Bilo je riječi i o antislavenskoj komponenti fašizma od upadanja na mise do prisilnog preimenovanja slavenskih prezimena u Istri i kompletne denacionalizacije slavenskog stanovništva koje je smatrano manje vrijednim. Spomenuti su i nemili događaji nakon Prvog svjetskog rata poput Vodnjanske bitke u siječnju 1920. ili Krvavog Prvog maja na pulskoj Portarati iste godine. Te godine zapaljeni su Puli i Narodni dom te sjedište Radničke komore
Narodni dom u Puli nakon što je zapaljen 1920. godine
Dvodnevni 17. Antifa festival otvoren je preksinoć u Puli u Monteparadiso Hacklabu predavanjem Zlatka Nikolića i Gabriela Grabara a naziv izlaganja bio je "Dolazak fašizma na vlast na mikroprimjeru Pule i Istre 1918.-1922. godine".
Cilj je bio približiti ovu temu publici koja se inače u svoje slobodno vrijeme ne bavi ovakvim temama, odnosno kao što je Nikolić precizirao, približiti je punkerima koji Antifa festival organiziraju. Prije no što se fokusirao na temu iz naslova, Nikolić je dao poduži uvod krenuvši od povijesti Pule u 19. stoljeću, od odlaska Napoleona preko dolaska Austrije, stvaranja Austro-Ugarske Monarhije, formiranja Pule kao glavne luke ovog carstva i time naglog porasta broja stanovnika, izgradnje brodogradilišta Uljanik, tadašnjeg Arsenala do početka i završetka Prvog svjetskog rata. Jedan od ključnih elemenata u toj priči je bila uloga Italije koja je 1915. ušla u rat protiv Austro-Ugarske. Austro-Ugarska se krajem rata našla na strani poraženih te se raspala, a Italija je za svoje zasluge dobila Istru koja joj je bila obećana Londonskim ugovorom 1915. godine.
U Europi kreću prva poslijeratna previranja od kojih su neka potaknuta komunističkom revolucijom u Rusiji koja se pretvara u Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika radi čega se ljevičarske ideje sele prema središtu i zapadu Europe te dolazi do pobuna pa i do, doduše kratkotrajnog, uvođenja socijalističkog sustava u države poput Mađarske (Mađarska Sovjetska Republika 1919.) kao i pojava malih i kratkotrajnih republika koje osnivaju radnici i seljaci. Nikolić je u tom kontekstu spomenuo seljačku Proštinsku bunu i socijalističku Labinsku republiku odnosno Labinski sovjet jer je, kako kaže, to bio po svom uređenju budući da su njime upravljali radnici. No, ni jedni ni drugi nisu imali šanse suprotstaviti se naoružanoj talijanskoj vojsci koja je ubrzo skršila njihov otpor.
U cijelom tom poslijeratnom kaosu pojavljuju se u Italiji i prvo marginalni Fasci di combattimento odnosno Fašistički borbeni odredi koji uskoro prerastaju u Nacionalnu fašističku stranku koja u listopadu 1922., kako je Nikolić napomenuo, dobiva (a ne osvaja) vlast u Italiji nakon pohoda poznatog kao Marš na Rim. To dodatno pogoršava ionako već ugnjetavački odnos talijanskih vlasti u Istri prema hrvatskom i slovenskom stanovništvu u Istri. Grabar se zato u završnom dijelu osvrnuo na antislavensku komponentu fašizma od upadanja na mise do prisilnog preimenovanja slavenskih prezimena u Istri i kompletne denacionalizacije slavenskog stanovništva koje je smatrano manje vrijednim. Bilo je tu i još nemilih događaja u tom razdoblju talijanske vladavine neposredno nakon Prvog svjetskog rata poput Vodnjanske bitke u siječnju 1920. ili Krvavog Prvog maja na pulskoj Portarati iste godine. Te godine zapaljeni su Puli i Narodni dom te sjedište Radničke komore.
Antifa festival nastavljen je prekjučer projekcijom filma "Antifa: Skinhead Hunters" iz 2008. u Hacklabu te nastupom bendova Heihaizi, Luger i CarlXJohnson u klubu Monteparadiso. Jučer su na programu u Hacklabu bili predavanje "Novosadska scena / S.H.A.R.P. scena" te projekcija filma "Bomb City", a u Monteparadisu bio je predviđen koncert grupa MUP Destroyer i Vršnjačko Nasilje.