U rodilištu Opće bolnice Pula iz godine u godinu raste broj novorođene djece. U posljednjih pet ljeta broj novorođenčadi porastao je za 151. Lani je evidentirano 1.429 poroda, a rođeno je 1.451 dijete, među kojima čak 22 blizanca. To je značajno više nego godinu ranije, kada je blizanaca bilo 13, oko jedan posto od 1.336 djece rođene u pulskoj bolnici. Prije četiri godine (2016.) rođeno je 16 blizanaca od ukupno 1.330 novorođenih, jednako kao i godinu kasnije, kada je bilo 1.359 novorođenčadi. Dakle, udio blizanaca kreće se od oko jedan do jedan i pol posto.

Manje muških beba

Kada je o spolu riječ, lani je, za razliku od nekih ranijih godina, rođeno manje muških beba, 716 u odnosu na 737 ženskih. Godinu ranije omjer muškog i ženskog spola bio je 660 prema 676, dok je 2018. godine bilo više muških, 729 prema 651, kao i 2017. - 718 prema 641.

Povećan je i broj nedonoščadi (rođeni prije navršenih 37 tjedana), kojih je lani bilo 65, što je 24 više nego godinu ranije, ali više i u odnosu na 2017. i 2018. godinu kada ih je rođeno 52, odnosno 53. Smrtnost novorođenčadi u pulskoj bolnici mjeri se u promilima: lani je bilo sedam slučajeva, preklani osam, 2018. godine tri, a godinu ranije šest smrtnih slučajeva.

Ravnateljica Opće bolnice doc.dr.sc. Irena Hrstić objašnjava da se u pulskom rodilištu stopa prijevremenih poroda u zadnjih pet godina kreće od četiri do šest posto, a perinatalnog mortaliteta između tri i pet promila.

- Niska stopa prijevremenih poroda i perinatalnog mortaliteta je rezultat dobre prenatalne skrbi, dobre suradnje primarne i bolničke zdravstvene zaštite, dobrog stupnja razvijenosti perinatalne medicine kao discipline te društva u cjelini. Stoga, postići niski postotak prijevremenih poroda kao niski perinatalni mortalitet zdravstveni je prioritet svakog društva, veli Hrstić.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2018. godine u Hrvatskoj je perinatalno umrlo 251 dijete (6,7 na tisuću rođenih), a godinu ranije 221 (6 na 1.000 rođenih). Uzroci smrtnosti su najvećim dijelom komplikacije u trudnoći (49 posto), a povezani su i s patologijom posteljice ili pupkovine (26,4 posto). Slijedi skupina različitih uzroka (25,8 posto), među kojima su fetalna smrt nepoznatog uzroka, perinatalne infekcije, porodna asfiksija i kongenitalne malformacije.

Kada je o popularnosti imena riječ, tu nema puno oscilacija. Kao što su nekad bili popularni Vesna i Sanja, Goran i Damir, i danas se dodjeljuju manje-više ista imena. Najčešće muško ime rođenih 2017. i 2018. godine bilo je Luka, a žensko Mia, koja je dominirala i 2019. Te godine primat preuzima David i ostaje najpopularniji i u 2020., godini u kojoj je najčešće žensko ime Mila.

Covid-pozitivne rodilje

S obzirom da pandemija covida-19, usprkos cjepivu, još uvijek ne jenjava, dr. Hrstić pitamo na koji se način organiziraju porodi i postupa s oboljelim rodiljama i novorođenčadi. Rodilje se, objašnjava ravnateljica, pri dolasku na porod testiraju brzim testom, ali i PCR-om, s obzirom da su one najčešće asimptomatske pa se može dogoditi lažno negativan nalaz brzog testa.

- To nam se u praksi i dogodilo. U zadnjih tjedan dana imali smo tri pozitivne rodilje. One se smještaju u izolirane boksove za porod koji obavlja osoblje zaštićeno posebnom opremom, objašnjava Hrstić.

U vrijeme korone puno je zahtjevnija organizacija rada u odnosu na ranije razdoblje budući da se, kaže ravnateljica, svaka rodilja, bilo pozitivna ili s nepoznatim nalazom, mora samostalno smjestiti u prostor.

- Manji problem nastaje ukoliko je više rodilja istovremeno. Pratnja pri porodu još uvijek nije dozvoljena upravo zbog navedenih razloga. Naime, u zadnje vrijeme dogodilo se da smo u kratkom roku primili više pozitivnih asimptomatskih rodilja, objašnjava Hrstić.

Dijete se nakon poroda ostavlja s majkom. Hoće li to biti odmah ili nakon određenog vremena, ovisi o tome je li u trenutku poroda poznat covid-status majke.

- U slučaju da je status majke na covid-19 nepoznat, dijete se nakon poroda, nakon što se pokaže majci, odvaja od nje do završetka zdravstvene skrbi o djetetu. Ono se nakon toga vraća majci, kaže Hrstić.

Novorođenčad pozitivnih majki uglavnom nema simptome, a ukoliko ih imaju, poput jednog djeteta u kojeg su se pojavili 20 dana nakon rođenja, ono se, ukoliko iziskuje hospitalizaciju, zajedno s majkom premješta u KBC Rijeka na daljnju opservaciju, kaže ravnateljica pulske bolnice.

Povezane vijesti

• Trudna žena požalila se da u novoj zgradi pulske bolnice nema tople vode, pa se trudnice moraju tuširati u hladnoj! RAVNATELJICA HRSTIĆ ZA GLAS ISTRE OBJAŠNJAVA KAKO JE TO MOGUĆE!
• Porod u vozilu hitne ispred rodilišta: Prva beba rođena u Istri u 2023. je Noya Bilali iz Poreča 
• U pulskom rodilištu puno je posla, a nedostaje ključan kadar. Uskoro će bolnica i njih zaposliti