Puležan s brazilskom adresom

Milan Puh: "Hrvatski iseljenici u Brazilu svakim su danom sve bliže domovini. Uče hrvatski jezik u sve većem broju i žele doći u našu zemlju"

Imamo i skupinu poduzetnika koja će idućih mjeseci oformiti Gospodarsku komoru Brazil-Hrvatska, koja bi trebala pospješiti robnu razmjenu između dvaju zemalja. Zbog toga smo nedavno od Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH dobili odobrenje za projekt izrade vodiča na portugalskom i španjolskom jeziku za moguće povratnike, kaže Puh

| Autor: Vanesa BEGIĆ
Puh i njegovi brazilski učenici / Milan Puh

Puh i njegovi brazilski učenici / Milan Puh


Razgovarali smo s Milanom Puhom, Puležanom s višegodišnjom brazilskom adresom, docentom na Sveučilištu u Sao Paolu i profesorom hrvatskog jezika, kulture i povijesti u hrvatskoj zajednici.

- Kada smo prošli put razgovarali, prije nešto više od dvije i pol godine, u jeku pandemije koronavirusa, situacija u Brazilu nije bila sjajna. Sada imate novog predsjednika, Luiza Inácia Lula da Silvu. Jesu li se stvari promijenile na bolje?

- Svakako. Situacija je puno bolja, jer se velika većina ljudi cijepila te je sam tijek pandemije takav da je danas to postala sezonska bolest, koliko se čini. Nažalost, bivša vlada nam je ostavila u nasljeđe rasformiran sustav javnog cijepljenja koji je donedavno bio najveći takav projekt javnog zdravstva na svijetu.

No, iako je širokog političkog spektra, nužnog da bi se pobijedilo Bolsonara na izborima, te još važnije, obnovilo zemlju od temelja, nova vlada Lule mijenja stvari i postavlja ljude koji su za to i obrazovani, pa tako mislimo da se onakve brojke neće pojavljivati.

- Kakva je sada situacija u Brazilu?

- Kao što sam rekao, čini se da će stvari ići na bolje, međutim svakim danom saznajemo za nove skandale koji samo dodatno potvrđuju koliko je "antipolitička" vrsta vladanja bila uistinu loša za nas. Primjera radi, trenutačno imamo veliku krizu u jednom od područja gdje obitava narod Ianomami, a koji pate zbog ilegalne prisutnosti krijumčara koji su zatrovali vodu i uništili njihove usjeve kako bi ih otjerali sa zemlje i krenuli s kopanjem ruda, posebno zlata kojeg fali na tržištu.

A što je najgore, mnogo je dokaza da je prošla vlada ne samo okretala glavu kada bi dobila pritužbe, nego je i poticala prisutnost kriminalaca na jednom od rijetkih rezervata, gdje su ovi prvi stanovnici kontinenta obitavali bez velikog kontakta sa strancima. Ipak, nije sve tako loše. Od ovog Lulinog trećeg mandata imamo politički program koji je podosta orijentiran na održiv razvoj i očuvanje Amazone, a time i novo Ministarstvo indijanskih naroda koje bi se baš trebalo baviti navedenim situacijama, ali i radom na prosperitetu ove posebne skupine ljudi koja naseljava razne krajeve ove velike zemlje, a što je za dobrobit svih nas.

Dilma i Lula

- Sadašnji predsjednik se iz siromaštva uzdignuo do predsjedničke funkcije već prije nekoliko godina, no, onda je tu bio i korupcijski skandal... Sada je ponovno izabran za predsjednika.

- Tako je, jedini je predsjednik koji je došao na ovaj položaj iz niže društvene klase, to jest radničke klase, što je značajno za ovu zemlju, u kojoj je socijalna nejednakost oduvijek bila značajna. Time protiv njega postoji jedan sloj ideoloških protivnika koji su se trudili godinama da ga maknu, njega i njegovu stranku, promovirajući puč koji je opozvao Dilmu Rousseff 2016. te otvorio vrata političkim akterima s ekstremističkim stavovima s kojima se sad cijelo društvo mora nositi.

Naravno da to ne znači da njihove vlade nisu bile problematične što se tiče korupcije, no čini se da je u slučaju samog Lule to neopravdano, jer se pokazalo iz povjerljivih izvora da je javno tužiteljstvo djelovalo protupravno, razmjenjujući informacije van procedure kako bi ga osudilo, i time onemogućilo da bude kandidat na izborima 2018. godine. Zadnje četiri godine su bile iznimno problematične u svakom pogledu, ljudi su to primijetili jer je ekonomska situacija puno lošija, posebno kod onih siromašnijih.

I nama u obrazovanju se to odrazilo sa skoro 90 posto smanjenja ulaganja u javno školstvo, dok se taj novac dijelio netransparentno putem tajnih dotacija za koje je znao samo predsjednik Doma zastupnika. Veseli me što je novi ministar vanjskih poslova bio prethodno na službi u Hrvatskoj kao veleposlanik, pa mi se čini da će imati sluha i za dodatno povezivanje naših dvaju zemalja. Isto tako, nadam se da će ova nova vlast održati svoju riječ i staviti kulturu, obrazovanje i socijalna pitanja u središte javne politike, kako bi se ova zemlja mogla vratiti među glavne aktere u međunarodnoj geopolitici.

Poraz u Katru

- Zasigurno je Brazilu kao nogometnoj naciji bio težak udarac poraz na Svjetskom nogometnom prvenstvu od Hrvatske?

- Uistinu, nije im lako pao poraz, pogotovo jer je vladala jedna iznimno pozitivna atmosfera te se smatralo da će ove godine "pasti" i šesti naslov. Nisu osvojili ni Brazilci, a ni Hrvati, no drago mi je da je naslov otišao u Južnu Ameriku. Svakako je lijepo vidjeti kako ljudi navijaju i koliko ima osoba kojima je hrvatska reprezentacija draga, što nam je odlična promocija, najbolja koju, zasad, imamo u Brazilu.

Zanimljivo je da je Eduardo da Silva postao novi hrvatski konzul u Sao Paulu, što pokazuje koliko je nogomet čimbenik povezivanja naših naroda, a ja se uvijek trudim pokazati neke druge. Između ostalog, imali smo izložbu o braći Seljan koja je jako lijepo primljena, a o čemu bismo trebali govoriti 15. veljače u Etnografskom muzeju, koji je osmislio i uredio izložbu.

- Hoće li se ove godine tradicionalni brazilski karneval održati u punom sjaju, kao prije korone?

- Hoće! Napokon se vraća onaj tradicionalni karneval koji nije samo na sambodromu, nego i na ulicama gotovo svih gradova s raznolikim povorkama. Mene jako raduje što ću moći sudjelovati u ovoj od mnogih kulturnih manifestacija koje postoje u zemlji i koje su se vratile na velika vrata. Tko zna, možda jednom napravimo i brazilsku povorku da se prošeta našim Giardinima i da nam donese malo pozitive u ove hladne dane veljače. To ne bi bila loša ideja za jedne Brazilske dane u Puli.

Kontakt sa Hrvatskom

- Koliko su dan-danas naši iseljenici vezani uz domovinu, jesu li zainteresirani za učenje hrvatskog jezika?

- Naši iseljenici su, mogu reći, svakim danom sve bliži domovini, jer ne samo da uče hrvatski jezik u sve većem broju, nego ih i zanima doći učiti i živjeti u našu zemlju, ma koliko se to možda većini ljudi činilo čudnim. Isto tako imamo i skupinu poduzetnika koja će idućih mjeseci oformiti Gospodarsku komoru Brazil-Hrvatska, koja bi trebala pospješiti robnu razmjenu između dvaju zemalja.

Zbog toga smo nedavno prijavili te dobili odobrenje od Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske za projekt izrade vodiča na portugalskom i španjolskom jeziku za moguće povratnike, to jest useljenike koji bi došli iz Južne Amerike, ali nemaju sve informacije o tome na što moraju pripaziti kad dođu ovdje kako bi prilagodba bila što bolja. Time želimo poslušati one koji su već kroz to iskustvo prošli, ali i znanstvenike koji imaju jedan širi pogled te neke druge aktere koji bi mogli biti važni da obavimo što bolju pripremu za dolazak u Hrvatsku.

Tako da mogu reći da se širi nekako ta priča povezanosti naše zajednice u Brazilu koja i nadilazi učenje jezika. Danas se traže dodatni oblici kojima bi ljudi mogli biti u kontaktu s nama, pa se nadam da će i naši Istrijani objeručke prihvatiti one kojima je obitelj nekad davno morala tražiti drugo mjesto za bolji život, a koji danas žele doprinijeti stvaranju drugih pogleda na svijet.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter