Zaštita više nije dovoljna
Više od 100 stručnjaka i znanstvenika na Brijunima o budućnosti Jadranskog mora
(Arhiva Glasa Istre)
Više od 100 stručnjaka i znanstvenika okupilo se na VII. međunarodnom znanstvenom i stručnom skupu "Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora", koji je od 1. do 4. listopada 2026. održan u kongresnoj dvorani Hotela Neptun u Nacionalnom parku Brijuni, ovogodišnjem partneru skupa.
Skup su organizirali Aquarium Pula, Morski obrazovni centar Pula, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru te Institut Ruđer Bošković, s ciljem okupljanja znanstvenika i stručnjaka koji se bave klimatskim promjenama, očuvanjem morskih ekosustava, bioraznolikošću i prilagodbom obalnih područja na sve izraženije klimatske pritiske. Skup je održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske i pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske.
Tijekom četverodnevnog programa predstavljena su 44 usmena i 26 posterskih izlaganja, čime je ovogodišnji skup potvrdio svoju važnost kao mjesto razmjene znanja, iskustava i primjera dobre prakse u području zaštite Jadranskog mora.
Skup su otvorili predstavnici organizatora, direktorica Turističke zajednice grada Pule Sanja Cinkopan Korotaj, voditelj Odsjeka za zaštitu prirode i okoliša Upravnog odjela za održivi razvoj Istarske županije Bruno Kostelić, v. d. ravnatelja Nacionalnog parka Brijuni Mladen Ćoza te ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije dr. sc. Aljoša Duplić.
Dr. sc. Duplić pritom je upozorio na sve izraženije posljedice klimatskih promjena u Jadranu i Sredozemlju. Istaknuo je da su morski toplinski valovi, odnosno dulja razdoblja ekstremno povišene temperature mora, posljednjih desetljeća postali približno tri puta učestaliji nego 1980-ih, dok je njihovo prosječno trajanje produljeno za oko 50 posto. Naglasio je i važnost pravodobnog djelovanja, s obzirom na to da će mjere koje se provode danas svoj učinak pokazati tek za 10 do 15 godina.
Zaštićena morska područja kao "laboratoriji na otvorenom"
Jedna od središnjih tema skupa bila je uloga zaštićenih morskih područja (MZP) u ublažavanju posljedica klimatskih promjena i jačanju otpornosti morskih ekosustava.
Morska zaštićena područja pridonose ublažavanju posljedica klimatskih promjena smanjenjem ljudskih pritisaka, poput prekomjernog izlova i uništavanja staništa, povećanjem otpornosti ekosustava, očuvanjem bioraznolikosti te omogućavanjem oporavka ključnih vrsta i staništa koja sudjeluju u pohrani ugljika i održavanju ravnoteže morskih ekosustava.
Plenarni predavač Saul Ciriaco iz WWF-ova Morskog zaštićenog područja Miramare (WWF AMP Miramare) istaknuo je važnost MZP-ova za istraživanje, dugoročno praćenje stanja morskih ekosustava i edukaciju javnosti. Kao primjer izdvojio je projekt obnove mediteranskih koraljnih grebena, u sklopu kojeg se odabiru kolonije koralja otpornije na povišene temperature mora te se presađuju na degradirana staništa, gdje se sustavno prati njihov rast i preživljavanje.
Takvi projekti pokazuju kako zaštićena morska područja mogu postati svojevrsni "laboratoriji na otvorenom" za razvoj i testiranje pristupa prilagodbi klimatskim promjenama.
Od očuvanja prema aktivnoj obnovi prirode
Drugo plenarno predavanje održao je dr. sc. Aljoša Duplić, koji je predstavio Uredbu Europske unije o obnovi prirode i koncept Nacionalnog plana obnove prirode Republike Hrvatske.
Plan je trenutačno u izradi i donosi važan zaokret u pristupu zaštiti prirode, od dosadašnjeg glavnog fokusa na očuvanju postojećih staništa prema aktivnoj obnovi degradiranih područja Jadranskog mora.
Posljedice klimatskih promjena, poput porasta temperature mora, zakiseljavanja mora, promjena u hranidbenim lancima i gubitka bioraznolikosti, osim vlastitog negativnog učinka, dodatno pojačavaju lokalne ljudske pritiske te mogu značajno produljiti vrijeme potrebno za oporavak degradiranih staništa. Cilj obnove jest povećati bioraznolikost i otpornost ekosustava, ali i pridonijeti dobrobiti ljudi te održivosti prostora u kojem žive.
Plan identificira područja predviđena za obnovu, uključujući staništa morskih cvjetnica, naselja makroalgi, dna prekrivena školjkašima i maerlom te različite tipove mekih dna. Također predviđa 12 mjera za obnovu morskih ekosustava do 2032. godine, među kojima su uspostava naprednih sustava sidrenja, aktivna obnova livada posidonije, uklanjanje izgubljenih ribolovnih alata, regulacija ribolovnih aktivnosti, uspostava područja stroge zaštite te suzbijanje invazivnih stranih vrsta.
Dr. sc. Duplić istaknuo je kako se značajan dio morskih i obalnih staništa i dalje nalazi u lošem stanju, dok za velik dio staništa njihovo stanje još nije moguće procijeniti zbog nedostatka podataka. Jedan od ciljeva Plana jest da se do 2030. godine procijeni stanje 50 posto ciljnih staništa za koja trenutačno nema dovoljno podataka.
Također je naglasio kako zaštita velikog dijela morskih zaštićenih područja još uvijek ostaje tek "zaštita na papiru", dok jedan od najvećih izazova i dalje predstavlja nedostatak učinkovitog nadzora i kontrole na terenu.
Bolje povezivanje znanosti, struke i društva
Među važnim zaključcima skupa istaknuti su potreba za pravodobnom razmjenom pouzdanih podataka, redovitim praćenjem bolesti morskih organizama te boljom pripremom obalnih gradova za klimatske rizike, uključujući unaprjeđenje sustava ranog upozoravanja na prirodne nepogode. Naglašena je i potreba za boljim povezivanjem znanosti i struke, a posebna pozornost posvećena je i brzom zagrijavanju dubljih slojeva Jadrana, temi o kojoj se mnogo govorilo i na prošlogodišnjem skupu.
Kao važne inicijative izdvojene su razvoj nacionalne informacijsko-edukacijske platforme koja bi na jednom mjestu povezala pouzdane klimatske podatke, projekcije budućih promjena i informacije o mogućim rizicima te ih učinila brzo i lako dostupnima znanstvenicima i stručnjacima, a izrađuje se kroz projekt Zavoda za zaštitu okoliša i prirode "Uspostava središnje točke za usklađenu provedbu politike prilagodbe klimatskim promjenama". Istaknut je i Europski okvir za plavo obrazovanje, razvijen kroz HORIZON BlueLightS projekt, čiji je cilj snažnije uključivanje tema povezanih s morem u obrazovne programe.
Nastavak suradnje i jačanje značaja skupa
Ovogodišnji skup još je jednom potvrdio važnost povezivanja znanosti, struke, institucija i lokalne zajednice u suočavanju s izazovima koje donose klimatske promjene. Razmjena znanja i iskustava te predstavljanje konkretnih primjera istraživanja, zaštite i obnove morskih ekosustava pružaju važan temelj za razvoj učinkovitih mjera očuvanja i prilagodbe.
Izlaganja predstavljena na skupu dostupna su u Knjizi sažetaka na web-stranici "Adria Climate", dok će Zaključci skupa biti objavljeni uskoro.
