Direktor Zračne luke Pula
Marko Ražem o novoj međunarodnoj liniji iz Pule i povratku letova za Beograd. Što je još u planu?
Marko Ražem (Snimio Milivoj Mijošek)
Krajem kolovoza odlukom Vlade Marko Ražem preuzeo je mjesto vršitelja dužnosti diirektora Zračne luke Pula te je na toj funkciji zamijenio Ninu Vojnić Žagar. Mandat njegove prethodnice bio je vrlo turbulentan te je obilježen pandemijom koja je utjecala na pad prometa u zračnoj luci, ali lošim međuljudskim odnosima unutar same tvrtke. Zato je ispred Ražema težak posao da Zračnu luku Pula vrati na poziciju u kojoj je bila 2019. godine kada je zabilježen rekordan promet od 777 tisuća putnika. Za usporedbu prošle je godine ta brojka iznosila 554 tisuće putnika. O poslovnim planovima Zračne luke Pula, ali i o situaciji koju je zatekao kada je preuzeo dužnost direktora, Marko Ražem govori u razgovoru za Glas Istre.
Kada ste imenovani na novu poziciju najavili ste provođenje dubinske analize financijskog i operativnog stanja "iza kulisa". Koji su prvi i najvažniji zaključci te analize – gdje leže najveći problemi, a gdje skriveni potencijali zračne luke?
- Analize još uvijek provodimo i u ovom trenutku ne bih želio prejudicirati njihove konačne zaključke. Važno je naglasiti da cilj takvog pregleda nije samo utvrditi trenutačno financijsko stanje Društva, već dobiti cjelovitu i objektivnu sliku poslovanja. To prije svega znači identificirati potencijalne financijske i operativne rizike, postojeće i buduće obveze, ugovorne odnose, strukturu troškova, ali i sve druge činjenice koje bi mogle imati materijalni utjecaj na buduće poslovanje Zračne luke Pula. Jednako tako, analiza nam treba pokazati gdje postoje neiskorišteni potencijali i prostor za optimizaciju poslovnih procesa, povećanje učinkovitosti i stvaranje novih prihoda. Dakle, nije riječ samo o traženju problema, nego prije svega o stvaranju kvalitetne podloge za buduće upravljanje Društvom. Moj je cilj da odluke koje budemo donosili budu utemeljene na činjenicama, konkretnim pokazateljima i realnoj procjeni rizika i potencijala, kako bismo osigurali stabilno i dugoročno održivo poslovanje Zračne luke Pula.
U fokusu je održivi rast
Budući da ste niz godina vodili Prometni sektor ZL Pula, koliko vam to detaljno poznavanje operativnog sustava olakšava preuzimanje direktorske fotelje u ovom osjetljivom trenutku?
- Smatram da mi je dugogodišnje iskustvo u vođenju Prometnog sektora svakako velika komparativna prednost. Prometna operativa ipak predstavlja "core business" svake zračne luke i upravo se u tom segmentu odvija velik broj ključnih procesa koji izravno utječu na sigurnost, kvalitetu usluge, zadovoljstvo avioprijevoznika i putnika te u konačnici na ukupnu učinkovitost zračne luke. Detaljno poznavanje tih procesa, ali i samog sustava Zračne luke Pula, omogućilo mi je da vrlo brzo preuzmem odgovornost i od prvog dana krenem s konkretnim aktivnostima, bez potrebe za dugotrajnim periodom upoznavanja sa sustavom. Međutim, uloga direktora znatno je šira od poznavanja samo jednog segmenta poslovanja. Moj je zadatak sagledati Društvo u cjelini – od financija, komercijale i razvoja prometa, preko tehničkih i operativnih procesa, do ljudskih potencijala i suradnje s našim partnerima. Cilj mi je iz svakog sektora izvući maksimum, povezati ih u jedan učinkovit sustav i stvoriti uvjete u kojima će Zračna luka Pula dugoročno poslovati stabilno, otporno, održivo i imati prostor za daljnji razvoj.
Istarski turistički sektor otvoreno je izražavao nezadovoljstvo dinamikom oporavka zračnog prometa, pogotovo u usporedbi sa Zadrom koji ostvaruje višestruko veći broj putnika unatoč manjem broju noćenja u regiji. Kako planirate preokrenuti taj trend i smanjiti taj zaostatak?
- Zadar svakako ima svoje tržište i poslovni model koji danas ostvaruje vrlo dobre rezultate, pri čemu je značajan dio njihovog prometa koncentriran na jednog prijevoznika. Naša je vizija ipak nešto drugačija. Želimo graditi dugoročno održivu strukturu prometa s većom disperzijom avioprijevoznika i bez prevelike ovisnosti o jednom partneru ili jednom tržišnom segmentu. U idealnom modelu govorimo o približno 30 do 35 posto low-cost prometa, oko 35 posto tradicionalnih, odnosno legacy prijevoznika, te oko 30 posto charter prometa. Time bismo dobili zdravu i uravnoteženu strukturu koja nam omogućuje i volumen putnika i kvalitetnu mrežu destinacija, ali istovremeno daleko veću otpornost na tržišne promjene. U određenom smislu želimo se vratiti širini mreže kakvu je Pula nekada imala. Primjerice, 2019. godine na Zračnoj luci Pula poslovalo je čak 36 aviokompanija. Naravno, tržište se od tada značajno promijenilo i nije cilj jednostavno preslikavati prošlost, već ponovno izgraditi široku i kvalitetnu bazu partnera prilagođenu današnjim tržišnim okolnostima. Low-cost prijevoznici izuzetno su važni i bez njih danas praktički nije moguće ostvarivati ozbiljniji rast volumena putnika. Međutim, vrlo brz rast volumena sam po sebi nije jedini kriterij uspjeha. Moramo voditi računa i o prihodima koje takav promet generira, troškovima koje stvara te u konačnici o financijskoj održivosti svakog modela suradnje. Zato naš cilj nije rast pod svaku cijenu, nego održiv rast. Želimo ponovno dosegnuti, a zatim i premašiti rekordne rezultate Zračne luke Pula iz 2019. godine. Na temelju aktivnosti koje trenutno provodimo i konkretnih strategija razvoja koje vodimo na tržištu, smatram da je to realno ostvariv cilj u naredne dvije godine. Trenutačno smo iznimno aktivni prema avioprijevoznicima i tražimo modele koji će omogućiti snažnije pokretanje prometa, ali pritom ne želimo ugroziti financijsku stabilnost Društva. Mislim da upravo u toj ravnoteži između ambicije za rastom i odgovornog poslovanja leži ključ dugoročnog razvoja Zračne luke Pula.
Je li izazov za povećanje broja letova i putnika i činjenica da u blizini imate aerodrome u Trstu, Veneciji, pa i u Trevisu?
- Svakako da blizina zračnih luka poput Trsta, Venecije i Trevisa predstavlja određeni tržišni izazov i to je činjenica koju moramo uzeti u obzir. Međutim, ona nas ni na koji način ne sputava u našoj viziji strateškog razvoja zračnog prometa u Istri. Smatram da Istra kao destinacija ima izuzetno mnogo toga za ponuditi i izvan okvira tradicionalne ljetne sezone. Upravo zato naš cilj nije samo povećavati broj letova tijekom nekoliko najintenzivnijih ljetnih mjeseci, nego zajedno s našim destinacijskim partnerima stvarati preduvjete za postupno razvijanje zračne povezanosti tijekom svih 12 mjeseci u godini. Poseban potencijal vidimo u povezivanju Istre s tržištima i destinacijama koje su izvan nekog realnog i komfornog dosega cestovnog prijevoza. Tu zračni prijevoz dobiva svoju punu vrijednost, kako za dolazne goste tako i za stanovnike Istre i šire regije koji žele kvalitetniju povezanost s Europom. Mislim da nam se tek otvaraju ozbiljni potencijali u segmentima poput MICE turizma, eno-gastronomije, cikloturizma, sportskog, kulturnog, zdravstvenog i drugih selektivnih oblika turizma koji nisu nužno vezani isključivo uz lipanj, srpanj i kolovoz. Naš zajednički cilj ne treba biti samo produljenje turističke sezone, nego ostvarivanje preduvjeta za stvaranje turističke godine. Ako destinacija i Zračna luka budu razvijale taj koncept zajedno, vjerujem da možemo stvoriti potražnju koja će opravdati kvalitetniju i sve snažniju cjelogodišnju zračnu povezanost Istre.
Prije pandemije Pula je bila povezana s čak 67 destinacija i surađivala s 36 aviokompanija. Smatrate li realnim povratak na te rekordne brojke iz 2019. godine i u kojem roku?
- Kao što sam prethodno napomenuo, smatram da je povratak na razine povezanosti kakve smo imali 2019. godine realno ostvariv do kraja 2028. godine, naravno pod uvjetom da uspješno posložimo i realiziramo sve ključne poslovne i razvojne strategije. Vjerujem da Istra ima tržišni potencijal za takav iskorak. Pritom naš cilj nije samo vratiti određeni broj destinacija ili aviokompanija radi same statistike. Želimo ponovno izgraditi široku, kvalitetnu i prije svega održivu mrežu zračnih linija, uz dobru ravnotežu low-cost, tradicionalnih i charter prijevoznika. Za takav rezultat bit će potreban kontinuiran i vrlo proaktivan rad na tržištu, kvalitetna suradnja s avioprijevoznicima, ali i snažno partnerstvo s turističkim sektorom i ostalim destinacijskim dionicima.
Veza s Edinburghom
Nedavno je najavljena nova linija za Edinburgh s kompanijom Jet2.com za proljeće. Koji su daljnji koraci u pregovorima s drugim velikim i niskotarifnim prijevoznicima kako bi Pula dobila još više izravnih europskih veza i možete li možda otkriti s kojim tvrtkama ste u pregovorima i za koje destinacije?
- Trenutačno smo vrlo aktivni i vodimo pregovore s čitavim spektrom avioprijevoznika – od low-cost kompanija, preko tradicionalnih prijevoznika, pa sve do charter operatera. Cilj nam je upravo ona struktura prometa o kojoj sam ranije govorio: što šira mreža partnera, veći broj izravnih europskih veza i što manja ovisnost o pojedinom prijevozniku ili tržištu. S nekim smo prijevoznicima već došli do visoke razine spremnosti za uspostavu suradnje i konkretnih novih linija. Međutim, dok svi komercijalni i operativni elementi ne budu konačno usuglašeni, riječ je o poslovno povjerljivim informacijama i ne bih izlazio u javnost s imenima kompanija i destinacija prije konačnog dogovora. Ono što u ovom trenutku mogu otkriti jest još jedna konkretna novost. Uz već najavljene nove linije, postigli smo dogovor i sa kompanijom SkyUp, koji će iduće godine povezati Pulu s Kišinjevom, glavnim gradom Moldavije. Isto tako osigurali smo četiri leta kompanije Air Serbia za Beograd u periodu božićnih i novogodišnjih blagdana (24.12.2026 – 03.01.2027 četvrtkom i nedjeljom). Sve su to mali koraci u smjeru širenja naše mreže i otvaranja novih tržišta, ali svakako ni približno kraj naših aktivnosti. Intenzivno radimo na dodatnim linijama i vjerujem da ćemo, kako se pojedini pregovori budu finalizirali, u narednom razdoblju moći predstaviti još konkretnih novosti.
Istra je izrazito sezonalna destinacija. Postoji li konkretan plan ili paket poticaja za privlačenje zrakoplovnih kompanija koje bi letjele i izvan same špice ljetne sezone kako bi se produžila zračna dostupnost regije?
- Apsolutno postoji. Upravo je smanjenje sezonalnosti jedan od važnijih elemenata naše razvojne strategije, a u tom procesu aktivno sudjelujemo i mi kao operator zračne luke i naši destinacijski partneri. Cilj je stvoriti kvalitetnije komercijalne uvjete za avioprijevoznike i, koliko je to moguće, smanjiti njihov poslovni rizik pri otvaranju i održavanju linija izvan glavnih ljetnih mjeseci. Taj je rizik u predsezoni, posezoni, a posebno tijekom zimskog razdoblja, prirodno znatno izraženiji jer prijevoznik mora imati dovoljno kvalitetnu potražnju da bi određena linija bila dugoročno održiva. U ovom trenutku komunikacija s našim destinacijskim partnerima je vrlo dobra i postoji zajedničko razumijevanje da se kvalitetniji rezultati mogu ostvariti jedino koordiniranim pristupom. To smatram izuzetno važnim jer nije dovoljno samo ponuditi povoljnije aerodromske uvjete. Potreban je zajednički angažman Zračne luke, turističkih zajednica, hotelijera i ostalih dionika kroz destinacijski marketing, promociju novih linija i stvaranje konkretnih razloga za dolazak u Istru tijekom cijele godine.
Zračna dostupnost Istre izravno utječe na konkurentnost cijele regije. Kako planirate uskladiti interese i suradnju između same zračne luke, lokalne hotelske industrije, poput vodećih turističkih kompanija. i regionalnih turističkih zajednica?
- Za početak, vrlo konstruktivnim i otvorenim dijalogom sa svim našim destinacijskim partnerima. Mislim da je ključno da svi zajedno prepoznamo zračnu dostupnost Istre kao zajednički interes i zajednički izazov. Zračna luka može biti vrlo aktivna prema avioprijevoznicima i stvarati konkurentne komercijalne uvjete, ali za ozbiljniji iskorak potrebna je koordinacija cijele destinacije. U konačnici svi imamo isti cilj: povećati zračni promet, poboljšati dostupnost Istre i stvoriti preduvjete za snažniji turistički i gospodarski razvoj cijele regije. Vjerujem da upravo zajedničkim nastupom možemo postići znatno više nego što bi bilo koji pojedinačni dionik mogao postići samostalno.
Lokalna javnost i gospodarstvenici često apeliraju na bolju zračnu povezanost Pule s ostatkom Hrvatske, primjerice s Splitom, Dubrovnikom ili Zagrebom. Planirate li inicirati stabilnije domaće linije unutar PSO (Public Service Obligation) programa?
- Apsolutno smo svjesni važnosti kvalitetnije povezanosti Istre s ostatkom Hrvatske. Pred nama je novo razdoblje PSO programa i želimo vrlo jasno argumentirati potrebu za boljom usklađenošću domaćih linija, posebno kada govorimo o kvalitetnijem povezivanju jadranskih zračnih luka međusobno, ali i s kontinentalnom Hrvatskom. U tom kontekstu svakako su nam u fokusu Split i Dubrovnik. Smatramo da postoji značajan potencijal potražnje za tim destinacijama, ne samo iz turističkih razloga, već i zbog poslovnih, administrativnih i privatnih potreba stanovništva. Cestovna povezanost Pule s jugom Hrvatske vremenski je zahtjevna i upravo tu zračni prijevoz može ponuditi stvarnu dodanu vrijednost. Za nas je posebno važna činjenica da govorimo o linijama koje imaju potencijal cjelogodišnjeg prometa. Ako želimo postupno smanjivati sezonalnost Zračne luke Pula, onda upravo ovakve veze mogu predstavljati jedan od važnih elemenata tog procesa. Naš je zadatak kvalitetno prezentirati potrebe tržišta i argumentirati zašto bi bolja povezanost Pule sa Splitom, Dubrovnikom, Zagrebom i drugim dijelovima Hrvatske bila korisna ne samo za Zračnu luku, već prije svega za stanovnike Istre, gospodarstvo i ukupnu dostupnost regije.
Brži pregled putnika
Modernizacija i digitalizacija ključne su riječi u suvremenom zrakoplovstvu. Koje infrastrukturne investicije unutar samog terminala i piste smatrate prioritetnima kako bi se podigla razina usluge za putnike?
- Zračna luka Pula već sada sudjeluje u dva izuzetno važna infrastrukturna i tehnološka projekta kojima želimo napraviti značajan iskorak u modernizaciji naših procesa. Prvi je projekt NextGen 5G Airports, koji provodimo u partnerstvu s Hrvatskim Telekomom, Zračnom lukom Zagreb, Zračnom lukom Zadar, Fakultetom prometnih znanosti i tvrtkom Markoja d.o.o., u okviru programa CEF – Connecting Europe Facility Europske komisije. Projektom je predviđena implementacija privatne 5G mreže na području Zračne luke Pula, na koju će biti povezani sustavi UHD kamera i senzora za nadzor perimetra, kao i industrijski tableti i softverska rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji za potrebe inspekcije uzletno-sletne staze. Time želimo omogućiti kvalitetnije i učinkovitije praćenje stanja infrastrukture i perimetra te dodatno unaprijediti sigurnost, brzinu i učinkovitost operativnih procesa. Drugi veliki projekt izravno će osjetiti naši putnici. Riječ je o implementaciji najmodernije generacije CT uređaja za zaštitni pregled putnika i ručne prtljage. Nova tehnologija omogućit će jednostavniji i brži proces zaštitnog pregleda, između ostalog i tako da putnici više neće morati vaditi elektroničke uređaje ni tekućine iz ručne prtljage u okviru primjenjivih sigurnosnih pravila. Time ćemo povećati propusnost zaštitnih kontrolnih točaka, smanjiti vrijeme potrebno za pregled i, što je jednako važno, podići ukupnu razinu kvalitete putničkog iskustva. Važno je naglasiti da završetak ovog projekta očekujemo već u prvoj polovici prosinca ove godine. Sljedeći veliki cilj svakako je modernizacija samog putničkog terminala. Svjesni smo da postoje značajni potencijali za unapređenje funkcionalnosti prostora, komercijalnih sadržaja i ukupnog iskustva putnika. Međutim, takvom projektu želimo pristupiti odgovorno i fazno, odnosno u trenutku kada financijske mogućnosti Društva budu omogućavale investiciju te razine. Na modernizaciju zato ne gledamo samo kao na nabavu nove tehnologije ili obnovu infrastrukture. Želimo postupno stvarati moderniju, učinkovitiju i putniku ugodniju Zračnu luku Pula, ali svaki razvojni korak mora biti usklađen s našim realnim financijskim mogućnostima i dugoročnom održivošću poslovanja.
Na ovu ste funkciju imenovani privremeno od strane Vlade, na rok do šest mjeseci odnosno do završetka javnog natječaja. Planirate li se prijaviti na puni mandat i predstaviti dugoročni četverogodišnji program razvoja?
- Moj primarni fokus u ovom trenutku nije pitanje mandata, već učiniti sve što je u mojoj moći da Zračnu luku Pula vratimo na poziciju koja joj, s obzirom na potencijal Istre i cijele regije, pripada. Želimo graditi konkurentnu i modernu regionalnu zračnu luku koja će prije svega biti u službi naše regije, njezinih stanovnika i gospodarstva te omogućiti kvalitetnu zračnu povezanost a koja se neće oslanjati isključivo na nekoliko mjeseci ljetne sezone. U ovom trenutku moja je energija u potpunosti usmjerena na konkretne rezultate – stabilizaciju poslovanja, razvoj novih linija, jačanje odnosa s avioprijevoznicima i destinacijskim partnerima te postavljanje kvalitetnih temelja za dugoročni razvoj Zračne luke Pula. Smatram da je sada puno važnije pokazati što možemo napraviti i u kojem smjeru možemo pokrenuti Zračnu luku nego razgovarati o osobnim pozicijama i mandatima. O daljnjim koracima i eventualnoj formalnoj kandidaturi razgovarat ćemo kada za to dođe vrijeme. Do tada želim da o našem radu prije svega govore konkretni rezultati.
