Javna rasprava traje do sutra
Novi park u središtu kamenoloma, ali i približno 1.700 novih stanova: Predložene izmjene UPU-a Max Stoja
(Arhiva Glasa Istre)
Nakon više od tri godine pripreme pred građanima se našao prijedlog četvrte izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja "Max Stoja", dokumenta koji bi trebao odrediti budući razvoj jednog od najvrjednijih, ali i najzapuštenijih prostora u Puli - nekadašnjeg kamenoloma na Stoji. Cilj izmjena je redefinirati postojeća planska rješenja, uskladiti ih s Generalnim urbanističkim planom Grada Pule, prilagoditi prometnu mrežu te stvoriti preduvjete za realizaciju novih razvojnih projekata i javnih sadržaja.
Javna rasprava traje od 29. lipnja do 13. srpnja, a javno izlaganje održano je u četvrtak u Gradskoj vijećnici. Predstavljajući prijedlog plana, pulski gradonačelnik Peđa Grbin istaknuo je kako je riječ o dokumentu koji donosi bitne iskorake u odnosu na dosadašnje plansko rješenje.
- Od usvajanja odluke o pokretanju izmjena prošlo je više od tri godine. Danas napokon imamo prijedlog plana koji donosi nekoliko ključnih novosti i predstavlja značajan iskorak u odnosu na dosadašnje urbanističko rješenje, rekao je Grbin.
Novi park u središtu kamenoloma
Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na središnji prostor nekadašnjeg kamenoloma, gdje je planirana velika zona sporta, rekreacije i javnog zelenila. Plan predviđa i potpuno novu prometnu organizaciju. Mreža prometnica proširuje se na cijelo područje obuhvata, jasno se definiraju glavni prometni pravci te se stvaraju preduvjeti za postupnu realizaciju pojedinih zona.
Poseban naglasak stavljen je na razvoj javnih sadržaja. Izmjenama plana predviđene su dvije lokacije na kojima bi se u budućnosti mogli graditi domovi za starije osobe, što Grad smatra jednim od svojih prioriteta.
- To su lokacije koje moramo sačuvati. Jedna je u vlasništvu Republike Hrvatske, druga je pretežito u vlasništvu Grada Pule. Ako želimo biti spremni za buduće natječaje za europsko i državno financiranje, moramo ih sada planski definirati i započeti pripremu projektne dokumentacije, naglasio je Grbin. Podsjetio je kako je Centar za starije osobe u Medulinu velikim dijelom financiran europskim sredstvima, dok se pulski Dom Alfredo Štiglić uglavnom financira sredstvima Grada Pule i Istarske županije.
Izrađivačica plana, arhitektica Ana Putar, pojasnila je kako je jedan od glavnih razloga za izradu izmjena Urbanističkog plana činjenica da se dosadašnji plan tijekom godina gotovo nije realizirao. Osim pojedinih prometnica, trgovačkog centra i dijela zelenih površina, najveći dio prostora nekadašnjeg kamenoloma ostao je neuređen i zapušten.
- Analizirali smo što je od važećeg plana doista ostvareno i zaključili da su realizirani uglavnom prometna infrastruktura i pojedine zelene površine, dok je najveći dio planskih sadržaja ostao neizgrađen. Upravo zato bilo je potrebno izraditi novo urbanističko rješenje koje odgovara današnjim potrebama grada i stvarnom stanju na terenu, istaknula je Putar.
Podsjetila je da je tijekom izrade plana provedena detaljna analiza prostora, prikupljeni su uvjeti svih javnopravnih tijela te organiziran participativni proces u kojem su sudjelovali stručnjaci i zainteresirana javnost. Rezultat toga je potpuno novo plansko rješenje koje, uz stambene zone, stavlja snažan naglasak na javne sadržaje, zelene površine i kvalitetnije uređenje prostora.
Prema prijedlogu plana, na dijelu prostora predviđena je gradnja manjih stambenih zgrada, dok su na pojedinim lokacijama planirane i građevine većih gabarita, ovisno o namjeni i položaju unutar obuhvata.
Otvara se mogućnost priuštivog stanovanja
Putar je naglasila kako se postojećim izmjenama ne smanjuje udio vrijednih zelenih površina koje su već određene Generalnim urbanističkim planom, nego se one dodatno uređuju i povezuju u jedinstvenu mrežu javnih prostora.
Istodobno, plan prvi put predviđa prostornu rezervaciju za razvoj priuštivog stanovanja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.
- Ne znači da će se ondje odmah graditi. Riječ je o planskoj rezervaciji koja omogućuje da se u budućnosti, ako se izmijene odgovarajući planski dokumenti i stvore zakonski uvjeti, ondje razvije program priuštivog stanovanja. Smatrali smo da je važno već sada ostaviti takvu mogućnost jer Grad mora razmišljati dugoročno, rekla je Putar.
Dodala je kako je upravo državno zemljište najpogodnije za razvoj takvih projekata jer omogućuje ekonomičnije opremanje komunalnom infrastrukturom i lakšu realizaciju budućih investicija. Posebno mjesto u novom planu zauzimaju dvije lokacije rezervirane za gradnju domova za starije osobe. Jedna se nalazi na zemljištu Republike Hrvatske, a druga pretežito na zemljištu Grada Pule. Time se, istaknula je, stvaraju prostorni preduvjeti za buduće prijave na nacionalne i europske natječaje za razvoj socijalne infrastrukture.
Ako bude prihvaćene, IV. izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja "Max Stoja" postat će temelj za postupnu transformaciju nekadašnjeg kamenoloma u novo gradsko središte sa stanovanjem, javnim sadržajima, velikim parkom, sportskim površinama i prostorom za razvoj socijalne infrastrukture.
Radojčić: Za koga se grade novi stanovi na Max Stoji? Buljan: Plan donosi javne sadržaje, a ne samo gradnju
Raspravu je na sjednici Gradskog vijeća otvorila vijećnica Dušica Radojčić, podsjetivši kako se Urbanistički plan uređenja toga područja mijenja već četvrti put te ustvrdila da su se, prema njezinu mišljenju, svakim izmjenama javni interesi postupno smanjivali u korist privatnih investitora. Posebno je problematizirala činjenicu da Grad Pula od 2018. godine nije izradio Izvješće o stanju u prostoru, koje je, kako je rekla, jedan od temeljnih dokumenata za prostorno planiranje.
- Cijene stanova na toj lokaciji zasigurno će dosezati nekoliko tisuća eura po četvornom metru. To nisu stanovi za mlade obitelji niti za građane Pule, nego nekretnine namijenjene investicijama i špekulativnoj kupnji, rekla je.
Vijećnicu je zanimalo koliko se stanova planira izgraditi te na temelju kojih je analiza procijenjeno da gradu treba toliko novih stambenih kapaciteta.
Na pitanja vijećnice odgovorila je Ingrid Buljan, predstavnica predlagatelja. Odbacila je tvrdnje da su izmjene plana usmjerene isključivo u korist privatnih investitora.
Govoreći o stambenoj izgradnji, navela je da urbanistički parametri dopuštaju okvirno do 925 stanova na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske te oko 770 stanova na privatnim parcelama, odnosno ukupno približno 1.700 stanova u slučaju potpune realizacije svih planiranih kapaciteta.
