nekada velebna građevina
Vraćena vidljivost ostacima Velikog rimskog kazališta u Puli: Arheološki muzej proveo radove uređenja vegetacije i čišćenja otpada
(Foto AMI)
Ostaci tzv. Velikog rimskog kazališta u Puli nalaze se uz stube Jurine i Franine, neposredno uz dvorište zgrade u Dobrilinoj ulici 6. Riječ je o ostacima antičkog scenskog kazališta koje se nekada uzdizalo izvan gradskih zidina. Danas ga popularno nazivamo Velikim rimskim kazalištem kako bismo ga razlikovali od ostataka manjeg antičkog kazališta unutar gradskih zidina, poznatog kao Malo rimsko kazalište.
Posljednji ostaci Velikog rimskog kazališta otkriveni su početkom 20. stoljeća, kada ih je istraživao Anton Gnirs. Do istraživanja je došlo u kontekstu izgradnje niza zgrada koje i danas možemo vidjeti u Dobrilinoj ulici, uz stube Jurine i Franine, ali i šire na sjevernoj padini brda Monte Zaro. Samo brdo Zaro, prema jednom od tumačenja, ime je dobilo po popularnom nazivu ostataka kazališta koji se povijesno koristio među Puljanima – Teatro Zaro ili Zearo.
Od nekada velebne građevine danas su sačuvane tek naznake temelja, ostaci pilastara i zidane obloge na usječenoj živoj stijeni samoga brda.
Lokalitet se nalazi na zemljištu u društvenom vlasništvu te je zaštićen i upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske u sklopu kulturno-povijesne urbanističke cjeline grada Pule.
Budući da se lokalitet sastoji dijelom od zidanih struktura, a dijelom od klesane žive stijene brda, rast vegetacije na njemu je neizbježan. Uvidom u stanje lokaliteta u svibnju ove godine utvrđeno je da je vegetacija pretjerano izrasla, dok se unutar gustog grmlja i trave nalazila i veća količina otpada.
Uz prethodnu obavijest i dobiveno pozitivno mišljenje Područne konzervatorske službe u Puli, Arheološki muzej Istre organizirao je te o vlastitom trošku proveo radove uređenja vegetacije i čišćenja otpada na lokalitetu.
Po završetku radova lokalitet je ponovno uređen, a sačuvanim strukturama vraćena je vidljivost.
Ovakve osjetljive arheološke strukture dio su opće povijesti grada i njegova stanovništva. Neovisno o njihovu statusu zaštićenog kulturnog dobra, njihov opstanak zahtijeva odgovoran odnos svih nas. Bacanje otpada, kao i parkiranje na samim strukturama i neposredno uz njih, pridonose njihovu propadanju.
Stoga apeliramo na sve građane i posjetitelje da prije nego što bace otpad preko zida ili parkiraju automobil na prostoru arheoloških ostataka, zastanu i razmisle o vrijednosti onoga što se ondje nalazi.
Riječ je o ostacima građevine čiji su temelji nastali prije gotovo dvije tisuće godina i koji su, unatoč svim promjenama kroz koje je Pula prošla, sačuvani do danas. Njihova zaštita nije samo obveza institucija, već i zajednička odgovornost svih nas.
