Poruka zajednici
FOTO / Obilježen Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi: Pula i cijela Istra kao primjer dobre prakse u Hrvatskoj
(Snimila Doria Mohorović)
Jutros je na pulskoj tržnici obilježen Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi, čija je ovogodišnja tema "Ostvariti obećano: univerzalni pristup palijativnoj skrbi". U sklopu dvosatnog događanja građani su mogli izmjeriti tlak i razinu šećera u krvi te se informirati o mogućnostima i važnosti palijativne skrbi. Akciju su organizirali Liga protiv raka Pula i suradnici, uz podršku učenika Medicinske škole koji su mjerili tlak i šećer prolaznicima. Sudionici su dijelili prolaznicima informativne letke o palijativnoj skrbi i kontakte timova, kao i simbolične kuhinjske krpe čije je tiskanje omogućila firma Tekop Nova, s porukom: "Palijativna skrb je više nego što misliš."
Obilježavanje Svjetskog dana palijativne skrbi bila je i prigoda za zagovaranje jednake dostupnosti palijativne skrbi svima kojima je potrebna, kao i podsjetnik na važnost zajedništva u skrbi za teško oboljele.
Pulska onkologica Julijana Franinović Marković istaknula je kako je Pula i cijela Istra danas primjer dobre prakse u Hrvatskoj.
- Danas obilježavamo Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi, što nam je izuzetno bitno jer smo zajedno s kolegama s cijele zemaljske kugle. Možemo reći da je u Hrvatskoj dosta napravljeno u zadnjem desetljeću i da Istarska županija stvarno prednjači u razvoju palijativne skrbi. Mislim da to trebamo zahvaliti velikoj podršci Županije, Grada, Porečko pulske biskupije, ali najvažnija je zajednica koja je vrlo, vrlo senzibilizirana za razvoj palijativne skrbi, kazala je Franinović Marković.
- Mnogo smo toga napravili od volonterskog palijativnog tima koji već 20 godina djeluje u Ligi protiv raka Pula do danas. Razvija se, sve je bolje i bolje. Jako smo sretni da imamo volontere koji ulaze u domove. Organizirali smo mobilne palijativne timove pri Istarskim domovima zdravlja, bolnički palijativni tim, sada nam se organizira i hospicij i nastavna baza na sveučilištu. Čini mi se da smo postavili jako dobre temelje za sve one koji dolaze poslije nas. Imamo uistinu mogućnost da cijela zajednica, ako želi i koliko želi, bude uključena u skrb o svojim bližnjima. A mislim da kao ljudska bića, to nam je praktički najvažnije, biti jedni uz druge, bez obzira je li to bolest ili zdravlje, ali biti zajedno, poručila je Franinović Marković.
O aktualnim izazovima u pružanju palijativne skrbi govorio nam je dr. Mario Božac, pulski onkolog i voditelj djelatnosti za palijativnu skrb Istarskih domova zdravlja.
- Kao i u drugim segmentima zdravstva, i ovdje su izazovi manjak kadra i manjak sredstava. Palijativna skrb je oblik zdravstvene zaštite koji se primjenjuje kod bolesnih kod kojih je aktivna terapija iscrpljena. U tom razdoblju, koje najčešće traje do tri ili šest mjeseci, želja je pacijentu ukloniti ili ublažiti simptome bolesti, bilo da su tjelesni, emotivni, duhovni ili socijalni. Uvijek imate osjećaj, koliko god pokušate pomoći, da niste uspjeli onoliko koliko biste željeli, jer nemamo dovoljno mogućnosti, a i kao društvo još nismo sazreli da imamo trajnu službu dostupnu svakom pacijentu 24 sata dnevno, kao u razvijenim zemljama, kazao je Božac.
- Ono što bi svakako bilo neophodno je da imamo više stacionarnih mjesta, kako bi se bolesnici mogli privremeno smjestiti i primiti adekvatnu skrb, a njegovatelji odmoriti. To je zasad moguće jedino u stacionarima Istarskih domova zdravlja. Nestrpljivo očekujemo otvaranje hospicija, ali moramo znati da to nije trajno rješenje, ne možemo sve palijativne bolesnike smjestiti u ustanove. Zadaća je prvenstveno najbližih da skrbe o svojima, a svatko od nas bi trebao na vrijeme razmišljati o kraju života i olakšati sebi i drugima. Tu trebamo promijeniti vlastiti mentalitet i utkati u svijest važnost brige za dostojanstven završetak života, zaključio je Božac.
Bosiljka Kovačević, magistra sestrinstva i koordinatorica u Istarskim domovima zdravlja za palijativnu skrb, istaknula je da je za kvalitetnu skrb potrebna čitava zajednica.
- Želim prenijeti poruku da se cijela zajednica uključi u pomoć bolesnicima koji su na kraju života, odnosno za čiju bolest medicina nema odgovore. Za sada su nam velika pomoć volonteri, na koje smo jako ponosni. Svake godine imamo sve više volontera, učenika Medicinske škole i studenata sestrinstva. Da bismo pomogli palijativnim bolesnicima u njihovim fizičkim, socijalnim, psihološkim i duhovnim potrebama, potrebna je cijela zajednica, rekla je Kovačević.
- Nigdje u svijetu zdravstveni ni socijalni sustav ne mogu sami sve učiniti. U Istri imamo dva mobilna palijativna tima, učenike i studente koji se redovito educiraju, a ove godine smo u hospiciju proveli edukaciju za 16 profesionalaca iz područja palijativne skrbi - liječnika, sestara, socijalnih radnika i drugih. Imamo i posudionicu pomagala - naši bolesnici i njihovi njegovatelji mogu besplatno posuditi bolnički krevet i drugo, što im olakšava svakodnevnu skrb. Pomažu nam Županija, Grad Pula i druge općine, svake godine prikupljamo nova pomagala, dodala je naša sugovornica.
- Mi volimo posao koji radimo i želimo poticati zajednicu da se uključi, kao što je rekao dr. Božac, i ljudskim i financijskim resursima. Ponosni smo dokle smo stigli, iako znamo da postoje izazovi. Naša županija prednjači jer smo među prvima krenuli, od dr. Marković, prof. Kuzmanović, Milke Radetić i Irene Grahovac, koje su prije 20 godina počeli educirati se i volontirati, kazala je Kovačević.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
