(Snimila Doria Mohorović)
Uz tortu, balone i puno smijeha, Radio Pula danas je obilježio 65 godina postojanja, prisjećajući se trenutka kada je prva emisija emitirana točno u 23.45 sati. Proslava je održana večeras u prostorima Radio Pule, uz ljude koji već desetljećima svakodnevno stvaraju program koji prati, bilježi i oblikuje istarsku stvarnost.
Iako se 1960. godina uzima kao službeni početak rada Radio Pule, povijest radijskog emitiranja u Puli i Istri seže mnogo dublje - sve do samih početaka radijske tehnologije u Europi. Još 1909. godine, u vrijeme kada je Pula bila glavna ratna luka Austro-Ugarske Monarhije, započelo je emitiranje s prve radio postaje Radio Tivoli. Smještena u blizini izvora Tivoli u Valelungi, s antenom dugom 100 metara, imala je izniman domet. Prema zapisima Elma Cveka, signal se mogao čuti čak i u Švedskoj. Slijedila je Gross Radio Pola 1911. godine, s impresivnom antenom dugom 750 metara. Radio je postojao i u razdoblju talijanske te savezničke uprave, no suvremena povijest istarskog radija započinje tek krajem 1960.
(Snimila Doria Mohorović)
Prvim emitiranjem s Monte Zara, 31. prosinca 1960. godine, u 15 minuta do ponoći, Radio Pula je ušao u povijest kao prva poslijeratna radijska postaja u Istri i prva s redovitim programom na hrvatskom jeziku. Iza osnivanja stajalo je Narodno sveučilište Pula, uz potporu velikih istarskih gospodarskih subjekata, koja su unaprijed zakupila marketinški prostor u programu.
Prvi urednik bio je Vjenceslav Edo Cenčić koji je, zajedno s nekolicinom entuzijasta i pulskih novinara, započeo emitiranje u skromnim tehničkim uvjetima, u potkrovlju osnovne škole na Monte Zaru. Program se u početku temeljio na vijestima, porukama i pozdravima slušatelja te informacijama iz Brodogradilišta Uljanik i drugih gospodarskih subjekata. Emitiranje se odvijalo na valnoj duljini od 202 metra, a Radio Pula vrlo je brzo postao nezaobilazan izvor informacija i glas svakodnevice grada i regije.
Godine 1963. Radio Pula se udružuje s Glasom Istre, a nakon likvidacije Narodnog sveučilišta 1966. ulazi u sastav Radio Zagreba kao područna stanica. U tom statusu, kasnije unutar Radiotelevizije Zagreb, djeluje sve do 1990. kao jedan od regionalnih centara Hrvatskoga radija.
Od samih početaka razvijana je raznovrsna programska shema, s jasnom razlikom između tjednog i nedjeljnog programa. Među najpoznatijim emisijama bile su Iz naših komuna, Sportski pregled, Kulturni život, Pulska kronika, Susreti, ali i legendarne Jurina i Franina, emisija koja je obilježila desetljeća emitiranja i koja se i danas nalazi u programu. Posebno mjesto zauzima i informativni program - Dnevnik, Vijesti i tematski pregledi, dok su ljetni mjeseci rezervirani za turističke i sezonske emisije.
Posebno važan trenutak u povijesti postaje dogodio se 1968. godine, kada započinje emitiranje programa na talijanskom jeziku, čime Radio Pula postaje snažan simbol istarske multikulturalnosti i dvojezičnosti. Izgradnjom snažnog odašiljača na Učki početkom 1980-ih godina, snage 10 kW, Radio Pula prerasta iz gradske u regionalnu postaju. Signal se tada mogao čuti na velikom dijelu sjevernog Jadrana i u unutrašnjosti, sve do Zadra, Jastrebarskog i Kranja. Nakon uspostave županijskog ustroja u Hrvatskoj, Radio Pula dobiva status županijske radijske postaje, a nakon 1990. postaje sastavni dio Hrvatske radiotelevizije, unutar sustava Hrvatskoga radija.
Danas Radio Pula emitira program 24 sata dnevno te aktivno sudjeluje u stvaranju sadržaja za Prvi program Hrvatskoga radija i Glas Hrvatske, namijenjen slušateljima izvan domovine. Posebno poglavlje u povijesti postaje zauzima glazbena produkcija, koja je bila aktivna do 2015. godine. U glazbeno-scenskom studiju snimani su brojni glazbeni materijali, održavani koncerti s izravnim prijenosima i realizirane produkcije koje su ostavile trajan trag na hrvatskoj glazbenoj sceni.
Neprocjenjiva je i fonoteka Radio Pule s oko 1800 tonskih zapisa istarskog narodnog glazbenog stvaralaštva, koje su desetljećima sustavno prikupljali etnomuzikolog Renato Pernić i tonski snimatelj Branimir Paić. Digitalizirana zbirka danas predstavlja jedno od najvažnijih zvučnih svjedočanstava istarskog identiteta.
(Snimila Doria Mohorović)
Za Brunu Krajcara, današnjeg glavnog urednika Radio Pule, prvi susret s ovim radijem bio je poseban trenutak.
- Moj prvi dolazak na Radio Pulu bio je još kao učenik Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova. Zbog natjecanja u klaviru čekali smo u hodniku na Rivi, u starim prostorima radija, tamo gdje ćemo se možda uskoro i vratiti. Tada me posebno dojmio jedan glas, tipičan za Radio Pulu, koji je postao njegov prepoznatljiv identitet, glas gospodina Šimuna Pavića. Nisam ga nikad prije vidio, i kad sam ga prvi put sreo, nisam mogao povezati njegov glas i njegov lik. Bio je to za mene veliki doživljaj, prisjeća se Krajcar. Bez obzira na napredak tehnologije i promjene u vremenu u kojem živimo, neke su stvari ipak, govori nam, ostale iste.
- Nekad je prednost radija bila u tome što nismo mogli znati kako izgledaju ljudi čiji nas glasovi informiraju i zabavljaju. S društvenim mrežama taj je element misterije nestao - ljude čije glasove slušamo sada vidimo svugdje. No ono što je ostalo isto jest da radio funkcionira svugdje, u automobilima, na radnim mjestima, i omogućuje da radimo nešto drugo dok nas istovremeno informira i zabavlja glazbom. Zbog svega toga mislim da radio i dalje ima svoju budućnost i da će još dugo živjeti. Nama je tek 65 godina, i s obzirom na produženje granice odlaska u mirovinu, još nismo ni kandidati za penziju, dodaje.
Sa stalnim i honorarnim suradnicima, Radio Pula je kroz šest i pol desetljeća, od skromnih početaka u potkrovlju škole na Monte Zaru do suvremene regionalne radijske postaje, ostao jedan od ključnih informativnih i kulturnih institucija Istre.