Pismo čitateljice

"Stoja stoji, a građani postaju prolaznici pokraj milijunskih zidova"

| Autor: Glas Istre
Ilustracija (Snimio Srećko Niketić / Pixsell)

Ilustracija (Snimio Srećko Niketić / Pixsell)


Nakon što je Glas Istre objavio članak o gradnji šest luksuznih vila s bazenima na području Stoje, iznad Valovina, u redakciju se javila čitateljica iz Pule koja je podijelila svoje razmišljanje o promjenama koje se događaju na tom prostoru.

Kako navodi u pismu, potaknule su je upravo fotografije i informacije o novom projektu na malom proplanku prije kružnog toka na Stoji, ispred kampa.

U svom obraćanju naglašava da joj fokus nije na investitoru, nego na promjenama koje se, kako smatra, posljednjih godina događaju na tom dijelu Pule.

(Snimio Zoran Oljača)(Snimio Zoran Oljača)

U nastavku donosimo njezino pismo.

"Samo jedna misao potaknuta slikama i vijestima o novim vilama s bazenima korejsko-ruskog investitora, koje niču na malom proplanku prije kružnog toka na Stoji, ispred kampa.

Naglasak uopće nije na tome tko investira i gradi, već na nečemu drugome.

Stoja - kupalište i prostor oko kupališta, uključujući i tu malu uzvisinu, nekadašnji puteljak prema Valovinama i dolazak na kupanje gotovo isključivo iz grada, autobusima. U ne tako davnoj prošlosti nije bio običaj dolaziti automobilom do samog mora.

Stoja nekad i Stoja danas - i u što se brzo, nekontrolirano i bez ikakvog jasnog modela pretvara.

Volimo li ovakvu Stoju? Osjećamo li je pomalo kao nešto "ukradeno", nešto što smo nekada mogli koristiti bez ograničenja? Osjećamo li kako nam se prostor oduzima zidovima arhitekture koja nema nikakve veze s mediteranskom graditeljskom tradicijom, s Pulom ni s Istrom? Zidovima koji nemaju javnih, zajedničkih sadržaja i koji zato postaju zidovi zabrane.

Stoja bez nečega za svakoga. Stoja za goste kampa. Stoja za ski-lift umjesto slobodnog kupanja. Stoja za skupo i teško dostupno parkiranje. Stoja bez trga, bez igrališta, bez nekada kultnih mjesta za popiti kavu ili izaći navečer. Stoja bez plesne terase ljeti.

Stoja za odabrane.

Kao posljednje utočište Puležana ostaje tek uskoro obnovljeno staro kupalište.

Je li taj čarobni mamac - pogled na more i prodaja zemljišta bez ikakvih jasnih okvira kako će se taj prostor graditi - doista ono što smo oduvijek željeli? Jesmo li shvatili, ili tek trebamo shvatiti, da je ono najljepše od Stoje ostalo samo na starim fotografijama?

Možda lučica s barkama u uvali prije kupališta opstane još koju godinu da nas podsjeti što je taj dragulj Pule nekada bio.

Stoja stoji, a mi građani postajemo tek prolaznici pokraj milijunskih zidova", zaključuje čitateljica.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twitter







Trenutno na cestama