Zbog učestalih pritužbi
Sokolovi stigli u Pulu: Mogu li riješiti problem s čvorcima?
(Foto: Grad Pula)
Čvorci, izuzetno društvene i glasne ptice koje žive u velikim jatima, zadnjih desetak godina predstavljaju pravi problem Puležanima. Šetnja Kolodvorskom ulicom ili Giardinima često znači i susret s neugodnim prizorima, ali i mirisima - cesta i automobili su puni njihovog izmeta, a nerijetko strada i odjeća slučajnog prolaznika. Iako staro narodno vjerovanje kaže da ptičji izmet donosi sreću i financijsko blagostanje, rijetkima je to utjeha kad čvorak svoju metu pronađe upravo na njihovoj najdražoj majici.
Čvorci navikli na rastjerivače
Zbog toga se u Puli provodi takozvano biološko tjeranje čvoraka sokolarenjem. Iako su jedno vrijeme ultrazvučni rastjerivači znatno poboljšali situaciju, čvorci su shvatili da predatora nema pa su se vratili u krošnje stabala na Kolodvorskoj ulici.
S obzirom na to da su čvorci zakonom zaštićena vrsta, razgovarali smo s veterinarom Bojanom Zidarićem iz Skloništa za životinje Grada Pule, koji je pojasnio razloge nastanjivanja čvoraka na specifičnim lokacijama.
- Čvorci su migraciona vrsta ptica, odnosno ptice selice, zadržavaju se tu jer postoji promjena klime, a u Kolodvorskoj ulici je njihovo pogodno stanište za obitavanje jer im velike krošnje omogućavaju zaštitu od sunca i bure, a sa sjeverne strane su i zgrade, govori Zidarić i dodaje da se, s obzirom na to da su čvorci zaštićena vrsta, ne smiju rastjerivati petardama ili bilo kojim drugim protuzakonitim načinima.
Na ovu temu razgovarali smo i s Marijanom Žižanovićem, poznatim hrvatskim sokolarom koji je sokolarenje kao način rastjerivanja ptica uveo još u doba Jugoslavije, u zračnoj luci u Zagrebu.
- U urbanim sredinama radi se s pticama niskog leta, to su jastrebovi, a u zadnje vrijeme u svim gradovima svijeta rastjerivanje se provodi tako da se naseljavaju sokolovi. Uzmu se mladi sokolovi, stave se na zgradu i tamo se hrane i onda postoji velika vjerojatnost da će tamo i ostati, a ukoliko ne ostanu, proces se ponovi sljedeće godine, sve dok se oni ne nastane u tom gradu, veli Žižanović.
Lakše je uloviti goluba
Ako nemaju prirodnog neprijatelja, čvorci se vraćaju na ista mjesta. Cilj sokolarenja upravo je u tome da se na tim područjima nastane sokolovi, koji ih presreću prije nego što uopće stignu do grada. Time se, kroz godinu ili dvije, može promijeniti njihova migracijska ruta.
- U velikim gradovima najučinkovitije je stalno naseljavanje sokolova. Lani smo u Kolodvorskoj rastjerivačima uspjeli riješiti problem, ali na Giardinima nismo, a tu postoji više razloga. Na Giardinima su krošnje preguste i ima puno golubova. Svaka ptica grabljivica traži što lakši plijen, a kada pustimo pticu, njoj je lakše uloviti goluba nego čvorka, nadodaje Žižanović.
- Sokolovi su viđeni po gradu, slete na kuću, na balkon, to je građanima zanimljivo. U ovom trenutku oni uspostavljaju balans, njih je četiri, što je manje u odnosu na brojnost drugih ptica. Grad integrira sokolove u urbanu sredinu kako bi se regulirala bioraznolikost zato što nema predatora u urbanoj sredini koji bi regulirao jata čvoraka pa dolazi do njihovog prekomjernog razmnožavanja, kaže nam veterinar Zidarić.
Prošle godine Grad Pula je na rastjerivanje čvoraka utrošio 20 tisuća eura, a ove godine 5 tisuća, s tim da se u obzir uzima i trošak svakodnevnog čišćenja ulica koje vrši Pula Herculanea.
