Gubitak identiteta
Devastacija javnog prostora i pretjerana izgradnja: U Circolu javna tribina o budućnosti Pule, Istre i Mediterana
Ilustracija (Snimio Branko Biočić)
Mediteranski gradovi i obala ubrzano se mijenjaju. Pretjerana izgradnja, turistički pritisak, privatizacija javnog prostora i gubitak lokalnog identiteta više nisu pitanja daleke budućnosti - njihove se posljedice osjećaju već danas.
Upravo će o tim promjenama biti riječi na javnom dijalogu "Devastacija javnog prostora i pretjerana izgradnja - Kakav Mediteran ostavljamo budućim generacijama?", koji će se u petak, 11. rujna, održati u Circolu - Zajednica Talijana Pula u sklopu projekta Mediteran 2035: Iduće poglavlje.
Polazište razgovora bit će iskustvo Pule i Istre, ali i širi kontekst hrvatske obale i Mediterana. Javni dijalog okupit će različite profesionalne, znanstvene, kulturne i autorske perspektive, s ciljem otvaranja pitanja prostora i njegova razvoja, turizma, svakodnevice, lokalnog identiteta te društvenih i kulturnih posljedica promjena kojima mediteranski gradovi i zajednice svjedoče.
U razgovoru će sudjelovati Mirela Jusupović, autorica projekta i predsjednica udruge NOMAD ART iz Splita, Ana Bratić, kustosica izložbe i predsjednica HULU-a Split, prof. dr. sc. Igor Duda, redoviti profesor i voditelj Katedre za modernu i suvremenu povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, prof. dr. sc. Aljoša Vitasović, redoviti profesor na Katedri za turizam Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, te Breda Bizjak, arhitektica. Razgovor će moderirati sociolog Krešimir Krolo.
Javni dijalog nije zamišljen kao niz klasičnih stručnih izlaganja, već kao otvoren, živ i argumentiran razgovor u koji će se moći uključiti i publika.
Jedna od središnjih tema bit će pretjerana izgradnja i transformacija prostora. Ubrzana izgradnja snažno mijenja izgled i karakter mediteranskih gradova i naselja, pa će se razgovarati o granici između razvoja i devastacije te posljedicama nekontroliranih prostornih promjena na grad, krajolik i kvalitetu života stanovnika.
Posebna će se pozornost posvetiti i turistifikaciji te njezinu utjecaju na svakodnevni život lokalnih zajednica. Turizam je jedna od ključnih gospodarskih djelatnosti mediteranskog prostora, no intenzivan turistički razvoj sve češće utječe na dostupnost stanovanja, korištenje gradskih sadržaja, cijene, infrastrukturu i svakodnevni život stanovnika. Sudionici će stoga govoriti i o mogućnostima razvoja turizma koji ne potiskuje potrebe lokalne zajednice.
Važna tema bit će i javni prostor te pravo na grad. Trgovi, ulice, parkovi, šetnice i obala prostori su susreta, razmjene i zajedničkog života, dok njihova privatizacija i komercijalizacija mijenjaju način na koji građani koriste grad. U tom će se kontekstu otvoriti pitanje kome danas pripadaju gradovi, obala i javni prostori te tko odlučuje o njihovoj budućnosti.
Razgovarat će se i o sve većem pritisku na obalu i prirodni okoliš. Izgradnja, masovni turizam i klimatske promjene stvaraju dodatni pritisak na obalni prostor, prirodne resurse i osjetljive ekosustave. Jedno od pitanja bit će kako uskladiti razvoj i očuvanje okoliša te kakva je pritom odgovornost institucija, investitora, struke i građana.
Promjene u prostoru ne mijenjaju samo fizički izgled gradova i naselja, već utječu i na lokalne običaje, odnose, način života i osjećaj pripadnosti. Stoga će se otvoriti i pitanje može li se sačuvati identitet mediteranskih gradova i krajolika, a da ih se pritom ne pretvori u statične kulise namijenjene isključivo turističkoj potrošnji.
Jedna od tema bit će i mogućnost građanskog djelovanja, odnosno uloga građana i lokalnih zajednica u odlučivanju o prostoru. Sudionici će propitivati imaju li građani još mogućnost utjecati na smjer razvoja svojih gradova te kojim se alatima građani, udruge, stručnjaci, umjetnici i kulturni djelatnici mogu uključiti u procese odlučivanja.
Tijekom razgovora otvorit će se brojna pitanja: gdje završava razvoj, a počinje devastacija prostora, kako turizam i pretjerana izgradnja mijenjaju svakodnevni život lokalnih zajednica, može li se gospodarski razvoj uskladiti s potrebama stanovnika i očuvanjem prostora te kako prostorne i društvene promjene utječu na lokalni identitet i osjećaj pripadnosti. Razgovarat će se i o tome postoji li još mogućnost utjecaja na smjer u kojem se prostor razvija te, naposljetku, kakav Mediteran treba ostaviti budućim generacijama.
Na javni dijalog pozvani su građani, stručnjaci, umjetnici, kulturni djelatnici, predstavnici institucija, studenti, mladi i svi zainteresirani koji žele postaviti pitanja, podijeliti svoja iskustva i aktivno sudjelovati u razgovoru.
Izložbu, radionicu i javni dijalog povezuje zajedničko pitanje: kakav Mediteran danas stvaramo i kakav ćemo ostaviti budućim generacijama?
