Oko 50 stručnjaka za vojnu i fortifikacijsku baštinu iz cijele Europe boravi u Nacionalnom Parku Brijuni u sklopu dvodnevne konferencije pod nazivom "Fortifikacijska arhitektura za kulturu mira". Tijekom dva dana arhitekti, povjesničari, urbanisti i znanstvenici s drugih područja, predstavljaju primjere dobre prakse revitalizacije utvrda i upravljanja bivšom vojnom i fortifikacijskom baštinom iz raznih europskih zemalja. Tvrđava iz 19. i 20. stoljeća u Puli, koja trebaju i zaštitu i novi smisao, je jako puno, i sva su iskustva iz svijeta, a koja pomažu riješiti te probleme, dobrodošla.

Obje obale Jadrana

Međunarodnu znanstvenu konferenciju organizira Sveučilište Jurja Dobrile u Puli u suradnji s partnerskim konzorcijem projekta FORTIC. Riječ je o hrvatsko-talijanskom projektu u kojem je glavni partner Grad Pula, a sudjeluju partneri s obje obale Jadrana, koji promišljaju potrebu očuvanja i održivog korištenja tvrđavnih kompleksa u mirnodopsko vrijeme.

(Snimio Zvjezdan Strahinja)

- Izuzetno mi je drago da smo uspjeli okupiti svjetske i europske stručnjake za bivšu vojnu i fortifikacijsku baštinu. Uz ugledne plenarne govornike iz Francuske, Italije i Velike Britanije, u dva radna dana u devet panela znanstvenici, istraživači i stručnjaci iz cijele Europe izlažu 40 radova i predstavljaju najbolju europsku praksu valorizacije i revitalizacije takvog naslijeđa, kaže izv.prof.dr.sc. Nataša Urošević.

Sudionici donose iskustva kako su se u njihovim gradovima i regijama nosili s potencijalima objekata koji su nastajali za potrebe obrane, kako su u njima prepoznavali novi smisao i udahnjivali im novi život nakon što su poslužili svojoj primarnoj svrsi.

Prezentirani su, na primjer, primjeri iz Pariza i sustava obalnih fortifikacija na Sardiniji, kao i na koji način se danas upotrebljavaju topnički kompleksi u Britaniji. Kako se sa svojom baštinom nose u poljskom Krakowu, a kako u engleskom Portsmouthu ili u nizozemskon Naardenu? To su teme koja zanimaju domaćine i o kojima su raspravljali sudionici. Otvaraju se pitanja kako upravljati bivšim vojnim kompleksima, kako danas mogu poslužiti podizanju kvalitete života i kako u njihovu revitalizaciju uključiti lokalno stanovništvo.

(Snimio Zvjezdan Strahinja)

Konferencija pokazuje da primjera i u našem susjedstvu ima dosta i da ne treba otkrivati toplu vodu - treba samo odabrati pravi model, uz zadane specifičnosti, kako sačuvati i iskoristiti pulske utvrde iz doba Austrije i austrougarskog perioda.

- Na konferenciji imamo kolege doslovno iz svih europskih zemalja, a posebno iz srednje Europe, jer ono što je tipično za Pulu je sustav srednjoeuropskih fortifikacija. Sve su to slični sustavi i logično je da se povezujemo s gradovima s kojima dijelimo sličnu europsku baštinu, kaže profesorica Urošević.

(Snimio Zvjezdan Strahinja)

Pozornica

Sudionici iz Pule goste su upoznali s bogatstvom vojnog i mornaričkog naslijeđa Habsburške Monarhije, ali i s kompleksnošću i problemima njihove ponovne upotrebe. Predstavljeni su i rijetki, ali sasvim rijektki, dobri primjeri revitalizacije utvrda u Puli, kao što je npr. Aquarium Pula u Fortu Verudella. Prvog dana konferencije sudionici su imali prilike posjetiti i utvrdu Brioni Minor na Malom Brionu, koja nakon demilitarizacije služi kao glasovita ljetna kazališna i koncertna pozornica.

(Snimio Zvjezdan Strahinja)

- Pulsko Sveučilište umreženo je s 200 gradova s fortifikacijama. Kroz te međunarodne mreže surađujemo s kolegama iz Verone u Italiji, Linza i Beča u Austriji, Olomouca, Krakowa i Przemysla u Poljskoj. Učimo od njih nastojeći primijeniti postojeću praksu. To je cilj i ove konferencije, zaključila je Nataša Urošević.

Povezane vijesti

• Studenti o razvijanju vještina i novim inicijativama AIESECA-a
• Pula domaćin međunarodne znanstvene konferencije
• Ekstremne vremenske prilike već su naša svakodnevnica