TRIBINA O BUDUĆNOSTI

FOTO & VIDEO / Što će biti s Pragrandeom? Struka, građani i gradska uprava o budućnosti vrijednog pulskog prostora

| Autor: Zoran Oljača

Što će biti s Pragrandeom i kako će se u idućim godinama razvijati jedan od najvrjednijih pulskih zelenih prostora? Upravo o tome večeras se raspravlja na tribini koju u Coworking centru organizira Društvo arhitekata Istre (DAI-SAI). Tribina je okupila predstavnike struke, građanskih inicijativa, udruga i gradske uprave, a u središtu rasprave nalazi se pitanje kako zaštititi prirodne vrijednosti Pragrandea i istodobno promišljati njegov razvoj u širem urbanom kontekstu.

Prošlo je više od dvije godine od početka priprema za raspisivanje urbanističko-krajobrazno-arhitektonskog natječaja za uređenje područja Pragrandea, koji je Grad Pula namjeravao raspisati u suradnji s DAI-SAI-jem kao provoditeljem natječaja. U međuvremenu, prostor se mijenja. Na zapadnom rubnom pojasu Pragrandea u tijeku je uređenje parkirališta Vrtlarska, dok su uz Ulicu Marsovog polja u pripremi još dva parkirališta. Istodobno, između kanala Pragrande i Mutilske ulice niču nove višestambene građevine.

(Snimio Zoran Oljača)(Snimio Zoran Oljača)

Pragrande nije samo zeleni pojas uz kanal

Kako ističu organizatori tribine, Pragrande ne predstavlja samo središnji zeleni pojas uz istoimeni kanal. Područje obuhvaća i rubne pojaseve prema Mutilskoj ulici, Ulici Marsovog polja i Cesti prekomorskih brigada, s kojima čini integralnu prostornu cjelinu. Ukoliko se središnji zeleni prostor želi sačuvati, potrebno je pažljivo planirati i sadržaje na rubovima područja kako njihov razvoj ne bi štetno utjecao na središnji prirodni prostor. Upravo zato stručnu, ali i širu javnost zanimaju planovi prostornog razvoja cijelog područja te ono što se na Pragrandeu može očekivati u bliskoj budućnosti. Što žele i očekuju stanovnici Pule, a što planira gradska uprava? Može li se pronaći zajedničko rješenje koje će istodobno omogućiti razvoj grada i očuvanje prirodnih vrijednosti ovog prostora? Na ta pitanja pokušavaju odgovoriti sudionici večerašnje tribine.

(Snimio Zoran Oljača)(Snimio Zoran Oljača)

Na tribini sudjeluju Jasmina Bašić i Helena Sterpin iz Društva arhitekata Istre (DAI-SAI), Teodora Beletić iz Mjesnog odbora Gregovica, Irena Burba iz Zelene Istre, Petar Čurić iz građanske inicijative Protiv sječe, gradonačelnik Pule Peđa Grbin te hidrolog Josip Rubinić iz tvrtke GEO 5. Tribinu moderira Breda Bizjak iz DAI-SAI-ja.

Prirodni krajobraz u neposrednoj blizini centra

Pragrande je prirodno područje karakteristično po divljem prirodnom krajobrazu, smješteno nedaleko od stare gradske jezgre. Riječ je o vrijednom, očuvanom staništu vlažnih prostora i šikara u kojem obitavaju brojne biljne i životinjske vrste. Područje je bogato vodom i izvorima, među kojima se posebno ističe izvor Fontanela. Višestoljetnu povijest Pragrandea obilježavaju izmjene razdoblja isušivanja i plavljenja, ali i stvaranje vrlo plodnog tla, razvoj poljoprivredne djelatnosti te izgradnja bunara i kanala koji su služili poljoprivredi, a danas su uglavnom nestali. Pragrande pritom predstavlja važan ekološki klin unutar grada. U suvremenom i održivom gospodarenju urbanim krajobrazom takvi prostori imaju važnu ulogu, zbog čega je, smatraju organizatori, njegovu budućnost nužno sagledavati u širem kontekstu, odnosno na razini cijelog grada.

(Snimio Zoran Oljača)(Snimio Zoran Oljača)

Važan i za obranu Pule od poplava

Osim prirodne i krajobrazne vrijednosti, Pragrande ima važnu ulogu i u odvodnji površinskih, odnosno oborinskih voda. Kao takav, dio je integralnog sustava otvorenih površina grada koji mora biti uključen u cjeloviti pristup rješavanju odvodnje oborinskih voda i zaštiti središnjeg dijela Pule od poplava. Upravo se zbog toga, ističu organizatori, pitanje budućnosti Pragrandea ne može promatrati samo kroz pojedinačne projekte poput parkirališta, stambene izgradnje ili uređenja javnih površina, već kroz širu sliku razvoja Pule.

Mnogi europski gradovi davno su izgubili slična prirodna područja pa ih danas nastoje ponovno uspostaviti. Pula, s druge strane, još uvijek ima mogućnost očuvati svoju vrijednu zelenu infrastrukturu. Takvi prostori doprinose pročišćavanju vode, poboljšanju kvalitete zraka, ublažavanju posljedica klimatskih promjena i prilagodbi na njih, ali i stvaranju prostora za rekreaciju i kvalitetniji život građana. Upravo je pitanje kako pomiriti razvoj grada s očuvanjem tih funkcija jedno od ključnih pitanja večerašnje rasprave o budućnosti Pragrandea.

Povezane vijesti










Trenutno na cestama