DOBITNICA ISTRIANE

Emina Pustijanac, dekanica Fakulteta prirodnih znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile: Ove smo se akademske godine okrunili dopusnicom za znanstvenu djelatnost.  Kvota je popunjena

  Uključujemo se u projekte koji se bave popularizacijom znanosti: interes za studij se i time povećao pa već sada imamo popunjenu kvotu od 24 studenta. To je velik broj studenata za ovo područje, a riječ je o specifičnom studiju s puno laboratorijskog, praktičnog i terenskog rada jer se radi u malim grupama, kaže Emina Pustijanac

| Autor: Jelena MILOVIĆ
Emina Pustijanac (snimio: Dejan Štifanić)

Emina Pustijanac (snimio: Dejan Štifanić)


U mladosti se nerijetko profesionalno tražimo, a ta potraga može potrajati sve do upisa na željeni fakultet ili ulaska na tržište rada. Takav slučaj nije bio s dobitnicom nagrade Istriana za 2022. godinu u kategoriji znanosti i obrazovanja, dekanicom Fakulteta prirodnih znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Eminom Pustijanac. Ona je vrlo dobro znala, već u prvom razredu srednje škole, da će biti mikrobiologinja. Područje njezina znanstvenoga istraživanja su mikrobiologija čovjeka i morskog ekosustava, a nastavu u području mikrobiologije izvodi studentima sveučilišnog prijediplomskog studija Znanost o moru i prijediplomskog i diplomskog studija sestrinstva. Autorica je i koautorica više znanstvenih radova, te suradnica na nacionalnim i međunarodnim znanstvenim projektima. Aktivno sudjeluje u popularizaciji znanosti i približavanju STEM područja široj javnosti. Članica je Hrvatskog mikrobiološkog društva.

Ove su akademske godine svoj studijski program okrunili dopusnicom za obavljanje znanstvene djelatnosti u području prirodnih znanosti, čemu je i sama snažno doprinijela.

- Postoje i određeni uvjeti kako se do toga dolazi. Naš je studijski program, sveučilišni preddiplomski studij Znanost o moru, počeo 2008. godine, i to u suradnji s rovinjskim Centrom za istraživanje mora. Budući da oni imaju dugogodišnju tradiciju, oni su već posjedovali tu dopusnicu za znanstveno područje prirodnih znanosti, a to je bio i uvjet da se studentski program uopće otvori. Za dobivanje dopusnice potreban je određen broj znanstvenika u tom području, a nama su trebali znanstvenici iz prirodnih znanosti. Budući da smo zadovoljili znanstvene uvjete i izabrali znanstvena zvanja, povećali smo broj znanstvenika u tom području i otvorila se ova mogućnost. Prostor je drugi uvjet, a uvjet je i da stvaramo znanstvene radove, projekte. Koristi ove dopusnice, koje je Sveučilište dobilo lanjskog srpnja, jest da sada možemo prijavljivati znanstvene projekte Hrvatskoj zakladi za znanost, što je kruna znanstvenih projekata, kao i na drugim mjestima. Sada postoji i mogućnost otvaranja novih studijskih programa u području prirodnih znanosti, podsjeća Pustijanac.

Nagrada Istriana nije ju, naravno, ostavila ravnodušnom.

- Izuzetno sam počašćena ovom nagradom i nominacijom. Nas na Sveučilištu ima puno i svi puno radimo. Kada me vodstvo Sveučilišta pitalo smiju li me predložiti za ovu nagradu, ugodno sam se iznenadila. Zatekli su me, ali mi je bilo posebno zadovoljstvo da je netko prepoznao moj rad i rad cijele naše sastavnice, cijelog tima koji stoji iza tog dugogodišnjeg rada, jer to i jest nagrada cijelom timu, veli nam na samom početku razgovora Pustijanac koja nagradu doživljava kao vjetar u leđa, ali i odgovornost da nastavi kvalitetno raditi. Budući da sve u karijeri ima svoje početke, dekanica nam je ukratko ispričala svoje.

- Već u osnovnoj školi me zanimalo prirodoslovlje, zato sam odlučila upisati Prirodoslovno - matematičku gimnaziju u Puli, a nakon što sam u prvom razredu upoznala jednu maturanticu, koja mi je rekla da će studirati mikrobiologiju u Ljubljani, to je bilo to. Otkrivenje jednog novog svijeta; tako da sam željenu školu upisala i studirala mikrobiologiju na Biotehnološkom fakultetu u Ljubljani, a nakon završetka studija, nastavila sam raditi doktorat. Moja mentorica Tatjana Avšič Županc (poznata i renomirana virologinja koja je otkrila virus Dobrava, op. a.), na diplomskom studiju, pitala me jesam li zainteresirana ostati i sudjelovati na jednom znanstvenom projektu, a to mi je u tom trenutku zazvučalo jako zanimljivo te sam se počela baviti istraživanjem krpelja, što je na kraju bio i moj doktorski rad. Ovo se istraživanje provodilo u sklopu jednog europskog projekta o genetskoj raznolikosti virusa krpeljnog encefalitisa u Sloveniji. Samo istraživanje je trajalo od 2006. do 2013. godine, kada sam i doktorirala. Godine 2008. sam se zbog privatnih razloga vratila u Pulu, a 2009. sam se zaposlila na Sveučilištu, nakon što je godinu ranije osnovan ovaj studij. U početku se sve odvijalo u Centru za istraživanje mora Instituta "Ruđer Bošković" u Rovinju. Tamo su bili naši uredi te su studenti tamo dolazili, osim jednog dana u tjednu kada bi dolazili u Pulu. Sad je situacija drugačija: jedan dan su u Rovinju, sve ostale dane u Puli, pojašnjava.

- Mikrobiologija je moja ljubav i raduje me što vidim interes kod mladih ljudi. Mi imamo studij znanosti o moru, tako da su studenti, koji dolaze na naš studentski program, zainteresirani za istraživanje mora, a redovito iskazuju i interes da kod svog završnog rada, s kojim i završava njihov trogodišnji studij, uz pomoć mentora, izaberu temu iz mikrobiologije, čime pokazuju da su zainteresirani za mikrobiološke teme, veli nam. Trendu sve većeg interesa za ovaj studij doprinio je i sam kolektiv koji radi s mladima. Naime, poprilično mlad, otvoren i ambiciozan, ovaj kolektiv mladima daje punu podršku, smatra ona.

Prisutni su i na društvenim mrežama, služe se svim dostupnim alatima, a najveći cilj im je promovirati znanost, čime se aktivno bave.

- Uključujemo se u projekte koji se bave popularizacijom znanosti, kao što je Festival znanosti, još od 2014. Tijekom cijelog tog tjedna organiziramo radionice za djecu, od vrtićke do srednjoškolske dobi, a termini nam uvijek budu puni, otkriva nam. Interes za studij se i time povećao pa već sada imaju popunjene kvote. "Ove smo godine i povećali kvotu na 24, budući da smo vidjeli da postoji potreba i interes, a i nju smo popunili. To je poprilično veliki broj studenata za ovo područje, a riječ je o specifičnom studiju s puno laboratorijskog, praktičnog i terenskog rada jer se radi u malim grupama", objašnjava.

A što pokriva mikrobiologija koju Pustijanac trenutno predaje, zanimalo nas je. "Na Sveučilištu trenutno pokrivam dio mikrobiologije mora i medicinske mikrobiologije. U biti je medicinska mikrobiologija ono na čemu sam doktorirala, a taj dio nastave provodim na studiju sestrinstva; na kolegiju mikrobiologije s parazitologijom, dok veći dio nastave držim na našem studijskom programu, gdje predajem mikrobiologiju i držim kolegij stanične i molekularne biologije", tumači nam.

Veseli činjenica da mladi prepoznaju znanost kao područje svojih interesa. Svjesni su toga i na Sveučilištu: osim Festivala znanosti, zadnji petak u rujnu rezerviran im je za Noć istraživača, a najavljuju ga i ove godine, u istom terminu te nam dekanica veli kako je posljednji bio iznimno posjećen.

- Sve projekte pokušavamo približiti javnosti jer mislimo da je to jako važno, a jedan od tih projekata je i projekt "Adris", u sklopu kojeg smo postavili izložbu fotografija s motivima podmorja, koja je bila vrlo posjećena, kaže Pustijanac. Projekti su važni, a baza je uvijek u učionicama. Taj dio posla dekanici ima poseban značaj.

- Jako mi se sviđa taj prijenos znanja, lijepo mi je raditi sa studentima. Riječ je o mladim ljudima koji su zainteresirani za ovo područje, a imaju pregršt pitanja i ideja. Nema ljepšeg nego kad vam netko od njih postavi pitanje koje prevazilazi nešto čega se ni sami niste sjetili, a još je veća sreća kad na to znate i odgovoriti. Kruna znanstvenog rada je upravo predaja znanja, a vrlo je važno to "up to date" da bi oni znali što se trenutno događa u znanosti.

Pored osnova znanja, koja ih moramo naučiti, i oni se uključuju u naše projekte, a i mi to uvijek želimo. Nikad to nije rad samo profesora ili djelatnika, već je uvijek u pitanju timski rad. Divno je raditi u laboratoriju i istraživati, ali je također divno prenijeti to znanje, kazuje dekanica.

Studenti dolaze iz cijele Hrvatske. Pri odabiru školovanja prevlada im ljubav prema moru. Riječ je o trogodišnjem studiju, nakon čega studenti dobivaju titulu prvostupnika znanosti o moru. Sa Sveučilišta ih potiču da dalje upisuju studijske programe, a većina ih odlazi u Zagreb, ali i u Kopar. U manjem broju idu u Italiju ili Dubrovnik.

- Posebna nam je čast što za diplomski rad odlučuju raditi s našim djelatnicima i znanstvenicima, premda su kod nas završili prve tri godine. To je pozitivna potvrda za nas. ponosno nam ističe. "Neki od onih koji su završili i zaposlili se svoja u JU Kamenjak, Aquariumu, kao i na Institutu "Ruđer Bošković, ali i ne samo na navedenim mjestima. Lijepo ih je vidjeti da rade ono što su studirali, veli dekanica.

- Mi se nadamo i radimo na tome da osmislimo programe koji će biti istovremeno zanimljivi studentima, dobrodošli zajednici, a trenutno o tome razmišljamo i nećemo u to ulaziti vrtoglavo da ne bismo stvarali kadar koji se sutra ne može zaposliti. Svakako nam je u cilju otvoriti diplomski studij, zaključuje Emina Pustijanac.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini