Konferencija u Puli
Paradoks u hrvatskom zdravstvu: Isti liječnik, isti sat rada i ista odgovornost - no manja plaća
(Snimila Jelena Milović)
Na temu neujednačene cijene sata liječničkog rada, danas su konferenciju za medije ispred Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS) održali predstavnici Julija Ardalić, dr. med., članica Glavnog odbora HLS-a, kirurg Roberto Jukopila, dr. med., ujedno predsjednik podružnice Pula, i kirurg Matija Pripužić, dr. med., povjerenik ovog sindikata. Isti rad mora biti jednako plaćen, istaknuli su sindikalisti na samom početku. Osim što se ovdje radi o izravnoj prijetnji stabilnosti zdravstvenog sustava, u pitanju su i zakonitost te europski standardi, no to bi ujedno trebao biti i ključan korak u uvođenje prijeko potrebnog reda u hrvatsko zdravstvo. Zakon o plaćama u državnim službama, naime, jasno propisuje temeljno načelo jednake plaće za jednak rad. Istovremeno, obračun cijene sata veže se uz promjenjivi mjesečni fond sati, što u praksi dovodi do očitih nelogičnosti i apsurda, pojasnili su pred novinarima.
Njihovi su zahtjevi stoga vrlo jednostavni - uspostavljanje trajne ujednačenosti vrijednosti sata tijekom cijele godine i pravedan obračun prekovremenog rada koji neće ovisiti o mjesečnim promjenama broja sati. Od države odlučno traže da preuzme odgovornost, ispoštuje načelo jednakog vrednovanja rada i konačno prestane s konstantnim odgađanjem rješenja. Zdravstveni sustav se, poručuju, ne može i ne smije održavati na nepravdi prema onima koji ga svakodnevno i sustavno održavaju na svojim leđima. Ne može se, ističu, s jedne strane glasno govoriti o modernom zdravstvenom sustavu, a istodobno tolerirati ovakav način tretmana cijene rada.
- Danas upozoravamo na problem koji će se na prvi pogled možda učiniti tek tehničkim pitanjem, međutim njegove izravne i teške posljedice osjećaju ne samo liječnici i pacijenti, već i čitav zdravstveni sustav. U Republici Hrvatskoj isti sat rada, istog liječnika, nema jednaku vrijednost tijekom cijele godine. Iako isti liječnik radi posao s posve istom odgovornošću, s istim znanjem i dugogodišnjim iskustvom, cijena njegova rada se drastično mijenja, ovisno isključivo o mjesecu o kojemu se radi, uvodno je naglasila dr. Julija Ardalić.
Ljeti rade najviše, a satnica im je najniža
A konkretne sindikalne brojke govore same za sebe: liječnik specijalist s deset godina radnog staža u mjesecu veljači ove godine ima bruto satnicu od 24,07 eura, dok u srpnju ona iznosi 21,14 eura, što čini razliku od gotovo tri eura po odrađenom satu. Kod specijalizanta s pet godina staža, ta je satnica u istim mjesecima 18, odnosno 15,81 eura. Sve to u praksi znači, istaknuo je dr. Roberto Jukopila, da kod standardno velikog broja liječničkih prekovremenih sati u mjesecima najvećeg ljetnog opterećenja - u srpnju i kolovozu, kada se pritisak pojačava zbog korištenja godišnjih odmora - ukupna primanja liječnika mogu biti niža i za nekoliko stotina eura. Međutim, cijeli apsurd ovdje ide i korak dalje, upozorava on.
- Iako osnovica plaće na razini države tijekom godine raste, sat rada u prosincu u konačnici vrijedi manje nego u veljači. Pitanje je stoga posve jednostavno: kako isti rad, istog liječnika, može vrijediti manje samo zato što je odrađen u nekom drugom mjesecu?, zapitao je dr. Jukopila.
Takvim nakaradnim obračunom rada pogođeni su upravo oni liječnici koji najviše rade i koji provode najviše vremena u bolnicama, nadovezao se dr. Matija Pripužić.
- Hrvatski zdravstveni sustav, nažalost, godinama funkcionira isključivo temeljem enormnog broja prekovremenih sati liječnika u sustavu. Ti liječnici koji odrađuju brojne prekovremene sate zapravo svakodnevno pokrivaju kronični nedostatak kadra i održavaju sustav na životu. Sada imamo nevjerojatan paradoks da su, u trenucima kada sustavu najviše trebaju i kada postoji najveći manjak ljudi, liječnici izravno penalizirani manjim iznosom sata rada, što je ozbiljna prijetnja stabilnosti zdravstvenog sustava. Liječnicima se time šalje poruka da što više rade, što se više zalažu i preuzimaju tereta na sebe, njihov će rad biti manje plaćen, ukazao je dr. Pripužić.
Ako država nastavi ignorirati problem, slijede tužbe
Zdravstveni sustav koji u ovolikoj mjeri ovisi o prekovremenim satima ne smije si dozvoliti da se takvim pristupom šalje ovakva poruka liječnicima, pa se predstavnici sindikata s pravom pitaju što se time uopće želi postići na duge staze. Posljedice dosadašnjeg modela i ignoriranja problema mogle bi u konačnici stajati državu i društvo znatno više od samog pronalaska rješenja.
- Liječnici su dugi niz godina bili iznimno strpljivi: upozoravali su, tražili su službene razgovore te opravdano očekivali razumno i sustavno rješenje. Međutim, učestalo i kronično svjedočimo odugovlačenju i prebacivanju odgovornosti. Ukoliko se ovaj problem nastavi ignorirati, vrlo je izvjesno da ćemo biti prisiljeni potražiti svoja zakonska prava sudskim putem, što će u konačnici kroz sudske troškove golemim iznosima opteretiti državni proračun, samu državu, ali na koncu i same građane, zaključila je dr. Julija Ardalić.
Na novinarsko pitanje jesu li nadležni u Ministarstvu uopće svjesni ovog paradoksa, predstavnici Hrvatskog liječničkog sindikata odgovaraju potvrdno, ističući kako su oni kao struka na to uporno i argumentirano ukazivali. Na njima je, kao sindikatu i liječnicima, dužnost da stalno i neumorno upozoravaju javnost, što i čine, dodavši kako ne žele špekulirati o razlozima zašto se sve toliko nepotrebno zavlači. Nadaju se, zaključuju pulski liječnici, da će s mjerodavnima ipak uspjeti doći do sporazumnog i pravednog rješenja.
