Pulski "aktualac"

Je li cjenik Herculanee nezakonit? Poteglo se i pitanje satnice pomoćnicima u nastavi, Grbin kaže da novaca - nema

| Autor: Jelena Milović
(Snimio Milivoj Mijošek)

(Snimio Milivoj Mijošek)


Na samom početku 6. sjednice Gradskog vijeća Grada Pule, koja se održala danas u Gradskoj vijećnici, predsjednik Valter Boljunčić zamolio je vijećnike na minutu šutnje za sve žrtve femicida. Razlog za taj čin objasnio je skretanjem pažnje državi kako bi se ova situacija shvatila što ozbiljnije, te da se svi zajedno moramo založiti kako se femicid više ne bi događao. Izrazio je nadu kako će se ova poruka, poslana i iz pulske vijećnice, proširiti i dalje od ovog mjesta.

Aktualac je započeo pitanjem vijećnika Radenka Ognjenovića (SDP) kojeg je zanimao dugogodišnji problem oko zbrinjavanja gorivog otpada na Kaštijunu. U sve se uključio i Državni inspektorat, naloženo je i njegovo uklanjanje. Odgovorio mu je gradonačelnik Peđa Grbin.

- Točno je da je 8. rujna naloženo uklanjanje goriva iz otpada s Kaštijuna. Taj problem nije od jučer, a kada se kretalo s Kaštijunom postojale su prve procjene da bi Kaštijun na tom otpadu trebao zarađivati. Danas znamo da tomu nije tako i cijena zbrinjavanja je 200 eura plus po toni. Uz problem smrada, problem goriva iz otpada je definitivno situacija s kojom se treba baviti. Kaštijun je na to rješenje uložio žalbu, a istovremeno traži i odgodu primjene, jer rok od 60 dana nije moguć. Ministarstvo je žalbu odbilo, ali je produljen rok za 60 dana do 1. listopada 2026. godine. Sljedećeg tjedna imat ćemo Skupštinu trgovačkog društva Kaštijun i raspravljat ćemo o tome i razmotriti pristigle ponude putem javne nabave, te odlučiti hoćemo li dati suglasnost za sklapanje ugovora. Činjenica jest da tu više ne govorimo o zarađivanju, što je bila prvotna ideja, već o milijunskom trošku zbrinjavanja otpada koji se već sada nalazi tamo, poručio je Grbin.

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

Pitanje cjenika Herculanee

Koviljka Aškić (NL) postavila je pitanja oko cjenika Herculanee, kojeg je nazvala nezakonitim. Aškić je najavila da daje vrijeme do 1. ožujka kada će cjenik, ukoliko to ne učini gradonačelnik, poslati na ocjenu zakonitosti u nadležno ministarstvo. Također, zanimalo ju je hoće li se zbog tvornice cementa kontinuirano provoditi mjerenje kvalitete zraka, jer je to i preporuka akreditiranog laboratorija Nastavnog zavoda iz Dalmacije. Naime, njihova mjerenja su pokazala da je u jesenskom, odnosno zimskom periodu prošle godine bilo znatnog povećanje čestica kad nije bilo magle. "Znam da to iziskuje znatna financijska sredstva, a mislim da bi bili zadovoljni kad bi to kontinuirano mjerenje bilo od 1. rujna do 31. prosinca", komentirala je. Spočitnula je gradonačelniku da provodi 'filibuster' (op. a. parlamentarna taktika opstrukcije gdje opozicija koristi beskrajno duge govore kako bi odgodila ili spriječila glasanje o nepovoljnom zakonu ili prijedlogu).

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

Grbin joj je odgovorio tumačenjem ovog pojma, rekavši da on to, po svoj prilici ne radi, a i po poslovniku to nije moguće. Na pitanje oko cjenika Herculanee odgovorio je da, ako je nešto u tom cjeniku nezakonito, on za to ne zna, a dometnuo je i da ga je ona sastavljala te da bi trebala obavijestiti ukoliko toga u cjeniku ima. Aškić mu je na to rekla da je sudjelovala, ali nakon toga su u cjeniku izvršene izmjene u kojima nije sudjelovala. "Nemam saznanja s nezakonitosti, neka mi se kaže, a ne aludira", dometnuo je gradonačelnik.

Kakav je zrak koji dišemo?

- U cementari imamo problem, jer nadležna tijela ne smatraju naš uređaj vjerodostojnim. Zbog toga smo od ministarstva zatražili očitovanja; smiju li se mjerenja koristiti u izradi dokumenata koji bi obvezivali treće osobe. Ako nije vjerodostojan, zanima nas u čemu je problem? Kod atestiranih uređaja tražimo da se produži njihov rad nakon kraja godine te da se na takav uređaj doda i mjerenje koje provodi gradski uređaj, kako bi mjerenja mogla predstavljati temelj za donošenje pravno relevatnih akata koji će obvezivati treće osobe. Tu je cementara, ali ona nije i jedini onečišćivač, odgovorio je Grbin.

Vijećnica je spomenula arsen i nikal, te mogućnost drugih izvora, a ne cementare, jer su ovi metali sastavni dio ugljena. Zrak u Puli nije onečišćen samo na jedan način i želimo se boriti protiv toga, neovisno o izvoru. Cementara mora nešto promijeniti, a da bi mogli donositi akte, moramo dobiti potvrdu jesu li uređaji vjerodostojni. Želimo biti sigurni da na osnovu tih mjerenja možemo penalizirati, zaključio je ovu temu gradonačelnik.

Dragica Pršo (NL) u pitanju je spojila mlade, sport i inkluziju, pa postavila pitanje oko MNK Futsal Istra i mladih sportaša koji treniraju izvan grada. Pohvalivši njihove rezultate, aludirajući da se unatoč tome seljakaju po različitim dvoranama, postavila je pitanje oko kroničnog nedostatka sportskih dvorana, općenito za sve sportaše. Grbin je odgovorio da to nije jedini sportski klub s ovom situacijom, a da problem s rasporedima traje dugi niz godina.

- Za sljedeću godinu prijavili smo dva projekta i čekamo odgovor. Jedan se odnosi na nogometno igralište na Velom Vrhu i drugi na uređenje Pattinaggia. Proračunom je predviđena izgradnja sportskih dvorana, do kraja 2027. godine, a Grad je izvršio prijavu za četiri školske sportske dvorane: OŠ Tone Peruško, Šijana, Vidikovac i Veruda. Ukoliko dobijemo, u većem djelu to će se financirati iz fondova EU, a ostalo iz Proračuna Grada uz zaduženja, pojasnio je.

Pomoćnici u nastavi

Drugo pitanje ove vijećnice ticalo se podizanja satnice pomoćnicima u nastavi, njih 114, koji to po njoj zaslužuju te insinuirajući da novca u Proračunu ima, pa ju je zanimalo koji je stav gradske vlasti o tome. "Inkluzija se u školama ne provodi deklaracijama, nego i proračunom", dometnula je. Za pomoćnike u nastavi, za ovu godinu, predviđeno je financiranje preko dva milijuna i 100 tisuća eura. Od toga iz Proračuna Grada ide dvije trećine, a iz Proračuna države, čak ne ni tim putom, već iz Programa SF plus, za koju država dobiva novac - jedna trećina, odgovorio je Grbin. Pula ima 114 pomoćnika, a Šibenik s nešto manje stanovnika, primjerice, 50-ak pomoćnika i povećao je satnicu, ali je njemu omjer sufinanciranja daleko više sredstava. Proračun je predvidio sredstva da možemo pratiti povećanje broja pomoćnika, ustvrdio je.

- Imamo najveći udio vlastitog financiranja, a onaj koji bi trebao podmetnuti leđa je država. Volio bih da se satnica poveća, ali za to nemamo financijskog prostora. Još jedna nelogičnost je da trošak snosi osnivač. Školi za odgoj i obrazovanje je Grad osnivač i mi plaćamo to u odnosu na osnovnu i srednju školu, a tu djeca koja nisu sva iz Pule. Povećanje će ići na veći broj pomoćnika, a ne na iznose. Država se treba uključiti i imati isti tretman za sve gradove, poručuje.

Davor Vuković (Možemo!) postavio je pitanje oko kršenje uvjeta koncesionara na pomorskom dobru. Naime, prema njegovim riječima koncesionar sa ski liftom je zbog prijave građana maknuo kajake, ali tek nakon toga te nezakonito stjecao dobit, konstatirao je Vuković. Hoće li se ići u smjeru regulacije po tom pitanju za sljedeću sezonu, jer smatra da bi kazne trebale biti odvraćajuće. Komunalni redari postupaju po prijavi ili po službenoj dužnosti prilikom obilaska, odgovorio je Grbin. Tada nisu utvrđeni elementi koji bi doveli do ukidanja koncesije.

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

Također istog vijećnika je zanimalo korištenje parkinga na prostoru bivše Uljanikove kasarne, te je ustvrdio da okoliš izgleda loše i da bi trebalo "natjerati" vlasnika da pazi na svoju nekretninu, budući da se tamo nedavno dogodio i manji požar. Grbin je za parking odgovorio da cijeli posjed nema jednog vlasnika, već dio pripada privatnom vlasniku, a dio državi. Priprema se puno dokumentacije kako bi dobili na uporabu parking, a zgrada nije u nadležnosti grada. "Nadam se da će se za to pobrinuti", zaključio je Grbin.

Samanta Jadreško (HDZ) ukazala je na dva raskrižja na Verudi i okarakterizirala ih kao opasne, a odnosi se na Krležinu i Tomasinijevu ulicu, te ju je zanimalo hoće li se rekonstruirati. Grbin je odgovorio da se traži način za rješenje oba raskršća, a zapelo je zbog objekata unutar njih. Na pitanje ove vijećnice oko polaznika auto škola koji na poligon za vožnju odlaze čak u Valturu, dok u Puli ne postoji prostor, najavljen joj je odgovor pisanim putom.

Ivica Šugar (IDS) postavio je pitanje oko Monvidala i nedostatka parkinga, sugerirajući određenu česticu, a odgovorio mu je pročelnik Danijel Ferić pojasnivši kako je na tom mjestu predviđen projekt za dječje igralište. Osim toga pitanje je postavio i oko mogućnosti javne rasvjete na Vallelungi. Javna rasvjeta pojačat će se s preko 2.500 rasvjetnih tijela, ekološki prihvatljivijima, a razmotrit će se i solarna rasvjeta, te će se uzeti u obzir i mogućnosti spomenute lokacije., najavio je Ferić. Igor Belas (SDP) pitao je direktora Herculanee, Robija Fuarta oko uspješnosti akcije prikupljanja glomaznog otpada. Fuart je odgovorio da je nakon 39 lokacije prikupljeno 122 tone otpada, a budući da će se otpad prikupljati u još tri kvarta, nada se da će se prikupiti još dodatnih 30-ak tona. Akciju je nazvao izuzetno uspješnom. Matildu Nikić (SDP) zanimalo je u kojoj je fazi vrtić Valmade, a saznajemo kako se sljedeći tjedan, ako to vrijeme dopusti, očekuje početak radova, odnosno uvođenje izvođača u radove, kako joj je odgovorio gradonačelnik Grbin.

Cijena glomaznog otpada

Koviljka Aškić (NL) pitala je direktora Herculanee koliko će Grad platiti "besplatno" preuzimanje glomaznog otpada, s obzirom da se ono predaje Metisu i to nije uopće besplatno, smatra. Koliko po toni to košta, konkretizirala je. Fuart je odgovorio kako se sve plaća i ništa nije besplatno. "Nemamo kapaciteta za obradu, nisu napravljene sortirnice ni kompostane, nisu osigurni prostorno-planski uvjeti", te se nada, rekao je, da će se sve pokrenuti. Za sada, riječ je o plaćanju otpada "bez adrese".

Aškić je komentirala kako je neprimjereno da nemamo obradu glomaznog otpada, jer su sirovine isplative, te da obrada ne košta puno. "Radimo mega reciklažno umjesto da imamo biorotor". Fuart joj je odgovorio da se i on zalaže za biorotor, ali u ovoj sitruaciji natječajem spuštaju cijene ove usluge i otvaraju manipulativni prostor. Kad smo kod iznosa troškova, riječ je o 254 eura po toni otpada kojeg Grad plaća i to je cijena dobivena na Natječaju.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter


desktop8






Trenutno na cestama