Projekt rekonstrukcije Malog rimskog kazališta autorsko je djelo arhitekta Emila Jurcana. Rad je dobio međunarodnu nagradu Piranese (Piranesi Award) u sklopu manifestacije Piranski dnevi arhitekture. Također nominiran je za nagradu Barnardo Bernardi udruženja arhitekata Hrvatske.

O projektu razgovaramo s Emilom Jurcanom.

- Koncept je bio takav da se pokušavaju dočarati izvorni gabariti tribina nekadašnjeg rimskog kazališta, gdje je to bilo moguće, tamo gdje nisu ostale povijesne strukture ušle u perimetar kazališta, kao što su to srednjovjekovna utvrda i sveučilišna knjižnica. Na nekim se dijelovima tribina pokušao dobiti taj doživljaj kako je to u proporcijama izgledalo u doba Rima. S druge strane, jasno se izdvojila nova intervencija od arheoloških ostataka i izvorne građe antičkog teatra, pojašnjava Jurcan.

Sve je, dodaje, obavljeno u skladu sa zahtjevima konzervatora i Arheološkog muzeja Istre, a bilo je puno restauratorskih i konzervatorskih radova.

- Rimsko je kazalište izvorno napravljeno tako što je u živoj stijeni isklesana tribina u središnjem dijelu. U bočnim dijelovima tribina je bila oslonjena na zidove od kamena. Tako smo u materijalima ponovili tu arhitektonsku logiku. U bočnim dijelovima napravljena je nova konstrukcija od čelika, a središnji dio je izveden u bijelom betonu. Pri tome su zadržana i popravljena prva tri reda koja su rekonstruirana 70-ih godina prošlog stoljeća, opisuje Jurcan.

Naglašava da je metalna konstrukcija spajana varenjem, izbjegavani su vijčani spojevi da bi se umanjile moguće vibracije zvuka za vrijeme koncerata. Inače, prostor ima prirodno dobru akustiku. Kaže da je bilo najzahtjevnije nabaviti čelik u doba

korone i Ukrajinskog rata. Korišten je kamen iz Pazina i Kanfanara, uz puno ručnog rada, što je financijski zahtjevnije. Idejni projekt obnove izrađen je još 2013., a radovi su započeli 2020. godine. Tribina je završena lani, a za potrebe sezone montirat će se pozornica.

- Postoje dijelovi kazališta koji još nisu arheološki istraženi. U nekim sljedećim fazama restaurirat će se i ostaci scenske zgrade, povezat će se bolje sa zgradom muzeja. Kazalište je iza scenske zgrade imalo poveći vrt omeđen trijemom koji se protezao ispod današnje zgrade muzeja. Ambicija je da se dio trijema valorizira, da se tu smjesti lapidarij s kamenim ulomcima kazališta da bi se, iz muzeološke perspektive, bolje valorizirala lokacija i postala sastavni dio postava muzeja, najavljuje Emil Jurcan.

Puno je tu povijesnih slojeva koje treba uklopiti, zbog toga i obnova traje niz godina. Tribina je najvidljiviji i najmasivniji dio, a u pozadini tribina vide se ulomci srednjovjekovne utvrde Castropola, a iza njih je dio zidina Kaštela.

Podsjetimo da se ovo kazalište zove Malo rimsko, jer je u Puli na Monte Zaru postojalo još jedno veće.

Povezane vijesti

• Pronađen kasnoantički grob u Malom rimskom kazalištu
• Svjetlosne instalacije na Malom rimskom kazalištu
• Dovršetak obnove moguć za 2 godine, ali s 11 mil. eura