Greenpeaceov legendarni brod Arctic Sunrise uplovio je u nedjelju u pulsku luku, u sklopu velike europske kampanje protiv fosilnog plina. Brod će biti vezan na Riječkom gatu sve do 2. srpnja, a građani će ga moći besplatno razgledati, upoznati posadu i saznati više o borbi protiv klimatske krize i zagađenja Jadrana.

Povod dolaska Arctic Sunrisea u Pulu, što je predstavljeno na jutrošnjoj konferenciji za novinare, bio je i podsjetnik na jedan od najozbiljnijih ekoloških incidenata u domaćem akvatoriju - potonuće Inine plinske platforme Ivana D u prosincu 2020. godine. Pet godina prošlo je od havarije, a platforma, potonula 50-ak kilometara od Pule, i dalje leži na morskom dnu. Aktivisti su s mjesta potonuća platforme porukom "Glomazni otpad u Jadranskom moru" još jednom pozvali Inu na odgovornost.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Greenpeaceovoj posadi se priključio i redatelj i aktivist Dario Juričan, poznat i kao "Gradonačelnik Svemira", koji je upozorio na apsurd situacije.

- Jučer smo bili u zajedničkoj akciji. Krenuli smo iz Ancone brodom prema Puli i na pola puta svratili do Ivane D. Nije toliki problem što je ona potonula, nego je veći problem to što je Ina odlučila da će je tamo ostaviti. Naručili su studiju od firme Econerg, koja im je dala alibi da je ostave na dnu, i rekli da će to sada biti umjetni greben. To je takva vrhunska bezobraština. Znači, vama potone platforma, ogroman komad željeza, i vi je ostavite na dnu i kažete da će to biti umjetni greben. Onda sam ja u toj zajedničkoj akciji pozvao građane ove naše zemljice da, kad imaju otpad, slobodno ga ostave na dnu Jadrana. Prvo zato što neće dobiti kaznu, i drugo - ako može Ina, možete i vi. Meni se čini da je ovo govor mržnje Ine prema Jadranu, a glavni državni odvjetnik zna nanjušiti govor mržnje, zato što je on veliki stručnjak za govor mržnje, pa se nadam da će se Državno odvjetništvo napokon pokrenuti, rekao je Juričan.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Voditeljica kampanje Petra Andrić istaknula je kako je posebno zabrinjavajuće što Ina ustraje na ideji da se potopljena platforma proglasi "umjetnim grebenom", iako takva praksa nije primjerena niti stručno opravdana. Kako je rekla, nakon havarije je osnovano istražno povjerenstvo, no javnost danas nema informacije ni o njihovim sastancima, ni o razvoju istrage.

- U međuvremenu je Državni inspektorat naredio Ini da u roku od godine dana ukloni platformu s morskog dna, ali Ina to do danas nije učinila, nego uporno zagovara ideju o umjetnom grebenu. Umjetni grebeni postoje i rade se, ali njih rade znanstvenici na vrlo određenim lokacijama na kojima se smatra da će oni pomoći. Rade se planski, od ekološki prihvatljivih materijala, na odabranim lokacijama i uz stalni monitoring. Stotine tona industrijskog otpada ne može se proglasiti grebenom. Bojimo se da bi to mogao postati model zbrinjavanja ostalih platformi u Jadranu. Tražimo da se Ivana D. da hitno ukloni iz Jadrana, a da Vlada stane u obranu Jadrana, a ne u zaštitu profita zagađivača, rekla je Andrić. Istaknuli su i da Ina i dalje ulaže u nove bušotine, na štetu klime i okoliša, dok štedi milijune eura na uklanjanju svog otpada iz mora, a istovremeno putem influencera promoviraju ideju o "predivnom umjetnom grebenu".

(Greenpeace)

Greenpeace je ovom prilikom građanima predstavio i studiju "100% obnovljivi izvori do 2030.", koju je izradio tim stručnjaka pod vodstvom Gordana Krajačića sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Studija pokazuje da bi Hrvatska već do kraja desetljeća mogla u potpunosti preći na električnu energiju iz sunca i vjetra, umjesto da i dalje ulaže u fosilnu industriju.

- Možemo biti predvodnici energetske tranzicije u regiji, no umjesto toga, čekamo da nam Bruxelles naredi što moramo, a tada to napravimo kao najlošiji đak u razredu, poručila je Andrić.

Slavni ledolomac

Uz njih se novinarima obratio i Raphael Paul Schmiedebach, prvi časnik broda i, kako je opisan, "morski vuk sa tisućama raznih akcija", koji je predstavio tehničke detalje o brodu.

- Brzina broda je oko 9,5 do 10 čvorova, otprilike 18 kilometara na sat. Dug je 49,6 metara, širok 11,5 metara. Ima dvadesetak kabina. Ono što je specifično za ovaj brod jest to što je ledolomac, pa nema kobilicu ni ništa ispod što bi mu smetalo, jer mora prenijeti vlastitu težinu na led kako bi ga slomio. Zbog toga nema ništa što ga stabilizira i brod se jako ljulja i naginje. Svi pokreti koje brod inače radi ovdje su jako izraženi. Imamo nekoliko prozora, koje zovemo "portali", i oni su dosta nisko. Kad se brod nagne, morska voda ulazi unutra i tada izgleda kao perilica rublja u pogonu. Zato je brod i dobio nadimak "perilica rublja", rekao je Schmiedebach. Upitan koliko obično traju kampanje, a samim time i ekspedicije, rekao je da je to vrlo različito - neke traju tjedan dana, samo da se nešto dokumentira, a neke mogu trajati mjesecima, primjerice kad se prate velike naftne platforme ili nešto slično. Rekao je i da brod plovi posvuda, po cijelom planetu, ali uglavnom je unutar Europske unije i uz istočne obale Sjeverne i Južne Amerike.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Juričan je novinarima opisao i kako izgleda život na Arctic Sunriseu, naglasivši posadu od čak 11 nacionalnosti, kao i izvrsnu organizaciju.

- Brod je zapravo dosta velik i ima ponešto za svakoga. Ako svirate gitaru, imaju sedam-osam gitara - akustične, električne, stvarno sve. Tu je i knjižnica, teretana… Brod je dizajniran da bude ugodan za boravak. Kabine su pristojne. Iskreno, bojao sam se da će nam za tuširanje ograničiti vodu na dvije litre, ali nije bilo tako. Najveće iznenađenje je bilo to što brod ima vlastitu desalinizaciju i dvostruku filtraciju vode, pa vode ima dovoljno, neću reći u neograničenim količinama, ali nikad nije bilo problema. Zanimljivo je da smo i na pučini imali internet. U nijednom trenutku nismo bili odsječeni, a kad sam pitao što je backup ako veza pukne, rekli su mi da imaju četiri rezervne veze jer "bez interneta ćemo umrijeti", rekao je Juričan dodajući i da je hrana koju kuhar priprema na brodu fantasična.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Posjetitelji će ovaj kultni brod moći razgledati sve do 2. srpnja uz stručno vođenje Greenpeaceovih aktivista i dobiti jedinstvenu priliku zaviriti u bogatu povijest i skrivene kutke ovog slavnog ledolomca, koji je bio u središtu čuvenih Greenpeaceovih bitaka diljem svijeta, od polarnih regija do Amazonije. Na brodu će moći potpisati i peticiju kojom se traži hitno uklanjanje platforme Ivana D iz Jadrana.

Raspored obilaska broda

• 01.07. utorak 10h-12h i 16h-19h
• 02.07. srijeda 10h-12h i 16h-19h
• 02.07. 21h – KINO NA BRODU – projekcija filma Black Ice za posjetitelje koji osvoje ulaznicu