Prilikom posjeta pulskom rodilištu, a u povodu rođenja prve bebe u 2023. godini, u razgovoru s ravnateljicom Opće bolnice Pula Irenom dr. Hrstić, ginekologom dr. Davorom Zoričićem, voditeljem Odjela fetalne medicine i opstetricije, neonatologinjom dr. Mirnom Milevoj Ražem te voditeljicom Službe ginekologije i porodništva Aleksijom Matejčić, isplivali su na površinu problemi s kojima se susreću u pulskoj bolnici. Saznajemo da na ovom odjelu postoji konstantan nedostatak primalja.

Veća skrb, više posla

- Primjećujemo strašno povećanje opsega posla kod svake trudnoće i svakog poroda, i to iz više razloga; jedno je što je struka jača, jači su zahtjevi i očekivanja, a natalna skrb, na način kako se danas obavlja, na značajno je višoj razini, a to podrazumijeva i više posla. S druge strane, sve se češće susrećemo s određenim patologijama. Žene i njihovi partneri su sve stariji, populacija stari, tako da ima sve više komorbiditeta; dijabetesa i različitih drugih bolesti, tako da posla za liječnike ima sve više i to je fenomen u cijeloj Europi. Nekad je od četiri, pet žena u rađaonici jedna imala neku dijagnozu. Sada jedna od četiri, pet nema dijagnozu, ali nešto može i dobiti do izlaska iz rodilišta. To su okolnosti. Jedna od tih okolnosti je što smo postali precizniji, imamo sofisticirane uređaje i otkrivamo puno toga što prije nismo, a i obraćamo veću pažnju. Danas na 1.000 rođene djece imamo tri, četiri umrle, a riječ je najčešće o prijevremenim porođajima. Četiri puta je manji mortalitet nego nekad. Ljestvica je visoko podignuta, razina je dobra i da bi se održala, mora biti to što svi skupa ovdje evidentno radimo, rekao je, između, dr. Zoričić, osvrćući se na rad ovog odjela, a u svjetlu sve kompleksnijih potreba i kadrovskih zahtjeva.

Rodilje traže sigurnost, saznajemo, a komunikacija i povjerenje je već pola dobro obavljenog posla. U pulskom rodilištu sve funkcionira kao zatvoreni krug; rađaonica, jedinica intenzivne njege novorođenčadi, jedinica smještaja majke uz bolesnu novorođenčad te smještaj majke i zdrave novorođenčadi.

- Maksimalno nastojimo da te veze ne rastačemo, a to je jako važno, ne samo psihološki nego i imunološki, pojašnjava dr. Zoričić.

Sve što se radi s djetetom, pregled, kupanje i slično, sve se odvija u sobama, pred majkom, otkriva nam pedijatrica Milevoj Ražem, koja naglašava koliko je to važno u svakom segmentu.

- Poželio bih u ovoj 2023. godini svima nama i našim pacijenticama da imamo dobre ishode i da imamo dovoljno medicinskih sestara, primalja te da sve skupa radimo na pravi način. Za sada se snalazimo kako znamo i umijemo, i taj nedostatak nekako pokrivamo. Inače, taj nedostatak je i svjetski fenomen, otkrio nam je dr. Zoričić.

Za posao primalje treba biti visoko motiviran, a kako nas informiraju, natječaj je stalno otvoren, ali nema kadra, požalio se dr. Zoričić.

- Malo smo uspjeli poboljšati situaciju time što smo u medicinskoj školi otvorili smjer za dvije generacije primalja. Upravo su sada četiri kolegice položile državni ispit, tako da ih sada možemo i zaposliti, pojasnila je glavna primalja Matejčić.

Ravnateljica bolnice dr. Irena Hrstić smatra da školovanje treba prilagoditi tržišnim potrebama.

- Nedostaje sestara sa srednjom stručnom spremom, a sestrinski kadar svuda u Hrvatskoj fali. Primalje su, recimo, više životne dobi, pred mirovinu, detektira problem.

U svemu tome treba biti što proaktivniji da bi se već djecu koja završavaju osnovne škole i ne znaju što bi dalje, motiviralo da izaberu te profesije, smatra dr. Zoričić.

- Postoji dizbalans između doživljajne i realne ekonomije, a ovaj posao ima posebnu ljepotu koja puni dušu onih koji to rade, smatra dr. Zoričić.

Bolnički sustav preopterećen

Uočen je trend pada interesa za rad u zdravstvu, a posebno kad su u pitanju fizički zahtjevni dijelovi zdravstva.

- Pedijatara, kao takvih, imamo na papiru, imamo i dosta specijalizanata, tako da dugoročno ne bi trebali imati problem, ali trenutno ga djelomično imamo, govori dr. Hrstić, koja pojašnjava da je riječ o ženskom kolektivu, ženama koje također planiraju obitelj te i tu ima dinamike i promjena. Problematika ne staje samo na tome.

- Pacijentice ne osjete te nedostatke, ali postoji problem jer bi liječnici na ovom odjelu trebali obavljati preglede koji pripadaju bolnici, a to je nešto što nas opterećuje, jer ne funkcionira na nivou primarne zaštite. Recimo, što se tiče pedijatrije, dežurni pedijatar u bolnici u svojoj smjeni pregleda 50 djece i nešto tu ne štima. Iz mog iskustva, razlog tome je to što roditelji iz raznoraznih razloga ne mogu doći do pedijatra koji je voljan pregledati dijete, i onda dolaze s njim u bolnicu. Svakog od tog pacijenta vi morate temeljito pogledati, jer se može ispostaviti da je među većinom blažim dijagnozama možda i neka teža, recimo meningitis. Zato treba biti vrlo temeljit. Rješenje je dobra organizacija u zdravstvu, a ako se tu nešto ne poduzme, sustav to neće moći izdržati, jer se gro zdravstvenih problema rješava u bolnici, a to ne bi trebalo biti tako", zaključuje Zoričić.

Povezane vijesti

• Trudna žena požalila se da u novoj zgradi pulske bolnice nema tople vode, pa se trudnice moraju tuširati u hladnoj! RAVNATELJICA HRSTIĆ ZA GLAS ISTRE OBJAŠNJAVA KAKO JE TO MOGUĆE!
• U PULSKOM RODILIŠTU LANI ROĐENO 1.451 DIJETE, A MEĐU NJIMA SU ČAK 22 BLIZANCA: Evo koja su najčešća imena
• Porod u vozilu hitne ispred rodilišta: Prva beba rođena u Istri u 2023. je Noya Bilali iz Poreča