dnevni centar za rehabilitaciju veruda
Loretta Morosin: "Htjeli smo javnosti pokazati gdje smo, kako i što radimo"
(Snimila Helena Mostarkić Gobbo)
Fizikalna dvorana u kojoj se provode vježbe neurorazvojne terapije po baby Bobath metodi, prostorija u kojoj psiholozi u suradnji s logopedom vrše stručnu procjenu ranog razvoja djeteta, do šeste godine života, ali i ostali prostori Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda, čije se sjedište nalazi na Vidikovcu, tek je dio onoga što se željelo prikazati kroz Dan otvorenih vrata.
Ovakva vrsta upoznavanja šire javnosti s prostorima, ali i radom ove ustanove, kroz Dan otvorenih vrata se upriličila po prvi put ovoga četvrtka. Prostori Dnevnog centra na nekoliko lokacija u Puli - na Vidikovcu, u Budicinovoj, Tomassinijevoj i Širolinoj ulici te jednoj lokaciji u Poreču, bili su otvoreni za roditelje korisnika koji su, uz obilazak prostora, mogli razgovarati i s djelatnicima Dnevnog centra.
- Roditelji dobivaju edukaciju kada dolaze s bebama na tretmane, pa ih naša fizioterapeutica upućuje na koji način raditi doma s djetetom, kako ga uključiti u sve aktivnosti koje su svakodnevne, počevši od hranjenja, oblačenja, presvlačenja bebe tako da ona, iako je mala, može sudjelovati u svemu, pojasnila nam je ravnateljica Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda Loretta Morosin.
Procjenu ranog razvoja djeteta, kazala je Morosin, mogu provoditi oni koji su završili edukaciju rane razvojne podrške do šeste godine života, iako Centar radi procjene i do sedme godine.
- To je jedna od usluga koje su propisane Zakonom o socijalnoj skrbi, a roditelji djece kod koje su detektirane određene teškoće, upućuju se na stručnu procjenu u kojoj, osim psihologa, prolaze i tretman logopeda i rehabilitatora, kazala je Morosin.
Napomenula je da se roditelji najčešće javljaju Centru kada primijete kod djeteta odstupanja u razvoju govora ili ako primijete razvojne promjene u ponašanju, rastu ili kretanju.
- U principu pedijatri koji prate djecu, ukoliko posumnjaju da dijete ne prati neki normalni rast, upućuju roditelje na timsku obradu kod nas, ističe ravnateljica.
Trend djece koja imaju potrebu za nekom vrstom podrške u je porastu već godinama, kaže Morosin, a trenutno Centar pruža uslugu u ranoj razvojnoj podršci za 136 djece do sedme godine života.
- Godišnje nam dođe oko 10 posto novorođene djece s područja Istarske županije, što je oko 140 djece godišnje, ali broj varira, ističe ravnateljica.
Morosin je potvrdila da Dnevni centar za rehabilitaciju Veruda 'pokriva' područje cijele Istarske županije, a osnivači ustanove su deset gradova i dvije općine u Istri - Medulin i Vrsar.
- Mi smo krenuli kao udruga, davne 'sedamdeset i neke', a tada su se pružale usluge djeci s cerebralnom i dječjom paralizom te motoričkim poteškoćama, a kasnije, kako smo se razvijali odnosno pružali usluge, javljali su nam se i drugi koji su imali potrebe za podrškom, a dijagnoza nije bila cerebralna ili dječja paraliza. Počeli smo tada 'pokrivati' djecu sa svim poteškoćama do sedme godine života, s time da smo devedesetih imali i djecu s intelektualnim teškoćama u vrtiću, pojašnjava Morosin.
Trenutno je, kaže, u porastu broj djece koja imaju govorne poteškoće te poteškoće u senzornoj integraciji i one iz autističnog spektra.
Stalnih broja stručnih djelatnika u ustanovi, kaže ravnateljica, ima dosta, ali njih 20 do 30 pokriva ne samo ranu podršku, nego i psihosocijalnu podršku djeci koja su u redovnom sustavu škola, a ne prate poseban program nego individualizirani ili prilagođen te koja rješenjem Zavoda za socijalnu skrb budu upućena u Dnevni centar.
- Djeca koja uđu kod nas u ranoj dobi, ukoliko imaju neku neurorazvojnu poteškoću, odnosno minimalna neurološka ili motorna odstupanja, nastavljaju psihosocijalnu podršku i u školskoj dobi, imamo nekakav slijed, ističe ravnateljica.
Dnevni centar za rehabilitaciju Veruda ima, međutim, i korisnike koji više nisu u sustavu školstva.
- Imamo poludnevni smještaj gdje je trenutno 16 odraslih korisnika koji dobivaju usluge radne okupacije, uključivanje u društveni život i svakodnevne aktivnosti, kazala je Morosin pojašnjavajući koji je, zapravo, bio cilj Dana otvorenih vrata.
- Htjeli smo javnosti pokazati gdje smo, kako i što radimo. Nažalost, jako je puno nove djece i nismo u mogućnosti u istom trenutku djelovati i prihvatiti djecu u rehabilitaciji. Ono što mislimo da je dobro je da su djeca koja dobiju stručnu procjenu razvoja ipak ušla u sustav, da ih imamo evidentirane i da roditeljima dajemo upute i savjete za rad kod kuće. Postoje kontrole praćenja, da vidimo gdje smo nakon mjesec-dva, ovisi o teškoći, a onda, kako nam djeca ostaju u podršci do sedme godine, imamo 'ulaz - izlaz'; djeca koja završavaju podršku izlaze, a ulaze mlađa, pojašnjava Morosin.
Njezine kolegice istaknule su dobru međusektorsku suradnju s ostalim institucijama, uglavnom odgojno-obrazovnim, što je iznimno važno za cjelokupan rad ustanove i kvalitetu pružene usluge.
- Postoji jako puno djece za koje postoji želja za uključivanjem u ovaj program, ali u ovom trenutku više od 450 korisnika godišnje prolazi kroz našu ustanovu, kaže ravnateljica ističući dobru suradnju s jedinicama lokalne samouprave.
- Prostor imamo u Poreču u Domu zdravlja, koji smo otvorili 2015. godine, i četiri prostora u Puli, kaže ravnateljica kojoj je želja da svi prostori budu na jednome mjestu, odnosno u jedinstvenoj zgradi, da bi se lakše pružila podrška svoj djeci i roditeljima u potrebi.
- Prostor u Poreču pokriva potrebe 40 korisnika s područaj sjeverozapadne Istre; iz Umaga, Novigrada, Poreča i okoline, a razmišljamo i o otvaranju novih prostora, jer je jako puno djece s područja Labina, kaže Morosin.
Kaže da već dvije godine radi na planovima da se još više približe korisnicima, a u sljedećim mjesecima će se razgovarati o planovima na nekim višim razinama.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
