virtualnO zlostavljanjE U PULI

Ivana Sokolov: "Raste broj prijava nasilja putem Vibera, Tik Tok-a i slično, a to je nešto što mi ne možemo zaustaviti"

Imamo priliku to ostvariti kroz novi ciklus financiranja putem Europskog socijalnog fonda. Tek ćemo se nositi s posljedicama pandemije, kaže Ivana Sokolov, pročelnica za društvene djelatnosti

| Autor: Jelena MILOVIĆ
Ivana Sokolov (snimio Milivoj MIJOŠEK) / Ilustracija (Pexels)

Ivana Sokolov (snimio Milivoj MIJOŠEK) / Ilustracija (Pexels)


Problem vršnjačkog nasilja, bez da imalo zatvaramo oči, prisutan je i u Puli, a kompleksnost same pojave zahtijeva od zajednice da se senzibilizira na svim nivoima, bez obzira tiče li se pojedinca ovaj problem direktno ili indirektno.

U konačnici, svima bi trebalo biti u interesu prevencija bilo kojeg oblika nasilja među djecom. Nakon što je proteklog tjedna održana prva sjednica gradskog Vijeća za prevenciju kriminaliteta u ovoj godini, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti i mlade Grada Pule Ivana Sokolov, koja je po struci obiteljski sistemski psihoterapeut i socijalni radnik, prenijela nam je neke od zaključaka i planova, kao i sigurnosne prioritete.

Moja i tvoja djeca

Internetsko nasilje bilježi najveći trend rasta. Internet je danas djeci u potpunosti dostupan, ne samo dok su školi, već i u kući.

- Neke su škole, poput OŠ Monte Zaro, ukinule korištenje mobitela u školi, što mi podržavamo. Tu su na kaznena djela iz domene vršnjačkog nasilja, nije istaknuo neki značajan porast, međutim, primijećen je trend rasta broja prijava nasilja Viber grupe, Tik Tok i slično, a to je nešto što mi ne možemo zaustaviti, nešto što je postalo dio naše svakodnevice. Bitno je kako se mi, kao društvo, s tim nosimo.

Tu imamo dva velika sustava. Jedan je škola, a drugi je obitelj. Sve što se događa u školi nije samo stvar škole, već moramo pogledati širi kontekst. Moguće je da se i u toj obitelji nešto događa, da ima različitih izazova. Danas sve više imamo obitelji koje nisu tradicionalne. Ima puno više razvoda, različitih razvoda, novooformljenih obitelji u kojoj roditelji pojedinačno imaju "moju djecu, tvoju djecu i našu djecu". To su činjenični modeli u kojima moramo naučiti živjeti.

Pitanje je na koji način. I to je samo dio izazova. Kad pričamo o internetskom nasilju, škola ne mora nužno imati program koji će se zvati "programom prevencije internetskog nasilja", ali je bitno da stručne službe unutar sebe komuniciraju, da se o tome razgovara na satu razrednika, da profesori, kad imaju roditeljske sastanke ili informacije, razgovaraju s roditeljima. I premda se te teme već potenciraju u školama, nekada se to ne vidi prema vani jer nisu sve te aktivnosti notificirane.

Naime, ne nosi svaka aktivnost svoje ime. Provodi se unutar škola puno stvari koje se rade po tom pitanju, ali ono što je konstantno potrebno jest uključivanje roditelja. Roditelji se često uključuju tek kada je došlo do problema i eskalacije; bilo da su roditelji žrtve ili nasilnici, dok mi ovdje želimo naglasiti ulogu prevencije, a sve kreće iz obitelji. Na koji ću način dijete usmjeriti kad ide u školu, kako da se ponaša i odnosi prema svojim vršnjacima, profesorima, stručnim službama u školi, prema starijim i mlađim učenicima, prema osobama s poteškoćama…Sve su to stvari na koje roditelji mogu utjecati, podcrtava Sokolov.

Dan odgoja bez batina

Kad pričamo o vršnjačkom nasilju, nastavlja ona, važno je naglasiti suradnju različitih institucija i komunikaciju među njima, bez čega nema uspjeha.

- To je i svrha Vijeća: povezivanje čelnih ljudi različitih institucija koji će prolaziti teme značajne za naš grad. Recimo, lani smo aktualizirali temu koja se odnosila na problematiku pulskog Doma za odgoj djece i mladeži, ali govorili smo i o nusproizvodima, pojavama povećane konzumacije nikotinskih proizvoda.

Stručne su službe tada reagirale jer su djeca pokazala i fizičke reakcije na pojačani unos nikotina. O kakvim se proizvodima uopće radi, mnogi od nas do tada nisu bili niti upoznati. Situacija u zajednici diktira teme s kojima ćemo se susresti, kaže Sokolov.

Godišnje se održe tri sjednice Vijeća, ali sve ono što se radi između odnosi se na prevenciju pa će se tako potkraj travnja obilježiti Međunarodni dan odgoja bez batina, prvi put obilježen i protekle godine.

- Sve ovo što i inače radimo, kao što je Dan ružičastih majica, pa i predavanja koja organiziramo, kao što je nedavno bilo u Circolu, u povodu Svjetskog dana zdravlja, ulazi u prevenciju. Prvo se govorilo o tjelesnom, a nakon toga o mentalnom zdravlju. Mi imamo Službu za mentalno zdravlje, koja puca po šavovima od brojki onih koji im se obraćaju za pomoć, a sve je to uzrokovano vremenom iza nas, zatvaranjem i pandemijom.

Tek sada ćemo se nositi s posljedicama, a mislim da mi kao grad moramo razmišljati u smjeru razvoja lokalnog savjetovališta za mentalno zdravlje namijenjeno djeci i mladima, poput onog koje je nekad postojalo u sklopu Društva Naša djeca. Imamo priliku to ostvariti kroz novi ciklus financiranja putem Europskog socijalnog fonda, najavljuje Sokolov.

Multisistemski pristup

Kad je riječ o vršnjačkom nasilju, o čemu je na sjednici Vijeća govorio dr. Ivica Šain, voditelj odjela psihijatrije Opće bolnice, zaključeno je da je nužan multisistemski pristup u kojem su svi u zajednici uključeni.

- Također, predstavio nam je jedan koncept, nazovimo ga modelom, koji je proveden u jednoj školi u Bologni. Pokazao nam je rezultate iz kojih je vidljivo da se unutar stručne službe radilo i s profesorima, kao i s djecom i roditeljima, a rezultati su vrlo dobri. Premda naše škole provode puno toga, roditelji se još više trebaju uključiti, kao jedna od najvažnijih karika, tumači pročelnica.

- Načelnik Policijske postaje Pula Vjekoslav Vukšić iznio nam je podatke, a kad se referirao na kaznena djela iz domene vršnjačkog nasilja, nije istaknuo neki značajan porast, međutim, primijećen je trend rasta broja prijava nasilja. Po protokolu o postupanju u slučaju vršnjačkog nasilja, svatko je dužan prijaviti sumnju na nasilje, a sve se prosljeđuje nadležnim službama i tu je vidljiva suradnja u punoj snazi.

Ta sumnja ne završi uvijek prekršajnom ili kaznenom prijavom. Netko može završiti samo na savjetovanju, ali time se sprečava eskalacija sukoba, navodi Sokolov.

- Svi moramo biti uključeni, ne smijemo nikad ignorirati nasilje, ako mu svjedočimo. Tema je neiscrpna i mi se njome imamo namjeru baviti i u budućnosti. Moram pohvaliti naše škole: iako sve nemaju stručne službe, ulažu veliki trud i rade odličan posao u tako teškim uvjetima, zaključuje pročelnica Ivana Sokolov.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter