Sveučilišna knjižnica najstarija je i najveća knjižnica u Istri. Oko njezine glavne zgrade na središnjem pulskom brdu, malo iznad Giardina, zadnjih se godina obnavlja tutta forza. Zabljesnuli su Arheološki muzej i Malo rimsko kazalište, Zero strasse s liftom, uređen je i Kaštel s Povijesnim i pomorskim muzejom, stiže i nova šetnica, ali usred sve te ljepote - dvije zgrade Sveučilišne knjižnice i dalje stoje oronule i zapuštene.

Starijim Puležanima poznata kao Naučna biblioteka, potom Znanstvena knjižnica, danas je dio Sveučilišta Jurja Dobrile koje se ubrzano razvija. Razvija li se sa Sveučilištem i njegova knjižnica, razgovaramo s novim voditeljem Knjižnice Ivanom Kraljevićem, knjižničarskim savjetnikom koji je pulskim studentima, znanstvenicima i "samo" čitateljima poznat s posudbenog pulta gdje im je godinama davao korisne savjete i vodio ih do najrelevantnije literature. Inicijator je i Zelene knjižnice koja duže od desetljeća ekološki obrazuje i akademsku i "opću" zajednicu, prve i najaktivnije u Hrvatskoj, uzor mreži zelenih knjižnica koje su nastale nakon istarske.

- Sveučilišna knjižnica nije samostalna ustanova kao što je bila do 2006., kada je postala sastavnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Kako se to odražava na rad Knjižnice, na ulaganja u fond, kadrove i prostor, budućnost?

- Pulska sveučilišna knjižnica jedan je od nekoliko prepoznatljivih stupova kulture, znanosti i obrazovanja utkanih u identitet grada Pule i Istre još od 1949. godine kad je osnovana kao Naučna biblioteka. Od '79. je udružena u Sveučilište u Rijeci i tada mijenja naziv iz Naučne u Sveučilišnu knjižnicu. Budući da je Sveučilište u Puli integrirani, odnosno odjelski tip sveučilišta, njegove sastavnice nemaju pravnu osobnost, pa tako ni Sveučilišna knjižnica. To ima prednosti, a sigurno i nekih nedostataka, no budući da je to naše činjenično stanje, to je samo zadani okvir unutar kojeg djelujemo.

- Mišljenja sam da knjižnica treba koristiti sve prednosti sveučilišnog sustava i da ima dosta mogućnosti za bolju suradnju. I do sada smo kroz neke projekte, kao što je Zelena knjižnica, izlazili iz knjižničnih okvira i ulazili, primjerice, u okvire Filozofskog te Fakulteta ekonomije i turizma. Dio predavanja organiziranih u sklopu Zelene knjižnice uključen je u čak pet kolegija na FET-u "Dr. Mijo Mirković" u Puli. Kako će se knjižnica pod mojim vodstvom dalje razvijati unutar Sveučilišta, tek ćemo vidjeti, a moja je želja da to bude vidljiva promjena nabolje. Dosta ovisi o tome kako i koliko voditelj zagovara knjižnicu i kakva rješenja predlaže za knjižničnu problematiku. Jako je bitan i kvalitetan tim ljudi s kojima zajedno upravlja knjižnicom. U našem slučaju to je Stručno vijeće i jako sam zadovoljan tko je sve u njemu. Moja iskustva u ovih malo više od mjesec dana voditeljstva su pozitivna. Razvijam dobru suradnju i s upravom Sveučilišta i s Gradom Pulom, a namjera mi je da se bolje povežemo i sa Županijom i mjerodavnim ministarstvima, ali i ostalim kulturnim institucijama u Puli i izvan nje.

- Kako treba izgledati i djelovati suvremena akademska knjižnica? Spominjete brendiranje pa nudite i slogan "Sveučilišna knjižnica u Puli u službi znanosti, obrazovanja i kulture od 1949. godine".

- Knjižnica je središnje i vitalno mjesto koje je puno više od fonda i čitaonica, to je mjesto intelektualne zajednice koja pruža korisnicima podršku pri istraživanju, pisanju, učenju, izlaganju, priprema ih za karijeru, pruža informatičku podršku i podiže kvalitetu života. Suvremena visokoškolska knjižnica treba biti dobro usustavljena iznutra, a prema van treba konstantno isticati svoju ulogu, važnost, prednosti i kontinuitet djelovanja. Mi moramo biti odgovor na potrebe korisnika i u tom smislu se razvijati u skladu sa zahtjevima akademske i znanstvene zajednice. Imamo respektabilan kontinuitet postojanja i jako vrijednu građu i ulogu, no trebamo više i kvalitetnije raditi na privlačenju korisnika jer bez njih smo samo spremište jako vrijedne građe. Bitna su ulaganja u knjižnicu, a ona neće doći preko noći, nego ćemo na tome trebati predano i sustavno raditi, zajedno s našim partnerima. Važno je naglasiti da je odnedavno pulskim studentima omogućen automatiziran i besplatan upis u Knjižnicu putem poveznice http://www.ukkc.crolib.hr/prijava.

Sanacija glavne zgrade je ušla u strategiju Sveučilišta, planira se i prenamjena nekih prostora te ugradnja lifta nužnog zbog osoba smanjene pokretljivosti, a dugoročno ćemo pokušati racionalizirati spremišne prostore koji su nam raštrkani po cijelom gradu. Planiramo programe za poticanje i razvoj čitanja, književna druženja te nastavak suradnje s Društvom bibliotekara Istre kroz projekte Zelena knjižnica, Tjedan istarskih knjižnica, Bibliographia Histrica Online i Dobar libar. Odnedavno sam ponovno predsjednik Društva bibliotekara Istre pa se ovo prožimanje i jačanje suradnje Društva i Knjižnice nekako i očekuje. Započeli smo i kvalitetniju suradnju s Gradskom knjižnicom i čitaonicom u Puli. Želimo nastaviti s noćnim radom, koji je zbog korone bio ugašen, a u sklopu toga ćemo studentima ponuditi dodatne sadržaje u maloj čitaonici. Do 2025. godine prijeći ćemo na knjižnični sustav Alma što će osuvremeniti cjelokupno poslovanje.

Sveučilišna knjižnica (snimio Danilo Memedović)

- Muče vas prostorni problemi, prepuna skladišta i razasut knjižnični fond po gradu, male čitaonice, oronula matična zgrada. Za to treba puno novca, kako ga mislite namaknuti? Dosadašnja velika ulaganja u kulturne ustanove u vašem susjedstvu mimoišla su vas, zašto, kako?

- Sve navedeno je činjenica kojom startam u mandat. Voditelj sam od 22. studenog ove godine i u ovo malo vremena sam dosta toga zakotrljao u željenom smjeru. Većina toga je u idejnoj fazi pa ne bih o tome dok se ne konkretiziraju neke suradnje, ali zadovoljan sam kako se za sada odvijaju aktivnosti. Zašto su nas do sad mimoišla velika ulaganja u kulturne ustanove? Mislim da nisam prava osoba za odgovor na ovo pitanje. Očito se stvari nisu odvijale očekivanom logikom. Trebali smo se davno uključiti, ali vjerujem da još uvijek stignemo. Bit će puno posla i izazova, ali ova knjižnica to zaslužuje.

- U ovo digitalno doba, kada studenti uglavnom uče iz e-izvora, kakva je, iz iskustva knjižničara, pozicija tiskane knjige i časopisa danas?

- Digitalno doba je naša realnost i sve se knjižnice tome prilagođavaju, no još uvijek e-izvori nisu izbacili tiskanu građu, a kako stvari trenutno stoje, neće se to još duže vrijeme dogoditi. Što se tiče časopisa i novina, tu je malo drugačiji omjer u korist digitalnog, ali povjesničari, istraživači, studenti i ostali još uvijek crpe informacije i iz nezaobilaznih papirnatih izvora, a za digitalne nudimo pristup bazama podataka, repozitorij i digitalizirane sadržaje kao što je naš portal INO - Istarske novine online. Naši korisnici su u najvećem omjeru studenti koji često dolaze i koriste stručnu literaturu koju ne mogu drugdje pronaći. Korona nam je osjetno srušila sve statističke pokazatelje, ali i to se počelo popravljati. Knjižnicu vidim kao virtualno i fizičko središte slobodnog pristupa informacijskim izvorima, ali i akademski dnevni boravak u kojem će se sretati studenti, profesori, istraživači i ostala javnost.

- Vi upravljate i knjižnicama na pojedinim fakultetima. Jesu li one posjećenije s obzirom na blizinu i dostupnost studentima i profesorima?

- Uz središnju knjižnicu imamo i tri ogranka, Knjižnicu Filozofskog fakulteta i Muzičke akademije, Knjižnicu FET-a "Dr. Mijo Mirković" i Knjižnicu Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti. Ogranci imaju jako važnu ulogu jer su, kao što kažete, bliže studentima i profesorima, a sinergijski dajemo zaokruženu uslugu i kvalitetno se nadopunjavamo. Korona i zgrada u kojoj se nalaze dvije knjižnice u Ronjgovoj ulici utjecali su na njihovu posjećenost, no u zadnjoj akademskoj godini se već vidi osjetan skok nabolje. Središnja knjižnica je i dalje najposjećenija, što je i očekivano, ali i kolege u ograncima imaju visoku posjećenost.

- Koliko imate korisnika, ima li među njima i "običnih" građana?

- Zajedno s ograncima imamo oko 2.800 korisnika. Najzastupljeniji su studenti, no naši korisnici su i profesori, znanstvenici, nešto malo učenika i šira javnost. Ukupno s ograncima imamo 146 sjedećih mjesta u čitaonicama i 27 korisničkih računala.

- Kolikim knjižnim fondom raspolažete i kako ga dopunjujete, ima li tu zastoja posljednjih godina? Imate li budžet za kupovinu novih naslova, posebno znanstvene literature koja brzo zastarijeva?

- Fond Knjižnice sastoji se od starog fonda pulske Mornaričke knjižnice i Pokrajinske knjižnice Istre, novog fonda (koji je pristigao u Knjižnicu od 1949. do danas) i posebnih zbirki. Posebno smo prepoznatljivi u Hrvatskoj i izvan nje po Zavičajnoj zbirci Histrica i Mornaričkoj knjižnici. Inkunabule i stare knjige (16.-19. stoljeće) smještene su u Zbirci starih i rijetkih knjiga i rukopisa te u Mornaričkoj knjižnici. Posjedujemo četiri inkunabule, 155 svezaka knjiga iz 16. stoljeća, 49 svezaka iz 17. stoljeća i oko 300 svezaka iz 18. stoljeća. Fond se sastoji od oko 391 tisuće svezaka knjiga, 8.000 naslova periodike i od ostale vrijedne građe. Većina građe dolazi i dalje obveznim primjerkom, a iz proračuna za nabavu nabavlja se većinom studijska literatura. Prednosti primanja obveznog primjerka su da posjedujemo ono što većina knjižnica ne nabavlja, a nedostaci su da ga moramo čuvati zauvijek, a ograničeni smo prostorom. Zadnja ideja vezana za obvezni primjerak još nije zaživjela, ali intencija je da se sav prima samo u dvije knjižnice, a da ostale sveučilišne i znanstvene knjižnice primaju samo izbor koji im je potreban. Vidjet ćemo kako će to biti točno regulirano i kako će izgledati u praksi.

- Utrka sa suvremenošću zanemaruje baštinu, pa tako i pisanu baštinu čiji ste vi čuvari, i zavičajne i nacionalne povijesti. U kakvom su stanju i kakve planove imate s tim starim zbirkama izuzetno vrijedne i rijetke građe koja sada nije dovoljno vidljiva i iskorištena?

- To nam je izuzetno važno i svemu tome se treba kvalitetno posvetiti, a rezultate prezentirati javnosti. Tu je i Spomen-soba Antonija Smareglije i cijeli niz ostavština poznatih Istrana. Očuvati knjižni fond i druge informacijske resurse za sadašnje i buduće generacije te ih proširiti elektroničkim izvorima je misija knjižnice. Većina planova je vezana uz suradnje, a Zavičajna zbirka Histrica nam je u fokusu jer smo po njoj i Mornaričkoj knjižnici prepoznatljivi. Prva suradnja koju sam pokrenuo je suradnja s Arheološkim muzejom Istre na uređivanju i digitalizaciji vrijedne rukopisne građe, a na vidiku je i suradnja s Povijesnim i pomorskim muzejom Istre. S Istarskim povijesnim društvom smo u dogovorima oko obilježavanja 75. godišnjice Sveučilišne knjižnice, ali i jednog manjeg projekta vezanog za digitalizaciju naše građe. Planovi vezani za zgradu u kojoj je smještena Pokrajinska knjižnica Istre su jako zanimljivi i nadam se da ćemo ih uspjeti realizirati. Jako je puno posla, ali veseli me jer se rezultati već naziru.

- Od 1995. godine imate i knjigovežnicu, a od 2018. i Ured za izdavačku djelatnost s tiskarom.

- Sveučilišna knjižnica je i mjesto zaštite pisane baštine i dužni smo brinuti o svojim zbirkama kao hrvatskom kulturnom naslijeđu. Jedna od osnovnih zadaća Knjižnice je permanentna zaštita Mornaričke knjižnice, Zavičajne zbirke Histrica i obveznog primjerka. Zbog toga je knjigovežnica naša nužnost. Programe zaštite fonda Mornaričke knjižnice već dugi niz godina financira Ministarstvo kulture, uz potporu Istarske županije i Grada Pule. Od 2018. s nama je i Ured za izdavačku djelatnost i sveučilišna tiskara i na to smo jako ponosni.

- Kadrovski problemi?

- Da odgovor ne bi bio lista želja, reći ću da treba težiti i planirati prema idealnom, ali isto tako trebamo biti realni i čim bolje poslovati u postojećim uvjetima. Kadrovskim i financijskim ograničenjima moguće je odgovoriti projektnom strukturom organizacije knjižnice i sinergijom ljudskih resursa. Ovo je problematika kojoj se trebamo sustavno i kvalitetno posvetiti - za što treba vremena. Prekratko sam na vodećoj poziciji da bih dao bolji odgovor.

- U prvoj godini svog mandata, stoji u vašem programu, želite uvesti M-knjižnicu. Pojasnite o čemu je riječ.

- M-knjižnica je aplikacija koja će podići kvalitetu usluge i vidljivost knjižnice, brzo i jednostavno povezuje korisnika s knjižnicom putem pametnih uređaja. Ova usluga svoju je važnost dodatno potvrdila u doba krize i nesigurnosti koju je uzrokovao Covid 19. M-knjižnicu već koriste neke knjižnice u Hrvatskoj i jednostavno se može prilagoditi specifičnostima Sveučilišne knjižnice i njenih ogranaka. Uvođenje planiramo već u 2023. godini.

- Zadnjih korona-godina pojačali ste izložbenu djelatnost, nastavljate tim putem?

- U godinama obilježenim Covidom-19 Knjižnica je pokazala da može parirati galerijama i muzejima te je priredila nekoliko manjih i većih izložaba kojima je predstavljen bogat fond stare i vrijedne knjižnične građe. Uz malo ulaganja u rasvjetu i obnovu postojećih vitrina i ormara značajno bismo podigli kvalitetu ove usluge. Iako nije u primarnom fokusu Sveučilišta, upravo na kulturnoj baštini Knjižnica temelji većinu svojih javnih aktivnosti, kakve su Noć muzeja, Festival znanosti, Noć knjige, Dan grada Pule, Dani antike, Sanjam knjige u Istri. Ti izlasci u javnost, najčešće na državnoj razini, jedan su od elemenata kojima i Sveučilište dobiva na prepoznatljivosti i naravno da ćemo nastaviti tim putem.

Povezane vijesti

• Novo radno vrijeme knjižnica
• U znaku književnih gostovanja, predavanja i radionica za sve dobne skupine
• SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U PULI U službi obrazovanja, znanosti i očuvanja kulturne baštine