port Saidu. Na pitanje novinara za komentar, posada broda Buzet klela se da nema nikakve veze s drogom. Ne znamo ništa o tome, poručio je zapovjednik broda Zlatko Uršičić i odmah prekinuo radio vezu s novinarom. Slično je priopćenje stiglo i iz Jugolinije. Poznato je da su kazne za takva djela bile i ostale vrlo stroge, pa je tada bilo još u svježem sjećanju doživotna kazna zatvora koju je zaradio jedan hrvatski pomorac za slično djelo krijumčarenja droge.
Brod Buzet je plovio na putu droge od Dalekog Istoka do Zapadne Europe. Teret je vjerojatno bio namijenjen zapadnoeuropskom tržištu, zaključuje novinar. Naime, riječka luka trebala je biti samo tranzitna destinacije, jer su kontejneri trebali odmah putovati dalje za Prnjavor. Tamo bi se iskrcao glavni teret kontejnera u tvornici alata, a tobožnji prazni kontejneri dalje bi se uputili prema Nizozemskoj. Na taj način krijumčari pokušavaju zametnuti trag narkoticima. U protivnom bi se teret iz Pakistana koji bi direktno stizao u Nizozemsku pomnije kontrolirao i droga lakše otkrila. No spletom okolnosti ova je pošiljka zaustavljena. Vjerojatno je puno više takvih pošiljki stiglo do odredišta.
Inflacija 490 posto
U blagdanskom trobroju koji je izašao dan poslije, 29. svibnja, dva dana prije državnog praznika čitaocima i radnim ljudima čestitao se Praznik rada na naslovnici novina tik uz naslov - "Inflacija 490 posto nakon travanjskih poskupljenja". Od početka godine troškovi života porasli su 99,6 posto. Vladala je galopirajuća inflacija. Bilo je to vrijeme kada se požurilo potrošiti plaću početkom mjeseca, jer do kraja mjeseca vrijednost novaca već je drastično pala. Sve što se moglo kupovalo se unaprijed, od brašna i mesa do škrinja za zamrzavanje i perilica. Plaća se isplaćivala u dva dijela. U ožujku te 1989. godine plaće su iznosile u Istri od 700 tisuća do 10 milijuna dinara, izvještavala je Zvjezdana Vučinić. U sljedećem tekstu na istoj stranici novinarka Radojka Dodić piše o životu uz tadašnju inflaciju.
- Neugodno mi je kupcima stalno govoriti o poskupljenju. Uglavnom dolaze stariji kupci kojima je teško shvatiti takav rast cijena, izjavila je novinarki prodavačica Marcedi Quargnal iz prodavaonice Brodokomerca u Šikićima.
Bilo je tih dana i veselih vijesti. Dapače, Pula je doživljavala prosperitet unatoč krizi o kojoj se tada govorilo. Otvorena je zgrada zračne luke i Istarsko narodno kazalište.
Naslovom "Istarska vrata u svijet" objavljen na naslovnici aludira se na pulsku zračnu luku. Uoči prvog maja Ante Marković predsjednik SIV-a otvorio je novi aerodrom u Puli, novu pristanišnu zgradu, pretpolje piste, novu avionsku platformu. Najavljeno je tada da će aerodrom moći primiti do milijun putnika 2.000. godine, dakle za 11 godina. Rat je pomrsio račune. Pulska zračna luka prošle je godine primila rekordnih oko 780 tisuća putnika.
Otvoreno kazalište
Bio je to uspješno razdoblje i za pulsku kulturu. Najavljivalo se ponovno otvaranje Istarskog narodnog kazališta koje nije radilo 18 godina. Upravo se tih dana dovršavala obnova zgrade koja se otvorila 5. svibnja na Dan Grada Pule predstavom zagrebačkog HNK-a "Ero s onoga svijeta". Tadašnja ravnateljica Gorka Ostojić Cvajner izjavila je krajem travnja da će se raditi i tijekom prvomajskih praznika kako bi sve bio spremno za veliku svečanost. Zastor je svečano podignut upravo na predviđeni dan, 5. svibnja. Proslavljena glumica Marija Crnobori bila mu je kuma. Prigodnim nadahnutim riječima i glumačkom strašću proglasila je kazalište otvorenim. "Mnogi su dalekovidni, pametni i vrijedni ljudi svim moćima ovog vremena pridonijeli da danas bude drugi put skinut lokot s vrata ove zgrade i da se vrata zaista otvore. Žao mi je što su mi se godine tako brzo nakupile pa neću moći i sama sudjelovati u rađanju predstave. Ništa, radit će drugi. Stvarat će iluzije. Bez iluzija se teško živi. Živi se prazno, a živjeti se mora," rekla je tom prigodom danas pokojna glumica Marija Crnobori.
Nekoliko stranica dalje na Istarskoj kronici novinar Mate Ćurić najavljuje prvi susret istarskih svirača na harmonici trieštini u Roču 7. svibnja. Kao što je poznato susreti se održavaju sve do današnjeg dana, dakle 30 godina u kontinuitetu. Začetnik susreta pokojni urednik sa Radio Pule, Renato Pernić okupio je tada 30-tak svirača na toj harmonici koja je u Istru stigla iz Trsta između dva svjetska rata i udomaćila se i na našem području.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
