Divlje srce grada

FOTOGALERIJA / Prosvjedna šetnja za Pragrande: "Ne želimo asfalt na račun jednog od posljednjih zelenih koridora u gradu"

| Autor: Zoran Oljača

 Pulski aktivisti, predstavnici mjesne samouprave i brojni građani okupili su se u srijedu na prosvjednoj "Šetnji za Pragrande", želeći upozoriti na planirane zahvate na području Pragrandea i Marsovog polja te izraziti protivljenje izgradnji novih parkirališta i prometnica na jednom od posljednjih većih zelenih prostora u središtu Pule. Okupljanje je započelo na Narodnom trgu kod gradske tržnice, nakon čega su sudionici prošetali do Pragrandea, gdje su organizatori predstavili svoje argumente za očuvanje tog prostora. U šetnji su bili i neki vijećnici te zamjenik gradonačelnika Siniša Gordić. Šetnju su organizirali Građanska inicijativa Protiv sječe!, Zelena Istra i Mjesni odbor Gregovica.

Pragrande mora ostati divlje srce grada

Prva se okupljenima obratila vijećnica Mjesnog odbora Gregovica Teodora Beletić, istaknuvši kako se stanovnici tog dijela grada već godinama protive zahvatima koji bi mogli narušiti prirodni karakter Pragrandea.

(Snimio Igor Zenzerović)(Snimio Igor Zenzerović)

– Stav Mjesnog odbora i brojnih građana jest da Pragrande treba ostati divlje srce grada, uz minimalne intervencije i maksimalno očuvanje za dobrobit svih građana Pule. To nije samo zelena površina, već vrijedan močvarni ekosustav koji hladi grad, pročišćava zrak, upija oborinske vode i predstavlja važno klimatsko utočište u vrijeme sve izraženijih klimatskih promjena, poručila je Beletić.

Upozorila je kako bi planirana parkirališta i nova prometnica dodatno povećali pritisak automobila na središte grada te smanjili sposobnost prostora da zadržava oborinske vode tijekom sve češćih ekstremnih vremenskih pojava.

Predsjednica Zelene Istre Irena Burba naglasila je kako Pragrande već danas obavlja niz funkcija koje su ključne za otpornost grada na klimatske promjene.

(Snimio Igor Zenzerović)(Snimio Igor Zenzerović)

– Govorimo o prostoru koji već sada štiti grad od posljedica toplinskih valova, pomaže u regulaciji oborinskih voda i predstavlja jedno od najvažnijih područja urbane bioraznolikosti u Puli. Dok europski gradovi ulažu milijune eura kako bi prirodu vratili u urbana središta, mi raspravljamo o pretvaranju zelenih površina u parkirališta, upozorila je Burba.

Dodala je kako Zelena Istra smatra da Puli treba suvremena prometna strategija koja će dati prednost održivim oblicima mobilnosti, a ne dodatnom širenju parkirališnih kapaciteta na zelenim površinama.

Vrtlar Kruno: Na Pragrandeu živi najmanje 15 strogo zaštićenih vrsta ptica

Posebnu pozornost sudionika privuklo je izlaganje pulskog zaljubljenika u prirodu poznatog kao Vrtlar Kruno, koji je predstavio podatke o zaštićenim vrstama zabilježenima na području Pragrandea i izvora Fontanela.

(Snimio Igor Zenzerović)(Snimio Igor Zenzerović)

Pozivajući se na podatke s platforme iNaturalist, naveo je kako je na tom području evidentirano najmanje 15 strogo zaštićenih vrsta ptica te jedna strogo zaštićena vrsta gmazova.

Među zabilježenim vrstama su češljugar, zelendur, crnoglava grmuša, grmuša pjenica, crnokapa grmuša, zviždak, velika sjenica, lastavica, mala bijela čaplja, siva muharica, škanjac, žutarica, smeđoglavi batić, slavuj i bijela pastirica, kao i zidna gušterica.

– Ovo nije zapuštena livada niti neiskorišten prostor. Riječ je o urbanoj divljini s iznimnom biološkom vrijednošću. Takva se staništa danas diljem Europe štite i valoriziraju, a ne pretvaraju u asfaltirane površine. Bioraznolikost koja se ovdje razvijala desetljećima ne može se jednostavno nadomjestiti novom sadnjom stabala, rekao je Vrtlar Kruno.

Na kraju okupljanja građanima se obratio i Petar Ćurić, koordinator Građanske inicijative Protiv sječe!, zahvalivši svima koji su unatoč kiši sudjelovali u šetnji.

– Sve je na nama. Ako želimo sačuvati Pragrande, moramo biti glasni i uporni. Nastavljamo prikupljati potpise peticije te ćemo od Grada Pule zatražiti sastanak kako bismo predstavili argumente protiv planirane izgradnje parkirališta. Smatramo da se radi o pogrešnoj političkoj odluci koja bi trajno promijenila karakter ovog prostora, poručio je Ćurić.

(Snimio Igor Zenzerović)(Snimio Igor Zenzerović)

Organizatori tvrde kako aktualni planovi predviđaju izgradnju triju parkirališta i nove prometnice na području Pragrandea i Marsovog polja, pri čemu bi zahvati obuhvatili oko 18 tisuća četvornih metara zelenih površina.

Sjednica Vijeća

S druge strane, o budućnosti Pragrandea raspravljalo se i na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Pule. Odgovarajući na pitanje vijećnika Radenka Ognjenovića, gradonačelnik Peđa Grbin istaknuo je kako dio Pragrandea koji danas predstavlja zelenu površinu, uključujući prostor uz istoimeni kanal, neće nestati, već će biti dodatno uređen i zaštićen.

Naglasio je kako su u gradskom proračunu već osigurana sredstva za izradu potrebnih planova te da je dugoročni cilj formiranje park-šume ili drugog oblika javne zelene površine.

– Cilj je da građani dobiju kvalitetno uređenu zelenu zonu koja će podići kvalitetu života u središtu grada. Takvo rješenje nije u suprotnosti s prometnim i parkirališnim zahvatima planiranima u neposrednoj blizini, već predstavlja komplementaran pristup uređenju prostora, poručio je Grbin.

Povezane vijesti










Trenutno na cestama