DRUŠTVENI CENTAR
Rojc pod skelama: Počela energetska obnova najveće zgrade u Puli - nova fasada, solarna elektrana i vanjski lift
(Snimio Milivoj Mijošek)
Najveća zgrada u Puli, nekadašnja kasarna Karlo Rojc, a danas Društveni centar Rojc, trenutno prolazi kroz sveobuhvatnu energetsku obnovu. Postavljena je skela na cijeloj istočnoj strani zgrade, gdje je skinuta stara fasada, zamijenjeni su stari prozori PVC stolarijom, pod radovima je i sjeverno krilo, a kreće se i s unutrašnjim dijelom.
Projekt, financiran sredstvima Europske Unije, obuhvaća obnovu fasade, toplinsku izolaciju cijele zgrade, zamjenu dotrajale stolarije, statičko i protupotresno ojačanje i postavljanje solarne elektrane na krovu, a u završnoj fazi predviđena je i ugradnja vanjskog lifta.
Planirano pet faza
Prema riječima pulskog inženjera Filipa Banovca, voditelja projekta iz tvrtke Primum Ing., trenutno je aktivna prva faza.
- Postavljena je skela na istočnoj strani zgrade, a radovi su počeli i na dijelu sjeverne strane. Stari prozori već su zamijenjeni PVC stolarijom na cijeloj istočnoj strani, a započeli smo s uklanjanjem dotrajale žbuke i pranjem podloge. Slijedi konstruktivna zaštita objekta, što je sastavni dio ovog projekta, a potom slijedi nastavak ostalih faza, rekao je Banovac.
Projekt je, kaže, podijeljen u pet faza, a svaka traje otprilike dva do tri mjeseca. Napravljen je grafički terminski plan i radovi bi trebali biti gotovi do kraja lipnja 2026. godine, do kada je i zadan rok.
Goran Pereša, član uprave tvrtke Pula usluge i upravljanje d.o.o., gradske tvrtke koja upravlja Rojcem, ističe da je riječ o izuzetno važnoj investiciji za funkcioniranje jednog od najživljih društvenih prostora u Puli. Ukupna vrijednost projekta iznosi 4,2 milijuna eura, od čega je 3,4 milijuna osigurano iz bespovratnih sredstava Europske unije.
Posebno važan dio investicije, iako se ne financira iz europskih sredstava, bit će ugradnja vanjskog lifta koji će značajno poboljšati dostupnost prostora osobama s invaliditetom, napominje Pereša.
- Lift će se postaviti u unutarnjem dvorištu, s istočne strane zgrade, te će omogućiti pristup na sve etaže. Vrijednost ovog dodatnog zahvata iznosi oko 200 tisuća eura, a u potpunosti ga financira Grad Pula, istaknuo je Pereša i dodao da je upravo sada, u sklopu ovih radova, idealan trenutak za tu investiciju, jer bi kasnija izvedba bila tehnički znatno složenija.
Vidljiva oštećenja
Banovac je istaknuo kako je obnova bivše vojarne bila neophodna s obzirom na stanje zgrade.
- Prozori su prokišnjavali, prostori su plavili, fasada je bila dotrajala. Osim obnove fasade, radimo i solarnu elektranu, snage 264 kW, što je bitno zbog smanjenja troškova režija i održavanja ovog objekta, napominje Banovac.
Mislav Bunić, glavni inženjer gradilišta iz zagrebačke tvrtke Hidro Eko Futura, potvrdio je da su početni radovi otkrili pravo stanje objekta.
- Tek kad se skinula stara žbuka, postalo je jasno koliko su zidovi bili oštećeni i oslabljeni. Zato će projekt uključivati i dodatna statička ojačanja, rekao je Bunić
Na pitanje što predstavlja najveći izazov, Banovac odgovara:
- Tehnički gledano, radovi nisu izrazito zahtjevni, ali najveći izazov je dinamika rada, jer je Rojc jedno živo mjesto. Najveća je to zgrada u Puli, s više od stotinu aktivnih udruga, a naš je cilj da završimo radove i što manje ometamo korisnike. Nisam vjerovao, dok nisam sam postao korisnik ove zgrade, kako se ovdje stalno nešto događa, od 0 do 24, dodao je.
Koordinacija s udrugama
Valja spomenuti da su korisnici DC Rojc u početku kritizirali lošu komunikaciju s predstavnicima gradske uprave i izvođačima radova. I pulski gradonačelnik Peđa Grbin na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća istaknuo je određene probleme tijekom radova i ispričao se korisnicima zbog neugodnosti, naglašavajući da komoditet korisnika neće biti isti dok traje obnova.
- U nekim prostorima skidamo prozore, obrađujemo špalete, što stvara buku i prašinu. Neke udruge rade svakodnevno, dok druge koriste prostore povremeno, nekih ni nema. Mi smo održali sastanak s Koordinacijom Rojca, i održat ćemo ga opet, da ljudi budu informirali kada je tko na redu i kako se radovi odvijaju, rekao je Banovac.
- Mislim da su se korisnici sada već upoznali s načinom radova i dinamikom. Bilo je puno pitanja, ušlo se u komunikaciju, i sad sve ide kako i treba ići, dodao je Bunić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
