U ovoj knjizi Šeks, veteran hrvatske politike i HDZ-a, donosi slojevitu obradu ratnih zbivanja na tom području, kao i prikaz rašomona, džumbusa, koji vlada između raznih verzija tamošnjih ratnih događaja. Jer, izraz rašomon koristi se kod situacija kada se ne može razabrati pravo stanje stvari, ili pak odabrati prava verzija između više istina, ili više interpretacija istog događaja
Vladimir Šeks, Tatjana Tomaić i Nevio Šetić (snimio Duško MARUŠIĆ ČIČI)
Knjiga Vladimira Šeksa "Rašomon na Savi - Dokumentarna kronologija rata u Bosanskoj Posavini" predstavljena je danas na pulskom Filozofskom fakultetu pred zainteresiranom publikom od 50-ak prisutnih građana.
U njoj Šeks, veteran hrvatske politike i HDZ-a, donosi slojevitu obradu ratnih zbivanja na tom području, kao i prikaz rašomona, džumbusa, koji vlada između raznih verzija tamošnjih ratnih događaja. Jer, izraz rašomon koristi se kod situacija kada se ne može razabrati pravo stanje stvari, ili pak odabrati prava verzija između više istina, ili više interpretacija istog događaja.
Autor predgovora, povjesničar Ivica Miškulin, ističe da je riječ o knjizi u kojoj autor pokušava otkriti istinu o tome tko je odgovoran za pad Bosanske Posavine.
"U najnovijem dokumentarno-memoarskom prilogu Vladimir Šeks donosi cjelokupnu kronologiju događanja, političkih i vojnih, pa čak i humanitarnih, vezano za rat u Bosanskoj Posavini negdje od početka 1992. godine pa sve do njegovog političkog razrješenja u Daytonu.
Vrlo je velika vrijednost ove knjige u tome što se temelji na izvornim dokumentima od kojih su neki u cijelosti, a neki u dijelovima, preneseni u knjizi. Utvrđuje se da nema govora o tome da je Bosanska Posavina nekim zakulisnim dogovorom, s Beogradom ili nekim trećim, prodana ili zamijenjena, već da je ishod vojnog sukoba bio rezultat činjenice da su Srbi bili vojno nadmoćniji.
Na promociji knjige skupilo se 50-ak ljudi
Valja zaključiti da ni hrvatska strana u tom sukobu nije bila idealna u svemu, ali čini mi se da je dala onoliko koliko je mogla", komentirao je Miškulin.
Miškulin ističe da Šeks, kao svjedok tih događaja, u knjizi donosi relevantne dokumente, svjedočenja i razne stručne analize, ali i niz stavova, mišljenja i argumenata o ratu u Bosanskoj Posavini u formi prijepisa dokumenata najvažnijih državnih institucija i hrvatske zajednice u susjednoj BiH te njihovih vojnih, obavještajnih i redarstvenih tijela. Također, tu je i dokumentarno svjedočenje srpskih i bošnjačkih sudionika rata te predstavnika međunarodne zajednice.
O knjizi, koja ima čak 1.046 stranica, govorili su i Šeksovi stranački kolege iz Istre, prof. dr. sc. Nevio Šetić i mr. sc. Tatjana Tomaić.
"Nakon gotovo četiri godine rada na knjizi, istraživanje Vladimira Šeksa pokazalo je da Bosanska Posavina nije izdana, prodana ni predana, već rezultat golemog pritiska svjetskih velesila. Intrigantan je i sam naslov knjige. Rašomon je izraz za neutvrdivost činjeničnog stanja, gdje se ne može saznati prava istina, a postoje razne verzije istine.
U knjizi se prvo objašnjava verzija jedne grupe, onda druge, pa potom kako ova prva vidi drugu i druga prvu. Ipak, što se nas tiče, pitamo se je li podjela BiH održiva, pogotovo iz perspektive zaštite hrvatskog naroda, i radi li se o pravednom stanju", pita se Tomaić.
"Šeks iz svih mogućih izvora propituje koji su to razlozi da je stavljeni točka na sudbinu hrvatskog dijela Bosanske Posavine. Kako su velike sile, Amerika, Engleska, Rusija i Njemačka, uz glavnu asistenciju SAD-a, učinile strahovit pritisak na tri glavna aktera, Tuđmana, Izetbegovića i Miloševića, u Daytonu.
Hrvati su u Daytonu uspjeli izvući Odžak, a Brčko je otišlo u arbitražu da bi 2000. postalo distrikt. Sve je to do danas rezultat velikih sila", smatra Tomaić i naglašava da se radi o traumatičnom dijelu hrvatske povijesti.
"Ova knjiga je temelj i za daljnja znanstvena istraživanja i jedan u nizu Šeksovih priloga povijesti našeg naroda jer, kako reče Dostojevski, sve će proći, samo će istina ostati", zaključila je Tomaić.