Istovremeno s planovima uređenja ovog područja, oglasili su se i stanovnici Pragrandea koji su putem otvorenog pisma upozorili javnost i nadležne na, kako navode, ozbiljnu prijetnju prostoru Marsovog polja. Naime, podsjećaju kako je na sjednici Gradskog vijeća 19. ožujka donesena odluka o izgradnji velikog broja parkirališnih mjesta upravo unutar zone predviđene za sport i rekreaciju, čime se otvara pitanje dugoročne vizije razvoja grada.

Umjesto zelenila - parkirališta

- Želimo li doista betonizirati Marsovo polje i pretvoriti ga u parkiralište koje će se koristiti tek povremeno, dok pritom trajno gubimo jednu od rijetkih zelenih površina u blizini centra grada?, pitaju se stanari.

Upozoravaju kako bi takav zahvat imao trajne posljedice na kvalitetu života.

(Snimio Zoran Oljača)

- Umjesto pogleda na zelenilo, stanovnici bi svakodnevno gledali u nepregledne parkirne površine, dok bi istovremeno ostali bez prostora za rekreaciju, druženje i boravak u prirodi, ističe se u pismu.

Stanari naglašavaju da ne osporavaju potrebu za rješavanjem problema parkiranja, ali smatraju da je neprihvatljivo koncentrirati velik broj parkirališta upravo na jednoj mikrolokaciji, i to na štetu zelenih površina.

- Razumno je planirati infrastrukturu ondje gdje je ona nužna, ali nije opravdano uništavati vrtove i zelene zone radi parkirališta koja nisu u skladu s namjenom prostora, poručuju.

Ujedno pozivaju gradske vlasti na veću transparentnost i uključivanje građana u procese odlučivanja, upozoravajući da ovakve odluke ne smiju prolaziti bez šire javne rasprave.

O stanju i budućnosti Pragrandea govorila je i umirovljena profesorica te dugogodišnja aktivistica Teodora Beletić, koja je sa svojim učenicima u Puli posadila više od 800 stabala. S ovim je područjem povezana više od šest desetljeća, kako osobno, tako i profesionalno. Prisjeća se vremena kada je Pragrande bio prostor pun života, gdje su se djeca igrala i kupala u tada čistom i živom kanalu.

(Snimio Zoran Oljača)

- Danas se planiraju velika parkirališta koja bi uništila jedno močvarno područje, samostalni ekosustav, mali Palud u samom centru grada, upozorava Beletić.

Dodaje kako takvi zahvati pokazuju nerazumijevanje vrijednosti prostora koji već sada ima ključnu ulogu u funkcioniranju grada.

Mali ekosustav u centru

Beletić naglašava kako Pragrande nije tek zapuštena površina, već važan prirodni sustav koji izravno utječe na kvalitetu života u gradu.

- To je divlje srce grada koje treba očuvati. Dok zapadne zemlje ulažu u renaturalizaciju i vraćanje prirode u urbana područja, mi imamo gotov sustav koji želimo uništiti, kaže.

Ističe kako ovo područje smanjuje temperaturu u gradu, upija oborinske vode i djeluje kao prirodni filter zraka i vode.

(Snimio Zoran Oljača)

- Pragrande može spriječiti poplave, ublažiti toplinske valove i poboljšati kvalitetu zraka. To su funkcije koje beton ne može nadomjestiti, upozorava.

U kontekstu sve izraženijih klimatskih promjena, upravo ovakvi prostori postaju ključni resurs, a ne prepreka razvoju.

Osim ekološke uloge, Pragrande je i prostor iznimne biološke raznolikosti. Ondje obitavaju brojne biljne i životinjske vrste, uključujući ptice, vodozemce i divljač, a nedavno je, od strane Marinka Babića, zabilježeno i prisustvo strogo zaštićenog daždevnjaka na izvoru Fontanela.

- To je dokaz koliko je ovaj ekosustav vrijedan. Imamo prirodu kakvu mnogi gradovi više nemaju, ističe Beletić.

Podsjeća i na povijesnu dimenziju prostora, od austrougarskog rasadnika iz 19. stoljeća do potencijalnih arheoloških nalazišta koja još nisu u potpunosti istražena.

(Snimio Zoran Oljača)

- Ovo nije samo prirodni, već i kulturni prostor koji ima ogroman potencijal za edukaciju i održivi turizam, dodaje.

Minimalni zahvati, maksimalna zaštita

Rješenje, smatra Beletić, nije u velikim građevinskim projektima, već u pažljivom i promišljenom uređenju koje poštuje postojeće stanje.

- Potrebno je urediti staze, postaviti klupe, omogućiti pristup građanima, ali bez uništavanja prirode. Ovo može biti prostor za rekreaciju, edukaciju i druženje, kaže.

Posebno naglašava potrebu rješavanja komunalnih problema poput neuređene kanalizacije i nelegalnog odlaganja otpada, ali upozorava da se takvi problemi moraju rješavati sustavno, a ne kroz betonizaciju.

- Prirodu treba održavati i štititi, a ne zamijeniti asfaltom, poručuje.

I građani i stručnjaci slažu se u jednom, Pragrande treba očuvati kao zelenu oazu u centru grada.

Povezane vijesti

• U DRUGOM PLANU ZBOG KORONE: Pula dobiva novo veliko parkiralište blizu centra grada, s gotovo 300 mjesta. Saznajemo koliko će se naplaćivati
• Grad Pula odustaje od garažne kuće, gradi se parkiralište sa 190 mjesta
• Pula dobiva veliki parking i poligon za vozače: Stižu stotine mjesta, ali ima i kritika